Privrženi smo jačanju veza domovinske i iseljene Hrvatske

„Želimo da nam i dalje budete partneri i suradnici, zemljaci i prijatelji, ljudi koji vole Hrvatsku i koji svojim mladim naraštajima prenosite hrvatsku kulturu, ljubav prema domovini i čuvate naš kršćanski i hrvatski identitet“, poručio je  premijer Andrej Plenković na sjednici Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na videokonferencijskoj sjednici Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Zahvalio je državnom tajniku Zvonku Milasu na organizaciji te ministru Gordanu Grliću Radmanu i svim drugim članicama i članovima Vlade koji  u okviru svojih nadležnosti promoviraju suradnju s Hrvatima izvan Hrvatske, bilo da se radi o onim državama u kojima su Hrvati nacionalna manjina, konstitutivni narod kao u Bosni i Hercegovini ili hrvatski iseljenici.

Razvijanje suradnje s Hrvatima izvan Hrvatske

„Posebno mi je drago da smo ustanovili ovaj dijalog kao redovitu praksu i prigodu da jednom godišnje rezimiramo sve ono što smo učinili boljim nego što je bilo do sada, da osluškujemo sve što nam vi želite sugerirati kako bi Vlada i sve njezine institucije bile još učinkovitije na području razvijanja i jačanja suradnje s Hrvatima izvan Hrvatske“, kazao je Plenković.

Premijer je podsjetio da je Vlada uvažila jednu od glavnih preporuka Savjeta, a to je izmjena Zakona o državljanstvu, što je omogućilo, kazao je, da naši sunarodnjaci od sada mogu lakše stjecati hrvatsko državljanstvo.

„To je važna poruka povezivanja kako bi se mlađe generacije uključile u korpus hrvatskih državljana i na taj način dali svoj doprinos razvoju domovine, a i njihovu poveznicu s današnjom Hrvatskom, osobito Hrvata iz prekooceanskih zemlja gdje je hrvatsko iseljeništvo godinama i desetljećima nastajalo“, rekao je.

Predsjednik Vlade izrazio je zadovoljstvo jer su uspostavljane mnoge međudržavne komisije ili povjerenstva za pitanja manjina u onim zemljama gdje su Hrvati nacionalna manjina i „gdje nastojimo ojačati programe konkretnog financiranja različitih projekata koji njeguju hrvatski identitet, jezik, hrvatsku kulturu, povijest i baštinu“.

„I s te strane zahvaljujem svima vama koji na osobit način dajete doprinos jačanju položaja hrvatske nacionalne manjine u nizu država u našem okruženju“, dodao je.

Potpora Hrvatima u Bosni i Hercegovini

Hrvati u Bosni i Hercegovini, istaknuo je premijer, koji su i konstitutivni narod i najbrojnija hrvatska zajednica u nekoj od drugih država osim naše domovine Hrvatske, posebno su važni i za našu Vladu i za cijeli hrvatski narod.

 „I mi tu privrženost potpori Hrvatima u Bosni i Hercegovini kontinuirano ponavljamo i dokazujemo, ne samo svesrdnom političkom podrškom koja je temeljno pitanje naše aktivnosti prema Bosni i Hercegovini već isto tako i brojnim projektima koji se provode između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, osobito kroz programe suradnje“, rekao je Plenković.

Spomenuo je pritom ulaganja mostarsku bolnicu, Sveučilište u Mostaru te potporu Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostara. Kazao je da se podupiru i brojni drugi projekti diljem Bosne i Hercegovine, bilo da se radi o teritoriju Federacije ili pak o Hrvatima koji su u drugim dijelovima zemlje.

Predsjednika Vlade je istaknuo i snažnu reakciju hrvatske države kada je u Gradskom vijeću u Subotici bunjevački jezik uvršten kao jedan od službenih jezika.

„Protiv smo svih politika koje vode bilo asimilaciji ili fragmentaciji hrvatskog naroda u Srbiji, a osobito u Vojvodini i zbog toga je reagirao i ministar i sve nadležne institucije i tako će biti i u budućnosti“, poručio je Plenković.

