Premijer Plenković danas je u Sisku kazao da je na području Sisačko-moslavačke županije do sada isplaćeno 246 milijuna kuna za 2 867 poslodavaca i 14 163 radnika. Da bismo u potpunosti gospodarski revitalizirali Banovinu, moramo raditi i na procesu demografske revitalizacije, poručio je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Sisku na svečanosti obilježavanja Dana Sisačko-moslavačke županije.
Na početku svog govora predsjednik Vlade Plenković čestitao je novoizabranom županu i svim drugim čelnicima gradova i općina na povjerenju koje su dobili na lokalnim izborima, kao i izabranim vijećnicima u gradskoj skupštini te gradskim i općinskim vijećima.
„Želim vam puno uspjeha u sljedeće četiri godine u mandatu u kojem ćete imati snažnu potporu Vlade“, poručio je.
Premijer Plenković čestitao je i svim dobitnicima priznanja u povodu Dana Sisačko-moslavačke županije.
Naglasio je da je Sisačko-moslavačka županija od svih županija prešla najzahtjevniji tranzicijski put, a u vremenu Domovinskog rata iz svojih je domova izbjeglo 50 tisuća ljudi. Županija je doživjela ogromnu materijalnu štetu zbog ratnih razaranja – u infrastrukturi, gospodarskim objektima, u okupaciji od velikosrpskog agresora.
„Šteta je iznosila gotovo milijardu eura“, podsjetio je.
Predsjednik Vlade odao je posebnu počast i zahvalnost svim hrvatskim braniteljima s područja Sisačko-moslavačke županije koji su se izborili za hrvatsku slobodu .
Obnova Banovine
Uz ekonomsku tranziciju i rat ovu je županiju, kazao je premijer, pogodio i strašan potres u prosincu prošle godine koji je dodatno učinio život zahtjevnijim i težim.
„Porušene su brojne kuće i uništeni brojni objekti. Znamo kakva je situacija i ovdje u Sisku, osobito u Petrinji i Glini te nizu općina u kojima su štete zaista bile razornih razmjera. Mi smo, kao država i kao Vlada, tu da pomognemo i te štete ublažimo, saniramo posljedice, obnovimo zgrade, ali i da revitaliziramo Banovinu koja zavrjeđuje posebnu pozornost“, rekao je, podsjetivši da je stoga Vlada osnovala jednu posebnu skupinu, uz rad Stožera Civilne zaštite.
Radi se i na programu revitalizacije Banovine kojoj treba dodatna pomoć u odnosu na ono što je inače predviđeno u ovom mandatu Vlade.
„Mi smo u ovom mandatu Vlade odlučili napraviti jedan projekt koji bi obuhvatio Banovinu, Gorski kotar, Liku i Dalmatinsku zagoru da nastojimo revitalizirati područja koja zahtijevaju dodatnu pozornost države – kroz sredstva državnog proračuna, kroz angažman javnih poduzeća, kroz korištenje europskih fondova i drugih međunarodnih izvora financiranja“, naglasio je premijer.
Pritom je izdvojio da se to radi iz uvjerenja da je samo ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske put u kojem će svi naši sugrađani, gdje god oni živjeli, imati jednake šanse u gospodarskom, socijalnom, razvojnom i obrazovnom pogledu, ali i u pogledu kvalitete života za mlade, radno aktivno stanovništvo te za sugrađane zrelije dobi.
„Stoga smo kroz mandat naše prve Vlade nastojali održati sjednice Vlade diljem Hrvatske, susrete sa županima, Udrugom gradova i Hrvatskom zajednicom općina te prilagoditi svoju aktivnost prioritetima pojedinih sredina“, kazao je.
250 milijuna kuna za projekte
U tom je kontekstu premijer podsjetio da je u Sisku održana sjednica Vlade na kojoj je donesen niz odluka o važnim projektima koji se provode. Ukupan iznos sredstava predviđen za te projekte procijenjen je na oko 250 milijuna kuna.
„To je sve na tragu naša četiri temeljna načela politike ravnomjernog regionalnog razvoja koji se sastoji od sustavnog i stalnog dijaloga, funkcionalne decentralizacije – to znači delegiranja više ovlasti temeljem načela subsidijariteta jedinica lokalne i područne samouprave, fiskalne decentralizacije – koje znači više prihoda i novaca županijama, gradovima i općinama i projektne suradnje – načelo koje je najvažnije jer osigurava razvoj i realizaciju vaših političkih prioriteta, s kojima ste išli u izbore i koji su bili dio vaših programa“, rekao je.
Prihodi županije te njenih gradova i općina su od 2017. do 2020. povećani za gotovo 52%.
