Vlada je na danas održanoj 61. sjednici raspravljala o izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske, o Prijedlogu zakona o tržištu električne energije te prihvatila Okvir i smjernice Plana provedbe revitalizacije proizvodnje Imunološkog zavoda.
Uobičajeno, sjednica je započela informacijama o aktualnom stanju vezanom za potres te za koronavirus.
Hrvatska se bliži cilju kolektivnog imuniteta do kraja lipnja, cijepljeno 38,5 % odraslog stanovništva
Ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je kako je do sada cijepljeno 38,5 posto odraslog stanovništva, naglasivši kako se Hrvatska bliži cilju kolektivnog imuniteta do kraja lipnja, uz zadržavanje jednako visokog intenziteta cijepljenja.
Ministar je izvijestio i kako je broj slučajeva zaraze koronavirusom u svijetu dosegao 172 milijuna, a broj preminulih veći je od 3.576.000 ljudi.
U Hrvatskoj je udio zaraženih u broju testiranih u zadnja 24 sata 7,64 posto.
Naglasio je da se zbog pada broja zaraženih i hospitaliziranih dio zdravstvenog osoblja, koji je privremeno raspoređen na rad u KB Dubrava, vraća u matične ustanove.
Beroš: Treba zadržati jednako visok intenzitet cijepljenja
"Cijepljenje u Hrvatskoj provodi se prema planu, povećanim intenzitetom na svim cjepnim mjestima. Cijepljeno je 38,5 posto odraslog stanovništva. Više od pola milijuna osoba cijepljeno je drugom dozom", izvijestio je Beroš.
Istaknuo je kako je prilikom posjeta cjepnom punktu u Puli svjedočio iznimnom interesu za cijepljenje turističkih djelatnika.
"Sve smo bliže cilju kolektivnog imuniteta do kraja lipnja, no važno je zadržati jednako visok intenzitet cijepljenja", istaknuo je Beroš.
Istaknuo je kako su građani jasno rekli što misle o cijepljenju, ponajviše zbog broja cijepljenih u Hrvatskoj, što je i smanjilo broj novozaraženih, pa se u usporedbi s tjednom ranije, bilježi pad od 40,5 posto, a postotak popunjenosti bolničkih kreveta pao je za 10 posto.
"Bolnice bilježe daljnji porast broja pacijenata s post-covid sindromom. Do svibnja je obrađeno više od 14.500 pacijenata s različitim simptomima kao posljedicama preboljele virusne bolesti. S tim u vezi Ministarstvo zdravstva uputilo je obavijest svim zdravstvenim ustanovama o potrebi pojačane kontrole svih somatskih i psihosomatskih posljedica kod post-covid pacijenata", naglasio je Beroš.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izvijestio je kako je Nacionalni stožer Civilne zaštite od prošle sjednice Vlade donio novu odluku koja se tiče prelaska državnih granica, odnosno izmjena Odluke o privremenoj zabrani i ograničavanju prelaska preko graničnih prijelaza.
"Njome je omogućen ulaz u Hrvatsku uz predočenje potvrde o negativnom PCR testu koji nije stariji od 72 sata od testiranja. Druga izmjena se tiče osoba koje su cijepljene cjepivom Pfizer, Moderna, Sputnjik - oni u Hrvatsku mogu ući u razdoblju od 22 do najviše 42 dana od primitka prve doze, odnosno od 22 do najviše 84 dana od primitka prve doze cjepiva Astra Zeneca", kazao je Božinović.
Božinović: Od jutra u Hrvatsku ušlo 100 osoba s digitalnim potvrdama
Izvijestio je kako su inspektori Ravnateljstva Civilne zaštite, policije i Državnog inspektorata proveli ukupno 12.523 nadzora.
"Zbog kršenja mjera izdano je pet obavijesti o počinjenu prekršaja, jedno usmeno rješenje, podneseno je pet optužnih prijedloga, naplaćena je jedna kazna na mjestu izvršenja. Zbog nenošenja zaštitih maski izdano je 17 pisanih upozorenja, 56 prekršajnih naloga", izvijestio je Božinović.
Dodao je da su temeljem zaprimljenih dojava utvrdili 116 kršenja mjera samoizolacije, te će biti podneseno 115 prekršajnih naloga i jedan optužni prijedlog.
Evidentirano je jedno kazneno djelo zbog širenja bolesti.
U logističkom centru u Jastrebarskom i regionalnim skladištima nalazi se 175 tona zaštitne opreme.
Izvijestio je i kako je hrvatski nacionalni sustav za izdavanje EU digitalne covid potvrde uspješno krenuo s radom.
"Do sada je izdano otprilike 40.000 digitalnih potvrda, 90 posto preko sustava e-Građani. Od jučer je i sedam država članica EU, Bugarska, Češka, Danska, Njemačka, Grčka, Poljska i Hrvatska odlučilo se povezati s EU pristupnikom te su počele izdavati prve digitalne potvrde", naglasio je Božinović.