Premijer je iskazao zadovoljstvo kontinuiranim povećanjem sredstva za Središnji državni ured za Hrvatske izvan Republike Hrvatske, što znači, naglasio je, i financiranje projekata koji povezuju iseljenu s domovinskom Hrvatskom.  

Kazao je da se Hrvatska nalazi u vremenu velikih izazova. „Bitno je voditi računa o onome što će se događati sljedeće četiri godine, a što će ostati svojevrsna ostavština rada naše druge Vlade“, rekao je Plenković.

Pritom je istaknuo projekt Pelješkog mosta, koji će omogućiti fizičku povezanost juga Hrvatske s ostatkom zemlje. Dodao je da se prema najavama izvođača očekuje da most fizički bude spojen već krajem ljeta. „U ovo doba dogodine ćemo ga i svečano otvoriti sa svim prilaznim cestama“, najavio je premijer.

Naveo je i da se u prvoj polovici 2022. godine očekuje i odluka o ulasku Hrvatske u Schengenski prostor, dok se članstvo Hrvatske u europodručju očekuje od 2023. godine.

Premijer je spomenuo i odluku Vlade o kupnji višenamjenskih borbenih aviona, kazavši da je Vlada odabrala francuski Rafale, koji bi u Hrvatsku trebali doći 2024. godine.

„Dakle, ako pogledamo te četiri točke, imat ćemo riješeno pitanje monetarne i financijske stabilnosti, ekonomske snage kroz članstvo u eurpodručju. Imat ćemo otvoren put unutar Schengenskoga prostora o slobodi kretanja i čuvanja vanjskih granica i Hrvatske i Europske unije. Od 2024. imat ćemo sigurnost i obranu na razini kakvu prije nikada nismo imali. A fizičko povezivanje teritorija juga Hrvatske i ostatka zemlje Pelješkim mostom samo po sebi govori o dimenzijama ovog strateškog projekta“, ustvrdio je Plenković.

Ujedno,  naglasio je premijer, Vlada je u proteklom razdoblju stala iza hrvatskih radnika i poslodavaca. Osigurano je oko 11 milijardi kuna za plaće skoro 700 tisuća ljudi i 120 tisuća poslodavaca. Pri tom je zadržan investicijski kreditni rejting, dokazana je reputacija Hrvatske na financijskim tržištima prema agencijama za kreditni rejting i međunarodnim organizacijama, a Vlada je istodobno osigurala iz europskoga proračuna 25 milijardi eura za idućih deset godina, naveo je.  

Velika solidarnost Hrvata izvan Hrvatske za vrijeme potresa

Predsjednik Vlade je naglasio da sada slijedi vrijeme razvoja, ulaganja i vrijeme obnove glavnog hrvatskoga grada Zagreba nakon teškog potresa u ožujku prošle godine te obnove Banovine nakon potresa koji se dogodio krajem prosinca prošle godine

„Ovim putem želim zahvaliti svima koji ste dali doprinos, bilo financijski ili konkretnim materijalnim sredstvima. Velika solidarnost Hrvata izvan Hrvatske pokazala se još jednom. Mi to izrazito cijenimo i učinit ćemo zajedničke napore da obnovimo i Banovinu i Zagreb“, poručio je Plenković.

To su najvažnije zadaće pred našom Vladom, naglasio je premijer, podsjetivši da je Vlada usvojila Nacionalnu razvojnu strategiju, pripremila Nacionalni plan oporavka i otpornosti te će napraviti plan suradnje s hrvatskim iseljeništvom za razdoblje 2021.-2027.

„Želimo da nam u tom procesu i dalje budete partneri i suradnici, zemljaci i prijatelji, ljudi koji vole Hrvatsku i koji svojim mladim naraštajima, gdje god živjeli diljem svijeta, prenosite hrvatsku kulturu, ljubav prema domovini i čuvate naš kršćanski i hrvatski identitet“, zaključio je predsjednik Vlade Plenković.  



Pisane vijesti