„Ukupno je to na razini Hrvatske 3,3 milijarde kuna. Ovdje su to važna sredstva koja omogućuju ubrzanje razvoja. Ujedno smo ugovorili 2,12 milijardi kuna iz europskih fondova“, istaknuo je.
Niz je aktivnosti vezanih za poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture te rekonstrukciji bolničkog sustava. Premijer je podsjetio da je prije nekoliko tjedana otvoren objedinjeni hitni bolnički prijem u Sisku.
„Praktički, novi dio bolnice „Dr. Ivo Pedišić“, koja je velika investicija za Sisak, za sve one koji gravitiraju ovoj bolnici“, izdvojio je, dodavši da je to samo dio investicija u sustav zdravstva u Hrvatskoj.
Autocesta od Lekenika do Siska
Vezano za investicije u cestovnu infrastrukturu, predsjednik Vlade podsjetio je da je Vlada donijela odluku da se dovrši autocesta do Siska.
„Dakle, od Lekenika do Siska, to je projekt vrijedan 300 milijuna kuna. Dobro je da je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave prije nekoliko dana odbacila tužbe žalitelja na taj natječaj i vjerujem da će se sada steći sve pretpostavke da se donesu ključne odluke te krene realizacija ovog projekta, koji će biti jako važan za gospodarsku revitalizaciju Banovine“, naglasio je.
Izdvojio je da je u Programu Vlade nekoliko točaka stavljeno u fokus. Jedna od njih je socijalna sigurnost koja podrazumijeva da država u situaciji kriznog karaktera stane iza svojih građana, stane uz radnike i poslodavce.
„Do sada smo u ovoj covid-krizi isplatili 11 milijardi kuna za plaće 700 tisuća radnika. Omogućili smo da više od 120 tisuća poslodavaca premosti ovu krizu bez presedana, koja je pogodila svijet, najveću krizu u zadnjih 100 godina bez ikakve dileme“, podsjetio je.
Na području Sisačko-moslavačke županije do sada je isplaćeno 246 milijuna kuna za 2 867 poslodavaca i 14 163 radnika.
Razvoj gaming industrije
Drugi prioritet je perspektivna budućnost. „Drago mi je da ovaj naš drugi prioritet dio vas u ovoj županiji živi – živi je uz korak s 4. industrijskom revolucijom, posebice razvoj gaming industrije koji krasi aktivnosti Novske i Siska. Moram priznati da ste brzi i prilagođeni, da ste prepoznali nove niše razvoja te predstavljate jedan 'motor' nove vrste gospodarske aktivnosti koja je važna. Uvrstili ste to čak i u srednjoškolske programe, što znači da ćete izgraditi mlade generacije ljudi koji su pronašli radna mjesta i budućnost već sada“, kazao je premijer.
Kada je riječ o prioritetu ekonomska suverenost, dio onoga što je cilj samodostatnosti – bilo da je riječ o poljoprivredi ili energetici – smješten je upravo u ovoj županiji. Tu su INA-ina rafinerija u Sisku te kutinska Petrokemija.
Ovaj prioritet uključuje i pitanje zaštite okoliša, primjerice park prirode Lonjsko polje.
„Poput aktivnosti koje ste zaista sjajno učinili u popularizaciji turizma na području Sisačko-moslavačke županije“, kazao je predsjednik Vlade.
Kada je riječ o prioritetu osnažena državnost, to znači da sve institucije države rade upravo onako kako trebaju i da budu na usluzi svojim građanima, pokažu snagu, zakonitost, brzinu i učinkovitost u radu i da kroz potporu svim jedinicama lokalne samouprave omogućuju razvoj i realizaciju projekata.
„Naravno da ćemo i kroz globalnu prepoznatljivost, pozicioniranje Hrvatske na globalnoj i europskoj sceni, učiniti maksimum da dio onoga što organiziramo i generiramo iz međunarodnih izvora financiranja, uložimo upravo ovdje u trenucima obnove od potresa, na području Sisačko-moslavačke županije“, poručio je premijer.
Brži gospodarski rast od mnogih drugih država članica EU-a
Premijer je podsjetio da je covid-kriza Hrvatsku koštala 34 milijarde kuna, što je, kazao je, petina hrvatskog proračuna. Dodao je da sve zemlje u svijetu imaju problem s covid-krizom i troškovima koje uz nju idu.
Rekao je i da uz ove 34 milijarde kuna, Hrvatsku ima i troškove od 128 milijarde kuna, koliko iznosi procijenjena šteta nakon dva potresa koja su pogodila Zagreb i Banovinu. "Mi imamo pet covida, a ne jedan", dodao je.
Premijer je podsjetio da, unatoč takvim okolnostima, Vlada osigurava plaće, mirovine, funkcioniranje gospodarstva. Dodao je da je Hrvatska ostvarila i brži gospodarski rast od mnogih drugih država članica Europske unije.