Dodao je kako je u Hrvatsku tijekom jutra ušlo više od 100 osoba s digitalnim potvrdama.
Tijekom sjednice stigla je vijest da je Hrvatski sabor odbio oporbenu inicijativu za opoziv ministra Beroša na čemu mu je čestitao predsjednik Vlade Plenković.
"Nije lako kada vas u svojoj nemoći neutemeljeno kritiziraju, ali prebrodili smo i mnoge druge stvari tako da ćemo svojim aktivnostima i rezultatima svima pokazati i dokazati da smo na pravom putu", uzvratio je ministar zdravstva.
Ministar Tomo Medved osvrnuo se na situaciju na potresom pogođenim područjima
"Pet mjeseci nakon potresa, Stožer provodi aktivnosti za pružanje pomoći stanovništvu. Nakon hitnih mjera, sada smo ušli u period obnove. Prioritetne aktivnosti usmjerene su na uklanjanje objekata koji prijete sigurnosti ljudi", istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Medved.
Dodao je da je do sada postavljeno više od 2100 kontejnera i kućica, što pojedinačno, što u 15 kontejnerskih stambenih naselja, a uklonjeno je 110 objekata. Također, zaprimljeno je 6669 zahtjeva za obnova, a više od 2100 kontejnera i kućica postavljeno.
Proračunski prihodi rastu za 3 milijarde kuna, rashodi za 9,4 milijarde kuna
Vlada je Saboru uputila prijedlog rebalansa državnog proračuna za ovu godinu kojim planira povećanje ukupnih prihoda za tri milijarde kuna, na 150,3 milijarde kuna, dok se ukupni rashodi povećavaju za 9,4 milijarde kuna, na od 167,4 milijarde kuna.
Time će državni proračun zabilježiti manjak u iznosu od 17,1 milijardu kuna ili 4,3 posto BDP-a.
No, kada se tomu dodaju i lokalna država i izvanproračunski fondovi, ciljana razina deficita prema ESA 2010 metodologiji na razini opće države s ranije planiranih 2,9 posto BDP ili oko 11,5 milijardi kuna raste na 15,3 milijarde kuna ili 3,8 posto BDP-a.
"Bez obzira na rast ovog deficita mi projiciramo i vidimo putanju našeg javnog duga već ove godine ponovno na onoj tzv. silaznoj putanji, sa 88,7 na 86,6 posto BDP-a je naša bazna projekcija za kraj ove godine u odnosu na kraj prethodne godine", rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.
Podsjetio je i da su makroekonomskih projekcija već poznate iz nedavno usvojenog Programa konvergencije.
"Za ovu godinu predviđamo rast BDP-a od 5,2 posto, što znači da u ovoj godini ne vidimo u potpunosti gospodarski oporavak. Međutim, prema projekcijama, pogotovo kada se uzmu i uključe i efekti Nacionalnog plana oporavka i otpornost i implementacija svih mjera koje smo stavili u dokument, već iduće godine rast od 6,7 posto, što će nas dovesti i trebalo bi dovesti u baznom scenariju na razinu BDP-a iz rekordne 2019. godine", naglasio je Marić.
No, dodaje kako se oporavak nekih djelatnosti vezanih za usluge, kao što su turizam i za njih vezane djelatnosti, ne očekuje prije 2023. odnosno 2024. godine.
"Razlog rebalansa u ovom dijelu godine je također prije svega u zdravstvenom dijelu, možda ne u potpunosti vezan isključivo samo u covid, nego i uz naš dogovor s predstavnicima veledrogerija kako bi se osigurala redovna i kontinuirana isporuka lijekova, medicinskog materijala i svega što je važno za funkcioniranje našeg zdravstvenog sustava i bolnica", objasnio je.
Podsjetio je da je sukladno tom dogovoru do sada već plaćeno gotovo dvije milijarde kuna. No, kako su se iscrpile sve zakonom predviđene mogućnosti preraspodjela, bilo poznatih, bilo covid preraspodjela ili ubrzanog transfera prema Hrvatsko zavodu za zdravstveno osiguranje.
"Kako smo najavili, u lipnju se te mogućnosti iscrpljuju tako da je to jedan od glavnih, ako ne i glavni, za izmjene državnog proračuna za ovu godinu i projekcija za iduće dvije godine", rekao je Marić.
Predloženim se rebalansom prihodi povećavaju za oko tri milijarde kuna. Ono što utječe na konačni rezultat, znači porezni prihodi se povećavaju za 700 milijuna kuna, dok se ostalo odnosi na pomoći odnosno europske fondove i dio koji se odnosi vlastite i namjenske prihoda, pri čemu je jedan dio vezan uz HZZO, oko 700 milijuna kuna.
