Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat izjavio je u četvrtak da se u procesu obnove potresom stradalih područja ne radi smo o obnovi nego i legalizaciji, novom pristupu prostornom planiranju i procesu rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.
Na 15. Danima Hrvatske komore inženjera građevinarstva Horvat je naglasio da sve što je kao priprema napravljeno nakon zagrebačkog potresa koristi se kao pripremljena podloga za petrinjski potres.
"Prve tri odluke su iz ministarstva otišle prema fondu. Kroz ugovorenu javnu nabavu realizirano je uklanjanje prva tri objekta, a sljedećih 18 odluka dostavljeno je u fond. Bit će ih tjedno ne samo dvije, nego puno više, a proces uklanjanja je krenuo. U ovom trenutku stručne službe ministarstva, fonda i središnjeg državnog ureda pripremaju ili kompletiraju program mjera kroz koji ćemo reći kako ćemo i u novogradnju, kojim modelom i na koje područje", izjavio je Horvat
Destrukcija tla koja se dogodila na Banovini bit će jedan od limitirajućih faktora pri odlučivanju gdje će se obnavljati i graditi, upozorio je.
"Nije ovo samo čista i suhoparna obnova, ovo je proces obnove, proces legalizacije, jednog novog pristupa prostornom planiranju i ponajprije proces rješavanja imovinsko-pravnih odnosa", istaknuo je Horvat.
Pozitivne brojke u građevinskom sektoru
Istaknuo je da je bez obzira na pandemiju i nedaće u 2020. , građevinski sektor imao pozitivne brojke. "Očekujemo taj uzlet i 2021., ali ne samo zbog obnove. Ova godina je prva u kojoj se zbog izdašnih financijskih izvora, ponajprije iz EU, vraćamo i u investicijski sektor, ne samo kroz obnovu, nego i nove investicije, kako bi se dosegao 10-postotni rast u ovoj godini. To je jedan od ključnih ciljeva", ustvrdio je.
Odgovarajući na novinarska pitanja, Horvat je rekao da predstoji intenzivni proces obnove zgrada oštećenih u potresima, ali i zgrada starijih od 100 godina, kako bi eventualni sljedeći potres napravio što je moguće manje štete.
Na pitanje o potrebama za radnom snagom u građevinskom sektoru, Horvat je rekao da s kvalitetnom radnom snagom "muku muči" cijela Europa.
"Nedostatak radne snage identificirali smo u Hrvatskoj kad smo osjetili gospodarski rast, kada su se počele događati nove investicije i projekti. Već tada smo vidjeli da nam treba liberalniji pristup oko uvoza radne snage. Ključno je da nema toliko kvalitetnih građevinskih radnika, proizvođača građevinskog materijala, ni menadžmenta u našem okruženju, kao što ga ima u Hrvatskoj. Zato budimo ponosni na hrvatsko građevinarstvo i nemojmo dozvoliti odljev u neke druge zemlje", poručio je.
Na pitanje kako zadržati radnu snagu, Horvat je odgovorio – povećanjem plaća te smanjenjem administrativnog i parafiskalnog opterećenja poslodavcima tako da dio tog novca završi i kod njihovih radnika.
Rast cijena građevinskog materijala
Osvrnuvši se na rast cijena građevinskog materijala, Horvat je odgovorio da su cijene "inputa" u proizvodnji građevinskog materijala i građevinskih elemenata iz kojih se planira u sustavu suhe montažne gradnje obnavljati Banovinu, sada do 70 posto veće nego u isto vrijeme lani.
"Burzovna roba, kao što je bakar, aluminij, željezo - teško da možemo utjecati na cijenu takve robe. Sada nemamo domicilnu proizvodnju željeza da bismo zadovoljili bar dio potreba našeg građevinskog sektora. I građevinari i mi u politici imamo dozu straha do koje će se mjere sve to skupa događati, ali ne samo u segmentu povećanja cijena, nego i u produljivanju dobavnih rokova, jer kada takva vrsta robe kasni po šest mjeseci, kasne i rokovi završetka objekata", napomenuo je.
Upitan o oživljavanju domaće proizvodnje željeza, Horvat je rekao da nikakvih političkih odluka biti neće bez konzultacija sa strukom. "Jedan od prijedloga je i revitalizacija jedne hrvatske željezare, a sada ne mogu reći da će se to dogoditi za mjesec ili tri, ali, bude li potrebe, i na to smo spremni", izjavio je.
Dani Hrvatske komore inženjera građevinarstva, najznačajnije godišnje okupljanje u graditeljskoj industriji od 17. do 19. lipnja organizira Hrvatska komora inženjera građevinarstva. Ovogodišnja konferencija je, uz uobičajene stručne teme, posvećena potresu i obnovi od potresa te Nacionalnom planu oporavka.
Zadnja prilika za brodogradilišta koja su dobila pomoć države
Ministar Horvat izjavio je da su splitsko i ostala brodogradilišta, dobivši pomoć od države, dobila zadnju priliku, a ako je propuste i ne pokrenu tržišno osnovanu proizvodnju i isporuku brodova – perspektive za njih neće biti.
Na pitanje novinara na marginama 15. Dana Hrvatske komore inženjera građevinarstva o stanju u Brodosplitu, Horvat je odgovorio da je, ne samo za splitski, nego za sve škverove koji su dobili pomoć od države, to zadnja prilika.
"Ako ju prokockaju i kroz tu priliku ne pokrenu stvarnu tržišno osnovanu proizvodnju i isporuku brodova uz pomoć države, mislim da perspektive nema. Hrvatska brodogradnja - Jadranbrod na mjesečnoj bazi radi monitoring splitskog, riječkog, pulskog i trogirskog škvera i mislim da tu nekih popusta i benefita više biti neće. Ako su brojke sukladne pozitivnom poslovanju, idemo dalje, a ako takve perspektive nema, opet će se morati donositi nepopularne odluke", izjavio je Horvat.
Mediji zadnjih dana, naime, pišu da se 23 od ukupno 47 tvrtki, na koliko je podijeljen sustav Brodosplit, nalazi u blokadi. Za njih pet s ukupno 488 radnika Fina je već podnijela zahtjev za otvaranje stečaja jer se u neprekidnoj blokadi nalaze dulje od 120 dana, a još pet tvrtki svakog dana prijeći će taj rok. Tri tvrtke blokirane su preko stotinu dana, još četiri preko 60 dana.
Građevinska inspekcija je na terenu
Na pitanje o devastaciji obale u uvali Vruja, Horvat je odgovorio da Državni inspektorat u dijelu inspekcijskog nadzora mora dati prijedlog što i kako dalje. "Građevinska inspekcija je na terenu, pričekat ćemo njihov nalaz i postupiti po njemu," kazao je.
Na pitanje je li trebalo čekati inspekcijski nalaz ili se moglo ranije reagirati, Horvat je odgovorio da uređena država mora imati pravne elemente na temelju kojih se postupa. "Siguran sam da će rješenje i odluke Državnog inspektorata biti inicijalni okidač za postupanje i uklanjanje onoga što je izgrađeno bez potrebnih građevinskih dozvola", izjavio je.
Dodao je da krivica na kraju uvijek završi na nekoj od državnih institucija, ali da ne želi abolirati od bilo kakve odgovornosti i regionalne vlasti te da će se taj problem morati zajednički rješavati.
Uvali Vruja kod Omiša zbog neodgovornih pojedinaca koji grade mimo zakona, prijeti devastacija. Najnoviji slučaj je početak betoniranja puta na samom ulazu u uvalu, na zemljištu države.
Izvor: Hina/Vlada
Pisane vijesti |
Darko Horvat