Govoreći o aktivnostima Stožera, Plenković je zahvalio potpredsjedniku Vlade i ministru Tomi Medvedu na svemu što je, zajedno s nizom drugih službi, te uz potporu građana i čelnika jedinica lokalne i područne samouprave, učinio za uklanjanje posljedica potresa na području Sisačko-moslavačke županije. Dodao je da je Vlada za pomoć Banovini alocirala sredstva. Ona su također osigurana i brojnim donacijama, zahtjevom prema Fondu solidarnosti Europske unije te drugim međunarodnim izvorima financiranja.
Pozdravio je i niz aktivnosti koje se poduzimaju za obnovu oštećenih objekata, u kojima sudjeluje i Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.
672 milijuna kuna za obnovu i izgradnju 2 577 stambenih jedinica
Predsjednik Vlade je kazao i da su potpisana dva ugovora kojima je osigurano 672 milijuna kuna za obnovu i izgradnju 2 577 stambenih jedinica.
"Mi vam želimo, svim odlukama koje donosimo, olakšati aktivnosti i život, troškove režija te omogućiti bržu i kvalitetniju obnovu", poručio je Plenković.
Predsjednik Vlade važnim je istaknuo i dinamiku cijepljenja.
Podsjetio je i da je jučer na sjednici Vlade naglasio da se cijepljenjem daje doprinos ekonomskom patriotizmu. "Što se više i brže cijepimo, to ćemo suzbiti zarazu, covid-19, omogućiti normalizaciju društvenih i gospodarskih aktivnosti, biti privlačniji za one koji žele doći u Hrvatsku", rekao je Plenković. Dodao je da mnogi turisti žele doći, a dobra turistička sezona omogućit će dodatne prihode, gospodarski rast i financijsku stabilnost zemlje.
"Stoga sada kada smo osigurali više nego dovoljno dodatnih doza cjepiva, pozivam i vas u Sisačko-moslavačkoj županiji da učinite dodatne napore da se ta dinamika ubrza", poručio je.
Gospodarska i demografska revitalizaciju Sisačko-moslavačke županije
Premijer se osvrnuo i na gospodarsku i demografsku revitalizaciju Sisačko-moslavačke županije.
Da bismo u potpunosti gospodarski revitalizirali Banovinu, istaknuo je, moramo raditi i na procesu demografske revitalizacije.
"Tu očekujemo velike iskorake jer bez ljudi nema obnove, ekonomske revitalizacije, društvene dinamike, kao ni povezanosti onog finog socijalnog tkiva koje je ključno za razvoj svake sredine, svakog naroda, društva i države", poručio je Plenković.
Važnim je istaknuo i to da je Vlada u ovoj krizi osigurala najveća sredstva u povijesti u smislu međunarodnih bespovratnih sredstva iz europskih fondova, više od 25 milijardi eura za iduće desetljeće.
"Izradili smo Nacionalni plan oporavka i otpornosti, pripremili smo se za projekte iz Višegodišnjeg financijskog okvira. Važno je da u tome participiramo svi kako bi se efekti tih projekata i ulaganja brzo osjetetili na kvaliteti života", kazao je.
Ovo je četvrto desetljeće slobodne Hrvatske, demokracije i naših institucija, istaknuo je premijer. "Mi smo sve ključne nacionalne zadaće riješili. Imamo teritorijalni integritet, dogodine ćemo spojiti jug Hrvatske kada se otvori Pelješki most, koji će ostati simbol našeg članstva u Europskoj uniji", rekao je.
Kazao je da Hrvatska iduće godine očekuje i članstvo u Schengenskom prostoru, 2023. u europodručju, dok će 2024. imati i novu eskadrilu višenamjenskih borbenih aviona četvrte generacije, čime će se osigurati sigurnost zemlje u sljedećih 40 godina. Kazao je da sve to mora pratiti gospodarski razvoj i socijalna inkluzija.
"I kada gledam kako smo posložili sve kockice za narednih nekoliko godina, očekujem sinergiju i partnerstvo Vlade, županije, gradova, općina, svih naših sugrađana, kao i saborskih zastupnika koji predstavljaju interes Sisačko-moslavačke županije", poručio je Plenković.
Naglasivši da je Sisačko-moslavačka županija ovu godinu proglasila godinom velikana Stjepana Radića, premijer je još jednom, uime Vlade, svima od srca čestitao dan njihove županije.
"Mi smo tu s vama i uz vas u svakom trenutku. Želim da što prije zajednički prebrodimo ovu krizu. I da se cijela Sisačko-moslavačka županija razvija brzo i dobro na korist svih vaših sugrađana", zaključio je premijer Plenković.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
