Premijer Plenković istaknuo je danas da su pristupanje eruopodručju i ulazak u Schengenski prostor strateški prioriteti Vlade. "Ulazak Hrvatske u europodručje donijet će prednosti građanima i gospodarstvu. Nestat će valutni rizik i mjenjački troškovi, smanjit će se kamatne stope, potaknut će strana ulaganja, povećat će se mogućnost financiranja na tržištu kapitala, a kreditni rejting bi mogao porasti za dvije razine. Olakšat će se i naš izvoz kao i dolazak turista iz europodručja", poručio je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je 9. sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Uvodni govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti.
"Danas je točno osam godina da je Republika Hrvatska postala članica Europske unije. Ta činjenica utrla je put Hrvatske i prema procesu pristupanja europodručju i ulasku u Schengenski prostor, i možemo slobodno reći da su te dvije dublje integracije strateški prioriteti Vlade Republike Hrvatske.
Postoji više razloga zbog čega želimo imati i potporu hrvatskih građana koja treba biti i snažna i kontinuirana, naravno i argumentirana, bazirana na činjenicama.
Ulazak u europodručje obveza je koju je Hrvatska preuzela pristupnim ugovorom, naše gospodarstvo je snažno integrirano u trgovinske i financijske tokove Europske unije te je istodobno najeuriziranije gospodarstvo među svim državama članicama koje nisu u europodručju.
Ujedno, ulazak Hrvatske u europodručje donijet će prednosti građanima i gospodarstvu.
Konkretno, nestat će valutni rizik i mjenjački troškovi, smanjit će se kamatne stope, potaknut će strana ulaganja, povećat će se mogućnost financiranja na tržištu kapitala, a kreditni rejting bi mogao porasti za dvije razine.
Olakšat će se i naš izvoz kao i dolazak turista iz europodručja.
Uvođenjem eura u novim članicama EU-a bruto plaće porasle znatno više od cijena
Usporedbom kretanja plaća i cijena u novim državama članicama Europske unije iz srednje Europe u razdoblju od uvođenja eura do danas, može se zaključiti da su se bruto plaće povećale znatno više od razine cijena, što upućuje na to da je životni standard građana u tim državama zamjetno porastao nakon uvođenja eura.
Primjerice, Slovenija je euro uvela 2007., a od tada do danas bruto plaće u Sloveniji povećale su se za 48%, a cijene za 26%.
Povoljni su pokazatelji i za ostale države članice – u Slovačkoj su od uvođenja eura do danas plaće porasle za 54%, a cijene 20%, u Estoniji za 74%, a cijene 25%, a u Latviji za 67%, a cijene 10%.
Euro je posljednja uvela Litva 2015. godine, a od tada do danas bruto plaće u Litvi porasle su za 59%, a cijene za 10%.
Za usporedbu, u razdoblju od 2015. do 2020. u Hrvatskoj bruto plaće su porasle za 9%, a cijene za 3%.
Uvođenje eura nije jedini razlog zbog kojeg je životni standard u tim državama porastao, ali je svakako tome pridonijelo pozitivnim utjecajem na efikasnost, konkurentnost i otpornost njihovih gospodarstava.
Očuvanje gospodarske i financijske stabilnosti i postizanje visokog stupnja održive ekonomske konvergencije
Stoga je Vlada, prepoznajući prednosti koje će građani i gospodarstvo imati ulaskom Hrvatske u europodručje, započela proces pristupanja još u svibnju 2018. kada smo usvojili Strategiju za uvođenje eura.
Postavljajući realne ciljeve, a cijela ova suradnja odvija se u tijesnoj koordinaciji između Vlade i Hrvatske narodne banke, oko vremenske dinamike ulaska Hrvatske u europodručje, prije skoro godinu dana, 10. srpnja 2020., postigli smo jedan od glavnih političkih ciljeva Vlade – ulazak u tečajni mehanizma (ERM) II i bankovnu uniju, što je zadnji korak koji prethodi ulasku u europodručje.
Podsjetit ću da je tome prethodilo ispunjavanje 19 mjera Akcijskog plana, koje su bile preduvjet da Europska središnja banka objavi rezultate sveobuhvatne procjene pet hrvatskih banaka i utvrdi da nijedna nema kapitalnih nedostataka.