Nastavak mjera očuvanja radnih mjesta, pokrivanje dijela ili potpuno fiksnih troškova, skraćeno radno vrijeme
Rebalansom se rashodna strana proračuna povećava za 9,4 milijarde kuna, od čega se onaj dio koji se odnosi na rezultat za 7,1 milijardu kuna.
Kod povećanja rashodne strane, Marić je izdvojio zdravstvo koje, bilo izravnim mjerama sanacije ili transferi HZZO-u, u iznosu od 2,8 milijardi kuna.
Rebalansom je za nastavak mjera očuvanja radnih mjesta, pokrivanje dijela ili potpuno fiksnih troškova, skraćeno radno vrijeme, planiran iznos od dvije milijarde kuna.
Povećavaju se i sredstva mase plaća za oko 800 milijuna kuna, pri čemu Marić podsjeća da je s početkom godine osnovica za plaće državnih i javnih službenika povećana za 4 posto, a za što odmah nisu bila osigurana sva sredstva ali se sada rebalansom ide korak bliže tomu.
"Povećanje osnovice plaća se već provodi i neće doći pod znak pitanja. I mirovine i mirovinska primanja, naša poruka umirovljenicima je uvijek da mirovine ni u kojem slučaju neće dolaziti pod znak pitanja", poručio je ministar financija, podsjećajući i da je umirovljenicima isplaćen covid dodatak, a u drugoj se polovici godine očekuje i dodatna indeksacija.
Kod rashoda je spomenu i fond za sufinanciranje europskih projekata, kako na državnoj tako i lokalnoj razini.
Također, u okviru programa koje će osmisliti resori kulture, turizma i sporta odnosno prometa i infrastrukture, a kako bi se pojedinim segmentima, bilo da je riječ o event industriji, povremenom prijevozu ili putničkim agencijama, olakšalo tim kompanijama kao dobra priprema za turističku sezonu, osigurala dodatna sredstva.
Dodatno povećanje, iz onih rashoda koji ne utječu na ukupni rezultat, najveći dio se odnosi na mjere ruralnog razvoja, a tu je također i 700 milijuna kuna za HZZO.
Objasnio je i kako se rebalansom sve donacije koje su primljene na državni proračun, u iznosu većem od 105 milijuna kuna, sada stavljaju u funkciju samog državnog proračuna, odnosno u funkciju iskorištenja tih sredstava.
Spomenuo je i Fond solidarnosti koji će sa razdjela Ministarstva financija raspodijeliti na razdjele pojedinih korisnika tog fonda, a s namjenom iskorištenje sredstava za obnovu grada Zagreba te potresom pogođenih županija.
Zakon o izvršenju proračuna
Vlada je uz prijedlog izmjena i dopuna proračuna za ovu godinu, Saboru uputila i izmjene Zakona o izvršenju proračuna, pri čemu je Marić izdvojio dvije značajne promjene.
S obzirom na povećani deficit povećana je i potreba za zaduživanjem i ona raste s 33,8 na 42,4 milijarde kuna. Jedan dio od tih 8,6 milijardi kuna se odnosi na povećani deficit, dok se drugi dio od 2,2 milijarde odnosi na činjenicu da smo povukli nešto više iz onog SHURE programa u odnosu na originalno planirano.
Također, Fond za obnovu grada Zagreba i županija te Ured za stambeno zbrinjavanje izmjenama Zakona o izvršavanju državnog proračuna imaju mogućnost sve svoje projekte i natječaje do jedan milijun kuna, a vezani su isključivo uz obnovu od oba prošlogodišnja potresa, provoditi i bez suglasnosti ministra financija.
Vlada je prihvatila Zakon o tržištu električne energije kojim se u hrvatsko zakonodavstvo prenose odredbe Direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije te osigurava provedba uredbi Europske unije:
Revitalizacija Imunološkog zavoda te izgradnja tvornice cjepiva
Vlada je prihvatila prijedlog zaključka o planu provedbe revitalizacije Imunološkog zavoda u kojem je planirana i izgradnja tvornice cjepiva.
"Revitalizacija proizvodnje cjepiva i drugih imunoloških lijekova Imunološkog zavoda, koja ima stoljetnu tradiciju u Republici Hrvatskoj, strateški je, gospodarski i javnozdravstveno važna za Republiku Hrvatsku i pogotovo naglašena u aktualnom vremenu pandemije bolesti covid-19", rekao je ministar zdravstva Vili Beroš predstavljajući prijedlog.
"Planira se prenijeti imovinu na RH, trgovačko društvo se gasi i aktivnosti se nastavljaju kroz javnu ustanovu Imunološki zavod. Planira se izgradnja nove tvornice u Industrijskoj zoni u Brezju, osiguravanje isplativosti i održivosti proizvodnje imunoloških lijekova," naveo je ministar planove, ističući da se sredstva namjeravaju namaknuti kroz EU fondove i putem strateških partnera.
