Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek najavila je izradu 60 konzervatorskih podloga za koje je u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurano 100 milijuna kuna, a koje će omogućiti transparentnije upravljanje kulturnom baštinom.
Istaknula je, nakon Regionalnog kolegija pročelnika konzervatorskih odjela Dalmacije održanog u Muzeju grada Splita, kako je Dalmacija područje Hrvatske s najvećim brojem lokaliteta upisanih na popis svjetske baštine, ali i općenito iznimno gusto naseljeno područje s jako vrijednim povijesnim cjelinama.
Danas smo kroz izlaganja kolega, dodala je, dobili uvid u najvažnije projekte koji se financiraju iz europskih sredstava, velike investicijske projekte koje očekujemo u sljedećem financijskom razdoblju, te se dotaknuli svih "rizičnih situacija" od Dubrovnika, Splita, Trogira, Šibenika, Zadra i širih područja.
"Poseban naglasak stavljamo na daljnju izradu planova upravljanja koji su naši najvažniji instrumenti za dobro i kvalitetno, stručno utemeljeno upravljanje povijesnim cjelinama. Isto tako je u okviru nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurano od alokacija od sto milijuna kuna čime će se financirati izrada konzervatorskih podloga. Riječ je o procesu koji će omogućiti puno transparentnije upravljanje, odnosno prezentiranje i vrednovanje kulturne baštine", kazala je ministrica Obuljen Koržinek.
Brže ishođenje dozvola po jedinstvenim kriterijima
To će, osim toga, građanima omogućiti brže ishođenje dozvola po jedinstvenim kriterijima, poštujući one elemente graditeljske baštine za koje će te konzervatorske podloge utvrditi da se mora štititi, objasnila je ministrica.
"To je reformski projekt na tragu svega onoga što Vlada želi učiniti da bi javna uprava bila transparentnija i da bi svi građani mogli puno brže ostvarivati svoja prava", istaknula je.
Projekt i dobiveni novac odnosi na cijelu Hrvatsku, a predviđa se izrada 60 konzervatorskih podloga, promjena metodologije, zadržavanje užih kulturno-povijesnih cjelina kao zaštićenih cjelina, utvrđivanje širih područja tzv. bafer ili kontaktnih zona kojima će se upravljati kroz prostorno-plansku dokumentaciju, objasnila je.
"To će s jedne strane smanjiti broj zgrada za koje će trebati ishoditi konzervatorske uvjete, ali će ti uvjeti biti uključeni u prostorno-plansku dokumentaciju i svakome tko planira neku investiciju bit će potpuno jasno što se na kojem području i u kojem mjestu može raditi", rekla je Obuljen Koržinek.
Sada se, dodala je, razrađuje metodologija, rade se pripremne radnje za nadogradnju informacijskih sustava, a ova će se reforma provoditi paralelno s reformama Ministarstva graditeljstva koji rade određene iskorake u prostornom planiranju.
Najavila je da će izrada konzervatorskih podloga početi u drugom dijelu 2022. godine, a do 2026. godine očekuje da će biti izrađene najvažnije konzervatorske podloge za najgušće naseljene i najrizičnije kulturno-povijesne cjeline.
Ravnatelj Uprave za kulturnu baštinu Ministarstva kulture Davor Trupković rekao je da se na kolegiju razgovaralo o zahtjevnim obnovama srednjovjekovnih, renesansnih i ostalih spomenika Dalmacije kao kapitalnih projekata nacionalne vrijednosti, od crkve svetog Donata u Zadru, preko Orlandova stupa u Dubrovniku ili pojedinačnih zgrada unutar trogirske povijesne jezgre do tvrđave svetog Nikole u Šibeniku i šibenske katedrale.
Nije prihvatljivo da se zbog interesa investitora ne provedu nužna arheološka istraživanja
Komentirajući nedavno zatrpavanje antičkog bedema i grobnica pronađenih u Saloni prilikom zaštitnih arheoloških istraživanja, ministrica je izjavila da je glavni konzervator za arheologiju tamo od jučer te da se obilaze svi lokaliteti. Objasnila je da se tu radi o prijeporu koji se dogodio unutar struke koji je "eksternaliziran bez ikakve potrebe" i kazala kako će struka odlučiti o čemu se radi.
"Prema saznanjima koja imam zasad, to nisu nikakve ireverzibilne devastacije, ali sasvim je sigurno da je Salona jedan od tih lokaliteta koji žurno trebaju izradu plana upravljanja i jedan puno bolje organiziran sustavni način upravljanja koji će uvažiti sve dionike. Dakle i potrebe stanovnika, ali i grada da se razvija, ali i svijesti da govorimo, u slučaju Salone bez dileme, o najvrjednijem takvom lokalitetu u Hrvatskoj. Nije nam prihvatljivo da se zbog interesa bilo kojeg investitora ne provedu sva ona arheološka istraživanja koja je nužno provesti", zaključila je ministrica Obuljen Koržinek.
Izvor: Vlada / Hina
Pisane vijesti |
Kultura |
Nina Obuljen Koržinek