Za sudjelovanje u Europskom tečajnom mehanizmu II utvrđen je središnji paritet i on je jednak 7,53450 kuna za 1 euro te odgovara tržišnom tečaju u trenutku donošenja odluke.
Sporazum o sudjelovanju hrvatske kune u tečajnom mehanizmu dodatno je popraćen čvrsto preuzetom obvezom Vlade o provedbi aktivnosti iz Akcijskog plana Republike Hrvatske za sudjelovanje u Europskom tečajnom mehanizmu II.
Cilj je Akcijskog plana očuvanje gospodarske i financijske stabilnosti i postizanje visokog stupnja održive ekonomske konvergencije.
U tu svrhu moramo provesti reformske mjere u četiri područja: sprječavanje pranja novca, poslovno okruženje, upravljanje u javnom sektoru i pravosuđe, što očekujemo najkasnije u prvom kvartalu 2022.
Očekujemo snažan gospodarski oporavak od najmanje 5% u 2021.
Što se tiče vremena koje će Hrvatska provesti u ERM II, uvjereni smo će se tijekom sudjelovanja Hrvatske u mehanizmu očuvati stabilnost tečaja i da ćemo biti spremni za ulazak u europodručje 1. siječnja 2023.
Tome u prilog govore i zadnje projekcije makroekonomskih pokazatelja koji su relevantni za ocjenu ispunjenja maastrichtskih kriterija.
Naime, unatoč izuzetno teškim krizama s kojima se Hrvatska suočila od početka 2020. – pandemijom, koja je pogodila cijeli svijet i izazvala gospodarsku krizu bez presedana, ali i razornim potresima, u Zagrebu i okolici i na Banovini, zbog kojih smo mnogo teže pogođeni od drugih zemalja – vodeći odgovornu ekonomsku politiku, očekujemo snažni ekonomski oporavak od najmanje 5% u 2021. i rast realnog BDP-a od 6,6% u 2022.
Hrvatska vlada očekuje snažni ekonomski oporavak od najmanje 5% u 2021. i stvaran rast BDP-a od 6,6% u 2022.
Također, nakon značajnog povećanja deficita od 7,4% BDP-a u 2020. godini, Vlada očekuje njegovo značajno smanjenje na razinu od 3,8% BDP-a već ove godine.
Ovaj trend bi se trebao nastaviti i u narednim godinama, pri čemu bi se procijenjene razine deficita kretale od 2,6% u 2022., odnosno 1,9% BDP-a u 2023.
Provedba reformi i povezanih investicija iz NPOO-a
Nastavkom provođenjem odgovorne fiskalne politike, Vlada očekuje da će se nakon privremenog povećanja razine duga od 88,7% BDP-a, njegova razina smanjiti u sljedećim godinama;
Očekujemo da to smanjenje bude oko 2 postotna boda ove godine i između 3 i 4 postotna boda godišnje do 2024. godine, što je dva puta brže nego što je formalno zahtijevano maastrichtskim kriterijima.
U sljedećim godinama, Vlada će se posebno usredotočiti na provedbu reformi i povezanih investicija iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kao i korištenju raspoloživih sredstva iz Višegodišnjeg financijskog okvira koji će dodatno podržati naše napore u ispunjavanju navedenih kriterija.
Prema našim projekcijama, ovo je ambiciozan, ali realan cilj.
Također, nastavljene su i aktivnosti povezane s provedbom Nacionalnog plana za prelazak s hrvatske kune na euro, kojeg je ovo Vijeće javno prezentiralo krajem prosinca prošle godine.
Njime je definiran okvir za provedbu ključnih aktivnosti potrebnih za učinkovit i uspješan prelazak na euro.
U proteklih šest mjeseci, Upravljački odbor zajedno s koordinacijskim odborima, koji su također uspostavljeni Zaključkom na prošlom sastanku ovog Vijeća, predano su radili na pripremi aktivnosti za usklađivanje pravnog okvira, okvira za zamjenu gotovog novca, konverziju kredita i depozita, prilagodbe države i poduzeća, te informiranje i zaštitu potrošača.
Cilj je da građani i gospodarstvo budu spremni za prelazak na euro u razdoblju kraćem od dvije godine.
