Za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode koja ju je prošli tjedan pogodila, Vlada je Požeško-slavonskoj županiji, na teret proračunske zalihe ovogodišnjeg proračuna, odobrila 20 milijuna kuna. Novac za pomoć u uklanjanju šteta nastalih poplavama uslijed obilnih oborina te tuče u sklopu svojih resora osigurat će i još nekoliko ministarstava.
Beroš: Udio novozaraženih 2,3 posto
Ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je na današnjoj, 65. sjednici Vlade, kako je udio novozaraženih u broju testiranih 2,3 posto, a najviša je u trenutno u Zadarskoj i Međimurskoj županiji.
"Stopa potvrđenih slučajeva pokazuje vrlo blagi porast u proteklih sedam dana. Najveća 14-dnevna stopa zabilježena je u Zadarskoj i Međimurskoj županiji, i to je najjači argument za daljnje promišljeno i odgovorno ponašanje", rekao je Beroš.
Upozorio je kako Središnji registar cijepljenih pokazuje da 300.000 starijih građana od 65 godine još uvijek nije cijepljeno. Ta je skupina najizloženija zarazi s mogućim težim oblicima bolesti pa je njihovo cijepljenje i dalje prioritet.
"Pozivam naše umirovljenike, starije sugrađane i članove njihovih obitelji da svoje starije članove upute i ohrabre na cijepljenje jer svaka nova aplicirana doza umanjuje mogućnost rasta brojki uslijed prisustva novih varijanti virusa", kazao je Beroš.
Dosad je u Hrvatskoj utrošeno 2.568.877 doza cjepiva, a cijepljeno je 1.488.759 osoba, odnosno 44,3 posto odraslog stanovništva. S dvije doze cijepljeno je 1.080.118 osoba. Najviše cijepljenih prvom dozom je u Gradu Zagrebu - 51,7 posto.
Rezultati sekvencioniranja 188 uzorka pokazali su da je njih 54,1 posto s dokazanom alfa varijantom koronavirusa, a 43 posto s delta varijantom.
Danas stupila na snagu Uredba o EU-ovoj digitalnoj covid potvrdi
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izvijestio je kako je danas stupila na snagu Uredba o EU-ovoj digitalnoj covid potvrdi.
"Potvrdu je dosad preuzelo više od 300.000 građana, a u sustavu je dosad evidentirano 54.000 prelazaka hrvatske granice s digitalnom covid potvrdom izdanom u 23 države", kazao je.
Od danas je na snazi i nova odluka o prijelazu granice, po kojoj građani EU-a mogu ulaziti u Hrvatsku bez ograničenja uz predočenje covid potvrde. Potvrde mogu ih koristiti i za koncerte, klubove na otvorenom, sportska događanja itd.
S obzirom da nemaju još svi covid potvrde, građani EU-a mogu ulaziti u Hrvatsku i uz predočenje potvrde od preboljenju bolesti, cijepljenju ili testiranju.
Osobe iz trećih zemalja ne moraju više dokazivati nužnost putovanja, ali moraju predočiti neki od dokaza - da su cijepljeni, preboljeli ili se testirali na covid-19, rekao je Božinović.
Unaprjeđenje obrane od poplava na području Požeško-slavonske županije
Za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode koja ju je prošli tjedan pogodila, Vlada je Požeško-slavonskoj županiji, na teret proračunske zalihe ovogodišnjeg proračuna, odobrila 20 milijuna kuna.
Novac za pomoć u uklanjanju šteta nastalih poplavama uslijed obilnih oborina te tuče u sklopu svojih resora osigurat će i još nekoliko ministarstava.
Za pomoć poljoprivrednicima u toj županiji, Ministarstvo poljoprivrede će na teret državnog proračuna osigurati 20 milijuna kuna. Novac će doznačiti izravno na račun Požeško-slavonske županije koja će u suradnji s Ministarstvom izraditi program potpora male vrijednosti, odnosno utvrditi kriterije za dodjelu pomoći te popis oštećenika.
Vlada, odnosno Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Ministarstvo pravosuđa i uprave će osigurati sredstva potrebna za sanaciju štete nastale na školskim ustanovama u maksimalnom iznosu do pet milijuna kuna, kao i za sanaciju objekata pravosudnih tijela, također u maksimalnom iznosu do pet milijuna kuna.
Ministarstvo obrane će preraspodjelom sredstava unutar svoga resora osigurati 5,2 milijuna kuna za uklanjanje posljedica štete u Vojarni 123. brigade Hrvatske vojske u Požegi, gdje je oštećeno 25 objekata.
