Cijepljenje je odabir razuma. Ili zdravlje, gospodarstvo i sezona, ili kriza i rast broja oboljelih >
Objavljeno: 08.07.2021.
Cijepljenje je odabir razuma. Ili zdravlje, gospodarstvo i sezona, ili kriza i rast broja oboljelih
Na početku sjednice Vlade, premijer Plenković još jednom je podsjetio da je cijepljenje jedini pravi način za zaštitu od Covida-19 i jedini pravi način da se oslobodimo svih restriktivnih mjera. ''Nakon nekoliko dana, s jučerašnjim danom zabilježili smo određeni porast cijepljenih prvom dozom. Očito je da smo potaknuli određeni broj naših sugrađana na cijepljenje. Jučer cijepljeno gotovo 8.500 ljudi s prvom dozom, to je ohrabrujuće i to pozdravljamo.''
Otvarajući današnju, 66. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na niz aktualnih tema i događaja u proteklome tjednu.
Govoreći o cijepljenju građana protiv Covida-19, naveo je podatke da je s jučerašnjim danom cijepljeno 1,526.876 ljudi najmanje jednom dozom, a cijepljenje je u potpunosti završeno za 1,239.691 građanina.
Ili biramo zdravlje ili put prema neizvjesnosti
''Podsjetit ću da je odabir pred nama vrlo jednostavan. Ili biramo zdravlje i put prema kolektivnom imunitetu, ukidanju ograničenja, dobroj turističkoj sezoni – koja je već sada po broju dolazaka turista u prvoj polovici godine 50 posto bolja nego prošlogodišnja, kao i put prema gospodarskoj stabilnosti. Ili biramo put prema neizvjesnosti i prema ranom kraju sezone, prema daljnjim hospitalizacijama, daljnjim zarazama i u konačnici još dodatnom broju preminulih'', apelirao je premijer dodavši da je cijepljenje odabir razuma.
''To nije više samo zdravstveno pitanje, već gospodarsko i financijsko pitanje, pitanje oporavka i rasta.''
Istaknuo je da je u Hrvatskoj građanima trenutno na raspolaganju milijun i 300 tisuća doza cjepiva, što znači da svatko tko se danas želi cijepiti u Hrvatskoj to može učiniti odmah, bez ikakvih termina i naručivanja. Dodao je da smo dosad zaprimili 4 milijuna i 50 tisuća doza, a utrošili 2,740.000.
Podsjetio je također na pojavu znatno zaraznijeg delta soja virusa koji se jako proširio Europom i zbog kojeg se i zemlje s većom stopom cijepljenih suočavaju s porastom broja zaraze.
Tražili smo balans između zdravlja i normalnog društvenog života te gospodarstva
Osvrnuo se i na epidemiološke mjere u Hrvatskoj.
''Želim podsjetiti da smo sve restriktivne mjere vodili vrlo balansirano. Nismo imali potpuno zatvaranje, niti policijski sat, tražili smo balans između zdravlja i normalnog društvenog života te gospodarstva. Učinili smo maksimalan napor da očuvamo radna mjesta, da izbjegnemo socijalnu frakturu, da stižu plaće i mirovine, da nema stečaja, da premostimo krizu.''
Napomenuo je da je država, kroz odluke Vlade, upravo u ovom trenutku krize bez presedana, pokazala da je jedinstven i nezaobilazan akter koji stoji iza svojih građana, radnika, poslodavaca.
''Smatramo da smo u toj ulozi zaista uspjeli. Sada želimo da naši sugrađani iskoriste alat koji nam je svima na raspolaganju, da vjeruju epidemiolozima, liječnicima, znanstvenicima i struci, da se ne odgađa cijepljenje za jesen. Upravo obrnuto, bolje se cijepiti sad da bi se na jesen ušlo sa zaštitom.''
''Cijepite se i pridonesite boljitku cijele zemlje''
Ponovio je i apel onima koji se još nisu cijepili.
''I zato molim sve one koji imaju još neke dileme da se informiraju, imaju sve službe na raspolaganju za one koji trebaju dodatne informacije i malo ohrabrenja i poticaja.
Ovakvu situaciju ne možemo gledati iz pojedinačne, ponekad malo i sebične perspektive, nego moramo shvatiti da je ovo kolektivni društveni napor i zato još jednom molim, u ime cijele Vlade, one koji se još nisu cijepili, da se odluče na cijepljenje i pridonesu boljitku cijele zemlje u zdravstvenom, ekonomskom, financijskom i društvenom smislu'', poručio je Plenković.
Vlada je u Covid krizi, koja je zemlju dosad koštala 34 mlrd kuna, osigurala sve što je trebala i danas nitko u Hrvatskoj ne može kazati da nije svjestan pandemije koja je pogodila svijet, koja traje godinu i pol dana i koja je odnijela skoro 4 milijuna života diljem svijeta.
Predsjednica EK donosi pozitivnu ocjenu na naš NPOO
Predsjednik Vlade istaknuo je da je pandemija Covida-19 u direktnoj korelaciji s pozitivnom ocjenom našeg Nacionalnog plana oporavka i otpornosti zbog čega danas u Zagreb dolazi predsjednica EK Ursula von der Leyen.