Odabir motiva za nacionalnu stranu kovanice eura
Također, na prošlotjednom sastanku šefova država i vlada europodručja na visokoj razini, na kojem su sudjelovali svi čelnici institucija EU-a -Europska komisija, Europska središnja banka, i predsjedavajući Euroskupine - naše partnere u EU-u izvijestio sam o svim aktivnostima koje su do sada poduzete radi ispunjavanja svih relevantnih kriterija kako bi Hrvatska bila spremna postati članicom europodručja 1. siječnja 2023.
I zaista su svi u ovom trenutku senzibilizirani i za naša postignuća i za naše ambicije.
Ponavljam još jednom, naš je cilj da Hrvatska bude spremna postati članicom europodručja 1. siječnja 2023., dakle točno godinu i pol dana od danas.
Proces uvođenja eura kao nacionalne valute uključuje i odabir motiva i njegova grafičkog oblikovanja za nacionalnu stranu kovanice eura.
Naime, za razliku od novčanica eura koje su jednake u svim članicama europodručja, kovani novac eura i centa nosi obilježje države koja ga je izdala te na naličju prikazuje odabrane nacionalne simbole te države.
Upravo iz tog razloga, odabir motiva posebno je važan jer će se kovanice s motivima koji simboliziraju Hrvatsku koristiti i izvan njenih granica.
Stoga ćemo na danas, najprije na sastanku Nacionalnog vijeća za euro, predstaviti dosadašnje aktivnosti povezane s procesom izbora hrvatske strane budućih kovanica eura.
A potom ćemo na posebnoj konferenciji za medije, odmah nakon sastanka Vijeća, prezentirati prijedloge odabranih motiva koji će od danas do 15. srpnja biti upućeni u proces konzultacije sa zainteresiranom javnosti."
Pet motiva za hrvatski motiv na eurokovanici upućeno u savjetovanje s javnošću
Šahovnica, geografska karta Hrvatske, kuna, glagoljica i prikaz Dubrovnika - pet je odabranih motiva za nacionalnu stranu RH na kovanici eura koji su u četvrtak upućeni u savjetovanje s javnošću, koje će trajati do 15. srpnja.
Nakon sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute, predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je prijedlog motiva za buduće hrvatske eurokovanice, nakon ulaska Hrvatske u europodručje, istaknuvši da je ambicija Vlade da se to članstvo ostvari 1. siječnja 2023. godine.
Pojasnio je da su sve države članice europodručja, prije pristupanja toj monetarnoj uniji, dobile prigodu da odaberu svoje motive koji će se nalaziti na naličju kovanice eura, kako bi dio svog identiteta ugradile u zajedničku europsku valutu.
"Važno je da se pri izboru tih nacionalnih motiva odaberu oni koji tu ulogu mogu ispuniti na najbolji mogući način, da budu općeprihvaćeni motivi, ali i oni po kojima smo prepoznatljivi kao zemlja", proučio je.
U tom procesu, nezaobilaznu ulogu ima stalna Komisija za novac HNB-a koja je, zahvaljujući svojoj stručnosti, već godinama zadužena za odabir likovnih rješenja na prigodnim hrvatskim kovanicama, dodao je.
No zbog opsežnosti posla i važnosti prelaska na novu valutu, kao savjetodavna stručna podrška Komisije za novac HNB-a, 3. veljače 2021. osnovana je i posebna Komisija za odabir prijedloga likovnog rješenja nacionalne strane Republike Hrvatske na optjecajnome kovanom novcu eura.
Do sredine listopada odabrani motivi uputit će se Europskoj komisiji
Riječ je o međuresornoj i multidisciplinarnoj komisiji čija je zadaća razmatranje i utvrđivanje stručnih prijedloga za izbor motiva i likovnoga rješenja na naličju hrvatskih eurokovanica i predlaganje rješenja Komisiji za novac.
"Tijekom posljednjih pet mjeseci, razmotren je velik broj mogućih motiva, koji se kroz različite faze procesa postupno smanjio kako bi se došlo do 5 najbolje ocijenjenih motiva, koje će javnost također moći ocijeniti na posebnoj internetskoj stranici euro.hr. Tih pet motiva, koji su ranije predstavljeni Nacionalnom vijeću za euro, su: hrvatska šahovnica
, karta Hrvatske
, kuna glagoljica i Dubrovnik", izvijestio je predsjednik Vlade.
Pored tih navedenih pet najbolje ocijenjenih motiva od stručnih komisija, građani će imati mogućnost predložiti jedan dodatan, slobodno izabran motiv.