Hrvatske vode Vlada je zadužila da nastave sve aktivnosti za potrebe obrane od poplava te pripremu i provedbu projekata za unaprjeđenje obrane od poplava na području Požeško-slavonske županije, a ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić izvijestio je da su Hrvatske vode tijekom obrane od poplava na tom području obavile radove u vrijednosti od preko milijun kuna.
Za sanaciju šteta na vodnim građevinama i poboljšanje sustava obrane od poplava interventno će se uložiti dodatnih dva milijuna kuna, dodao je.
"Za konačno rješenje problema potrebno je izgraditi osam retencija u gornjim dijelovima slivova bujičnih vodotoka, a vrijednost se procjenjuje na oko 100 milijuna kuna. Hrvatske vode će u vezi s tim u planu upravljanja vodama za 2021. i u idućim godinama osigurati dostatna sredstva za aktivnosti i projekte za unaprjeđenje obrane od poplava ovog područja", rekao je Ćorić.
I korisnici obiteljskih mirovina moći će raditi do polovice radnog vremena
Proširenje kruga umirovljenika koji mogu raditi do polovice punog radnog vremena i primati puni iznos mirovine i na korisnike obiteljske mirovine predloženo je izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju koje je Vlada uputila u hitnu saborsku proceduru.
"Cilj je osigurati veću razinu socijalne zaštite za ovu osjetljivu kategoriju umirovljenika koji se nakon smrti bračnog, odnosno izvanbračnog druga uslijed znatnog smanjenja prihoda kućanstva nalaze u otežanom materijalnom položaju koji je dodatno narušila kriza uslijed epidemije bolesti covid-19", rekao je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović.
Na ovaj će se način, dodao je, osigurati i dodatna radna snaga na tržištu rada pogođenog krizom.
Hrvatska će donirati cjepivo protiv covida-19, potpora državama koje nisu članice EU
Vlada je donijela i Odluku o upućivanju humanitarne pomoći Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Albaniji, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Kirgiskoj Republici donacijom cjepiva protiv covida-19.
BiH će biti donirano 210.000 doza te po 20.000 doza Crnoj Gori, Albaniji, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Kirgiskoj Republici.
"Hrvatska ima puno doza koje trenutno nisu utrošene i na ovaj način želimo dati potporu državama koje nisu članice EU i teže dolaze do cjepiva da brže cijepe svoje stanovništvo", rekao je premijer Andrej Plenković.
Program potpora male vrijednosti za promet, turizam i kulturu
Vlada je odlučila programom potpora male vrijednosti od ukupno 150 milijuna kuna pomoći pogođenim djelatnostima u sektoru prometa, turizma te kulturnih i umjetničkih događanja, a dopunila je i programe državnih potpora turizmu i sportu te kulturi i kreativnim industrijama.
Usvojenim programom potpora male vrijednosti za pomoć pogođenim djelatnostima iz prometnog i turističkog sektora te industrije kulturnih i umjetničkih događanja Vlada želi pomoći pokretanje i normalizaciju tekućeg poslovanja uslijed aktualne pandemije, istaknuo je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.
Program 'težak' 150 milijuna kuna
"Cilj programa je nadoknada dijela ili svih troškova poslovanja onim poduzetnicima koji su u 2020. i 2021. imali pad poslovnih prihoda u odnosu na 2019. od najmanje 75 posto. Popisi prihvatljivih troškova poslovanja detaljno su obrazloženi unutar samih programa, kao i potrebna dokumetacija", rekao je Butković.
Naglasio je da te državne potpore male vrijednosti dodjeljuju Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo turizma i sporta te Ministarstvo kulture i medija, a sve na temelju sredstava koja su osigurana u rebalansu ovogodišnjeg državnog proračuna, u ukupnom iznosu od 150 milijuna kuna.
Od toga će Ministarstvo mora i prometa biti zaduženo za provedbu programa u iznosu od 60 milijuna kuna, Ministarstvo turizma za 36 milijuna kuna, a Ministarstvo kulture za 54 milijuna kuna.
"Potpore će biti isplaćene jednokratno, u skladu s raspisanim javnim pozivom koji će detaljno definirati i kriterije za odabir poduzetnika koji će ih dobiti, a javni poziv i njegove rezultate objavit će na web stranicama ta tri ministarstva", najavio je ministra Butković.
Dopuna programa državnih potpora sektoru turizma i sporta
Državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta Tonči Glavina objasnio je da se Program dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji, donesen u veljači ove godine uz osiguranje financijske podrške od 1,5 milijardi kuna, sada mijenja i dopunjava "radi usklađivanja programa s izmjenama privremenog okvira covida-19".