''Zato i imamo ovu drugu sjednicu Vlade, na kojoj ćemo ugostiti Ursulu von der Leyen koja će Hrvatskoj dati pozitivnu ocjenu na naš Nacionalni plan oporavka i otpornosti i praktički nam dati signal da će Vijeće odobriti 6,3 milijarde eura za oporavak i otpornost. To je u direktnoj korelaciji s Covidom, jer da nije bilo Covida, tih novaca ne bi bilo. Dolaze nam ekstra sredstva nakon ekstra problema'', kazao je premijer o dolasku Ursule von der Leyen u Zagreb.
Niz događaja u prošlom tjednu
Predsjednik Vlade podsjetio je da je održan summit Berlinskog procesa. ''To je još jedna potpora našim susjedima i jasni stavovi Hrvatske o BiH, o Hrvatima kao ravnopravnom konstitutivnom narodu s željom da se postigne dogovor među strankama i akterima u BiH o reformi izbornoga sustava.''
Također, održan je poslovni forum Udruge Prsten, u Rijeci je otvoren luksuzni hotel Hilton - velika investicija od 800 milijuna kuna češkoga investitora, Vlada je podržala Viteško alkarsko društvo pri organizaciji ovogodišnje Alke.
U NSK se održava veliki šahovski turnir, Grand Chess Tour, na kojem prvi puta za Hrvatsku, uz Ivana Šarića, nastupa i Gari Kasparov, a prije nekoliko dana premijer i ministrica kulture obišli su izložbu radova Ede Murtića povodom 100. godišnjice njegova rođenja.
Osuda nasilja nakon Povorke ponosa
Premijer Plenković ponovio je i osudu Vlade zbog fizičkih i verbalnih napada koji su se dogodili u subotu nakon Povorke ponosa. Istaknuvši da u posljednjih deset godina ovakvih incidenata nije bilo, naveo je da Vlada radi i radila je na tome da klima tolerancija i dijaloga u Hrvatskoj bude na višoj razini nego ranije.
''Osuđujemo fizičke i verbalne napade koji su se dogodili nakon Povorke ponosa. Posljednjih deset godina mi smo razvijali i jačali zaštitu ljudskih prava, ovakvih incidenata nije bilo, gradili smo odnos povjerenja s manjinama, jačali svijest da su one sastavni dio našeg društva, odraz demokracije i zato ovakve situacije zaslužuju osudu. Pripadnici manjina, bilo kojih manjina, bilo da su to nacionalne ili seksualne manjine, trebaju se u našem društvu osjećati sigurno i slobodno.''
Dodao je da neki političari još uvijek ne shvaćaju da manjinska prava nisu privilegija, već su jamstvo ravnopravnosti i jednakosti.
''Podsjećam da su u RH prava manjina i ustavna i zakonska kategorija i inzistiram na tezi da se ona ne toleriraju, već da se poštuju, to je jako važno razumjeti o čemu je riječ kada se radi o jednakosti svih", naglasio je Plenković.
''Uvjeren sam da je većina hrvatskih građana uključiva, tolerantna, empatična, sposobna prihvatiti različitosti, prihvatiti svoje sugrađane, ne podržavati diskriminaciju i nasilje i stoga osuđujemo sve oblike netrpeljivosti i napade na pripadnike LGBT zajednice smatramo zločinima i z mržnje i to je nedopustivo u modernoj Hrvatskoj'', istaknuo je.
Također je osudio i mržnju koja se uputila prema saborskim zastupnicima Mosta, kazavši da je, bez dileme, i to nedopustivo.
''Apeliram stoga da nastojimo svi dati doprinos tolerantnom ozračju u hrvatskom društvu gdje će se izbjegavati ovakve situacije koje ne služe nikome na čast.''
Srebrenica i njene žrtve se ne smiju nikada zaboraviti
Na kraju je predsjednik Vlade podsjetio da će u nedjelju biti obilježena obljetnica genocida u Srebrenici.
''Prošlo je 26 godina od jednog od najstrašnijih zločina na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata. U Srebrenici je pred očima Europe i međunarodne zajednice izvršen genocid nad više od 8 tisuća bošnjačkih muškaraca, dječaka i civila. Ti su zločini poraz ljudskosti, a istina o njima je povijesna činjenica koja se ne može i ne smije prikrivati ili negirati. Svi zajedno moramo nastaviti raditi na predstavljanju te istine kao trajnom podsjetniku na tragediju kakva se ne smije ponoviti i na žrtve koje se ne smiju zaboraviti. Hrvatska će kao prijateljska zemlja pomagati Bosnu i Hercegovinu u izgradnji kvalitetnije budućnosti i kao zemlju tri ravnopravna konstitutivna naroda i svih njenih građana, a osobito na putu prema EU. U ime Vlade i svoje osobno još jednom izražavam duboko poštovanje obiteljima žrtava'', zaključio je svoje uvodno obraćanje predsjednik Vlade.