Sve te ocijene i prijedloge Komisija za novac uzet će u obzir pri konačnom odabiru motiva.
Predviđeno je da se konačni odabir likovnih rješenja za odabrane motive uputi Europskoj komisiji do sredine listopada.
To je nužno kako bi se na vrijeme stiglo kovati sve tehničke pripreme s obzirom na ciljani datum, kazao je premijer Plenković.
Zamjena kune eurom logistički zahtjevna situacija
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić rekao je da današnje pokretanje javnog savjetovanja svjedoči da su pripreme za uvođenje eura u Hrvatskoj u punom jeku.
Nakon što se sredinom listopada Europskoj komisiji pošalju prijedlozi motiva za kovanice, pojasnio je Vujčić, ona ih mora potvrditi, a nakon toga se u Hrvatskom novčarskom zavodu, koji će kovati taj novac, mora odraditi tehnički zahtjevan posao u smislu i pripreme alata, kako bi se naposljetku bilo spremno iduće godine krenuti u kovanje tog novca.
Podsjetio je da će se iz optjecaja morati prikupiti prikupiti oko 1,1 milijardu komada kovanica kune i lipe, što je otprilike težina 120 ZET-ovih tramvaja, dok će se podjednak broj novih kovanica eura iduće godine morati iskovati i pustiti u optjecaj.
Slično će se morati napraviti i s papirnatim novčanicama, kojih je oko 500 milijuna komada.
"Logistički se radi o zahtjevnoj situaciji, stoga ćemo morati biti pravovremeni", istaknuo je Vujčić.
I on je naglasio kako je u ovom trenutku razina potpore za ulazak Hrvatske u eurozonu visoka.
"Radimo kao da ćemo ući 1. siječnja 2023. godine. Ukoliko ćemo ući tada, ta odluka će biti donesena iduće godine. Da se sada ne radi ovo što se radi, tada se ne bi mogli ispuniti ni svi tehnički kriteriji za uvođenje eura", pojasnio je guverner.
Naime, eurokovanice s hrvatskim motivima se mogu početi kovati poslije odobrenja za hrvatski ulazak u eurozonu, a to može najranije biti iduće godine poslije šestog mjeseca, odnosno nekih šest mjeseci prije samog ulaska.
Kriteriji za odabir kovanice: Prihvatljivost, identitetska vrijednost, nacionalna simbolika i prepoznatljivost
Želja je u kolovozu pokrenuti natječaj za likovno rješenje odabranih motiva, tijekom rujna bi se ono odabralo, a rješenja bi se uputila Europskoj komisiji sredinom listopada, istaknuo je predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić.
Kako je pojašnjeno na konferenciji za medije, Komisiji za novac HNB-a rješenja je predlagala Komisija za odabir prijedloga likovnoga rješenja nacionalne strane RH na kovanicama eura.
Iz "bazena" motiva, njih 41, koji su sezali od kulturne i povijesne baštine do ranijih motiva s kovanica, članovi Komisije za odabir su predložili devet najbolje ocijenjenih rješenja, a Komisija za novac od tih devet je odabrala pet, koje je ocijenila najprikladnijima.
Osim već navedenih pet motiva, na šestom mjestu se našao lik Nikole Tesle, dok su se od sedmog do devetog mjesta rasporedili Dalmatinski pas, Vrančićev Homo Volnas (crtež padobrana) te kralj Tomislav.
Pet rješenja za koje se odlučila Komisija za novac preklapa se i s prvih pet koje je Komisija za odabir predložila.
"To pokazuje konzistentnost u promišljanju jedne i druge komisije", ocijenio je Frka-Petešić.
Pritom, Komisija za novac se vodila kriterijima prihvatljivosti motiva najširem dijelu javnosti, identitetskoj vrijednosti motiva, sagledavanje motiva kao nacionalnog simbola, zatim inozemne prepoznatljivosti, te naposljetku izvedivosti i autorstva.
Viceguvernerka HNB-a Ivana Jakir Bajo pojasnila je da postoji mogućnost iskazivanja nacionalnih motiva na osam apoena kovanica eura, pri čemu su iskustva pokazala da se najviše zemalja odlučilo za prikazivanje tri motiva.
Tako je i većina članova Komisije za odabir, njih deset od 16, predložilo da na osam apoena kovanica eura budu tri hrvatska nacionalna motiva.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