"Povećava se gornji limit potpore na 13,5 milijuna kuna, ranije je bilo šest milijun kuna, po mjeri 3.1 privremenog okvira kojom se dodjeljuje 100 -postotno jamstvo za kredite te produženje trajanja dodjele potpore po programu do 31. prosinca 2021.", rekao je Glavina, napominjući da se time ne mijenja ukupni proračun tog programa od 1,5 milijardi kuna nego se samo otvara mogućnost poduzetnicima da dobiju potpora u obliku jamstava po tom programu.
Dopuna programa za kredite u kulturi i kreativi
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek predstavila je promjene programa jamstava za kredite za osiguranje likvidnosti za sve poduzetnike u kulturi i kreativnim industrijama, a kojima se produljuje taj program potpora.
"Program potpora se produljuje do kraja ove godine i poduzetnici će moći pristupiti kreditima sa 100-postotnim jamstvima, što je još jedna pomoć za kulturnu industriju", kazala je ministrica, koja vjeruje da će veliki zamah toj industriji dati covid potvrde s kojima se može ulaziti na koncerte i slična događanja, a to znači i da se događanja mogu i organizirati uz pridržavanje svih mjera.
Nakon cestovnog, kreće modernizacija željezničkog sektora
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković predstavio je dokument "Modernizacija i restrukturiranje željezničkog sektora", u kojem su sadržani glavni elementi reforme i predstavljen provedbeni plan mjera i aktivnosti reforme hrvatskog željezničkog sektora.
Obrazlažući dokument, ministar je rekao da su modernizacija željezničke infrastrukture i restrukturiranje željezničkog sektora jedan od strateških ciljeva Vlade te da se prihvaćanjem dokumenta, koji je izrađen u suradnji sa Svjetskom bankom, stvara podloga za sveobuhvatnu reformu tog sektora, kao i platforma za korištenje dostupnih sredstava EU.
"Osnovni elementi reforme su upravljanje sektorom, što podrazumijeva donošenje sektorske strategije i nacionalnih planova za razvoj željezničke infrastrukture, upravljanje infrastrukturom i uslužnim objektima i razvoj usluga željezničkog prijevoza. Isto tako, podrazumijeva jačanje uloga ministarstava odgovornih za sektorsko planiranje i koordinaciju željezničkih društava u državnom vlasništvu", kazao je Butković.
Naveo je da upravljanje željezničkim društvima i njihovim poslovanjem uključuje financijske i operativne učinkovitosti društava u državnom vlasništvu.
U HŽ Infrastrukturi će se tako provesti reorganizacija u području održavanja, upravljanja prometom i vođenja investicijskih i infrastrukturnih projekata. Isto tako, planirano je i odvajanje pružnih građevina kao i smanjenje operativnih troškova.
Nadalje, u HŽ Putničkom prijevozu revidirat će se organizacija i poslovanje radi optimiziranja troškova i usluga putničkog prijevoza unaprjeđenjem voznog parka. Investirat će se i u postojeće kapacitete, a nabavit će se i novi vlakovi, uključivo i oni za neelektrificirane pruge.
Vezano uz HŽ Cargo, ministar je istaknuo da je u tijeku izrada novog plana modernizacije i povećanja učinkovitosti s mjerama financijskog i poslovnog restrukturiranja društva te da se za njega traži strateški partner.
Odluka sadrži i planiranje sektorskih ulaganja i financiranja, što podrazumijeva definiranje programa modernizacije i obnove željezničkih pruga te određivanje prioriteta za modernizaciju i obnovu.
Cjelokupnu strategiju financiranja, istaknuo je, odobrit će Ministarstvo financija kroz višegodišnje kapitalne planove. Planirani izvori financiranja su sredstva EU iz trenutnog i sljedećeg programskog razdoblja i sredstva iz Fonda za oporavak i otpornost.
"Za prioritetne projekte od nacionalne važnosti, koji nisu uključeni u program financiranja EU sredstvima, Vlada će iznaći druge izvore", izjavio je Butković.
Planira se i razvoj tehnologija, znanja i vještina željezničkog sektora kroz poticanje sinergije između sveučilišta i obrazovanja te stvaranja centara kompetentnosti.
Inače, udio korištenja željezničkog putničkog prijevoza u Hrvatskoj manji je od polovine uobičajene razine u zapadnoeuropskim državama. U usporedbi s drugim željezničkim sektorima u EU, poslovanje hrvatskog željezničkog sektora u prosjeku je na nižoj razini u gotovo svim dimenzijama učinkovitosti, efikasnosti i financijske održivosti.
Izvor: Hina/Vlada
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