"U skladu s predloženim Okvirom i smjernicama Plana, te revitalizacijom proizvodnje Imunološkog zavoda osigurava se samodostatnost visokokvalitetnih virusnih cjepiva u svrhu pravovremene imunizacije stanovništva i zaustavljanja širenja epidemija, samodostatnost lijekova iz ljudske krvne plazme dobrovoljnih davatelja u Republici Hrvatskoj, proizvodnja antitoksina protiv otrova europskih zmija važnih za turističku djelatnost Republike Hrvatske te razvoj biotehnologije i znanstvenih istraživanja na području imunoloških lijekova", dodao je ministar, kazavši da će se u Svetoj Nedelji graditi tvornici cjepiva.
"U tom cilju planira se rješavanje dualiteta Imunološkog zavoda prijenosom imovine na Republiku Hrvatsku, kojim se trgovačko društvo gasi i aktivnosti se nastavljaju kroz javnu ustanovu Imunološki zavod, izgradnja nove tvornice u industrijskoj zoni u Brezju u Svetoj Nedelji te osiguravanje isplativosti i održivosti proizvodnje imunoloških lijekova u Republici Hrvatskoj.
Suglasnosti za zaduženja za izgradnju projekata komunalne infrastrukture
Nadalje, Vlada je Općini Rugvica darovala nekretninu za izgradnju radne zone Rugvica sjever, d Općini Murter-Kornati dana je koncesija za posebnu upotrebu pomorskog dobra u svrhu izgradnje podmorskog ispusta sanitarnih otpadnih voda u akvatoriju otoka Žut.
Doneseno je nekoliko odluka o davanju suglasnosti jedinicama lokalne i područne samouprave za zaduženje kod poslovnih banaka.
Tako je Varaždinskoj županiji dana suglasnost za zaduženje kod Privredne banke Zagreb za uređenje zgrade vodotornja, Gradu Crikvenici za zaduženje kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak za energetsku učinkovitost javne rasvjete, Gradu Osijeku za zaduženje kod Zagrebačke banke d.d.,
Zagreb za izgradnju dječjeg vrtića i energetsku obnovu i rekonstrukciju sportskih objekata, Općini Donja Voća za zaduženje kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak za energetsku učinkovitost i kod Hrvatske poštanske banke d.d., Zagreb za nabavu vatrogasnog vozila te Općini Krapinske Toplice za zaduženje kod Erste&Steiermärkische Bank d.d., Rijeka za gradnju objekata komunalne infrastrukture.
Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici prostor za knjižničnu građu s potresom pogođenih područja
Izvan snage stavljena je Odluka Povjerenstva Vlade za upravljanje imovinom Republike Hrvatske o korištenju poslovnog prostora u zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Obrazlažući točku, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs kazao je da je Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u lipnju 2000. godine dano na korištenje 112, m2 poslovnog prostora u zgradi NSK, međutim, ugovor između HAZU i NSK do danas nije sklopljen.
Kako je navedeni poslovni prostor neophodan NSK-u u svrhu povećanja spremišnih kapaciteta radi čuvanja i pohrane vrijedne knjižnične građe iz knjižnica koje se nalaze na potresom stradalim područjima Sisačko-moslavačke i Zagrebačke županije te Grada Zagreba, upućena je zamolba Vladi Republike Hrvatske za stavljanje van snage predmetne Odluke te donošenje odluke kojom se poslovni prostor daje na daljnje korištenje NSK-u.
Također, Vlada je na današnjoj sjednici donijela Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi kojom su utvrđeni posebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti poslova u Direkciji za korištenje službenih zrakoplova te Uredbu o izmjenama i dopuni Uredbe o poslovima s posebnim uvjetima rada u državnoj službi kojom se utvrđuju poslovi s posebnim uvjetima rada te pravo na posebne dodatke za službenike i namještenike koji rade na tim poslovima.
Donesen je Zaključak u vezi s Memorandumom o suglasnosti između Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore u području diplomatskog usavršavanja
Hrvatskom saboru Vlada je dala tražena mišljenja. Negativno mišljenje dano je na Prijedlog zakona o dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, predlagatelja Silvana Hrelje.
Prihvaćena su izvješća o radu pravobraniteljice za djecu za 2020. godinu, pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2020. godinu kao i pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2020. godinu.
Na Prijedlog izmjena i dopuna Financijskog plana Državnog ureda za reviziju za 2021. godinu te na Izvješće o radu Odbora za standarde financijskog izvještavanja za 2020. godinu Vlada nije imala primjedbi.
Na kraju, Vlada je prihvatila Izvješće Nacionalnog vijeća za zaštitu potrošača za 2020. godinu.
Pisane vijesti
