Premijer Plenković je kazao da je važno da javnost bude pravovremeno izviještena o svim koracima procesa koji ima za cilj da Hrvatska uvede euro 2023. godine. Rekao je i da će se grafička rješenja za buduće hrvatske eurokovanice dostaviti Europskoj komisiji i Vijeću sredinom listopada. Ministar Marić ocijenio je da ispunjavanje mjerila za uvođenje eura teče prema planu te najavio da će na sjednici Vlada ovoga tjedna donijeti smjernice za limite proračuna u iduće tri godine.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je 10. sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj,
na kojoj je se razgovaralo o rezultatima savjetovanja s javnošću o motivima nacionalne strane buduće eurokovanice, koje je organizirala Hrvatska narodna banka u trajanju od 15 dana.
Premijer je kazao da je važno da javnost pravovremeno bude izvještena o svim koracima procesa koji ima za cilj da Hrvatska uvede euro 2023. godine. Dodao je da je Hrvatska ispunila obveze sukladno Europskom tečajnom mehanizmu (ERM II) te obavlja i sve druge aktivnosti na političkoj razini komunicirajući s predstavnicima država članica, Euroskupine i Europske središnje banke.
Bitno je da na vrijeme budemo tehnički spremni
"Bitno je da na vrijeme budemo spremni i u tehničkom pogledu, a jedan od aspekata su zasigurno kovanice", dodao je Plenković.
Podsjetio je da je u savjetovanje s javnošću, na prijedlog stručne komisije, bilo uključeno pet motiva – hrvatska šahovnica, karta Hrvatske, kuna, glagoljica i Dubrovnik. Od tih pet najbolje ocjenjenih motiva, građani su imali mogućnost predložiti jedan slobodno izabran dodatni motiv.
Nakon što je savjetovanje okončano, kazao je premijer, konačni odabir motiva su – šahovnica, karta Hrvatske, kuna, glagoljica i lik Nikole Tesle. Zajednička podloga na svim kovanicama bila bi šahovnica. Na kovanici od 2 eura bit će prikazana geografska karta Hrvatske, na 1 euru motiv kune, na 50, 20 i 10 centi bit će lik Nikole Tesle, a na 1, 2, i 5 centi glagoljicom će pisati HR.
Predsjednik Vlade zahvalio je svima koji su sudjelovali u procesu odabira motiva na nacionalnoj strani eurokovanica.
"Ideja je da se sukladno uvrijeđenoj proceduri grafička rješenja za buduće hrvatske eurokovanice dostave Europskoj komisiji i Vijeću sredinom listopada", zaključio je premijer.
Marić: Važno je da Hrvatska ispuni kriterije konvergencije
U izjavi za medije po završetku sjednice, potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić ocijenio je da ispunjavanje mjerila vezanih uz obveze Hrvatske preuzete nakon ulaska u europski tečajni mehanizam ERM II teče prema planu te najavio da će na sjednici Vlada ovoga tjedna donijeti smjernice za limite proračuna u iduće tri godine.
"Nema nekih kašnjenja, dapače, idemo čak i malo brže", rekao je Marić, dodavši da je jako važno da Hrvatska ispuni kriterije konvergencije, odnosno maastriške kriterije.
"Na ovotjednoj sjednici Vlade, između ostaloga, ići ćemo dalje u našem proračunskom procesu, po fazama kako je predviđeno Zakonom o državnom proračunu, pa bi Vlada trebala donijeti smjernice odnosno limite proračuna za iduće tri godine, koji će biti u potpunosti na tragu onoga što smo si zacrtali i u programu konvergencije", naveo je Marić, podsjetivši da je u komunikaciji s Europskom komisijom u okviru Europskog semestra taj program pozitivno ocijenjen.
"Smatramo da ćemo po tom pitanju biti u potpunosti usklađeni s kriterijima i ispuniti sve što se od nas očekuje, ne samo zbog uvođenja eura nego jer smo kao zemlja naučili koliko je važno imati održive javne financije", istaknuo je.
Podsjetio je da je, nakon što je Vlada u četiri prethodne godine smanjila udjel javnog duga u BDP-u za gotovo 12 postotni bodova, pandemija Covida izazvala jednokratni značajni efekt na gospodarstvo i proračun te umjesto da se ostvari pad udjela javnog duga ispod 70 posto BDP-a ove godine, on je narastao na 88,7 posto BDP-a.
S proračunom za ovu godinu, kazao je Marić, ove godine udjel javnog duga u BDP-u ponovno vraća u silaznu putanju, a taj će se trend nastaviti i u idućem trogodišnjem razdoblju.
Vujčić: Natječaj za dizajn eurokovanica 2. kolovoza
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić najavio je da će 2. kolovoza HNB objaviti javni natječaj za grafičko rješenje, odnosno dizajn kovanica, a potom će odobreno rješenje biti poslano EK i Vijeću na potvrdu.
Rekao je i kako je predviđen izdašan nagradni fond za najbolja rješenja od pola milijuna kuna. Namjera je nagraditi po tri najbolja grafička prikaza za svaki od predloženih četiriju motiva, pri čemu će prvonagrađeni, koji će biti upućeni na odobrenje u EK i Vijeće, dobiti po 70 tisuća kuna.
Odgovarajući na pitanja novinara, Vujčić je rekao da se u svim zemljama nakon uvođenja eura pokazalo da je standard života porastao, odnosno da su plaće rasle brže nego cijene. "Dakle nema razloga ne očekivati da tako ne bude i u Hrvatskoj", rekao je.
Ponovio je da će se uspostaviti kontrolni mehanizmi te će se zahtijevati da svi objavljuju cijene i u kunama i eurima prije i nakon uvođenja eura.
Na pitanje koliko će rasti prosječna plaća nakon uvođenja eura rekao je da će plaća rasti prvenstveno ovisno o produktivnosti i uspjehu gospodarstva. S obzirom da euro omogućava brži rast produktivnosti kroz boljitke za gospodarstvo koje donosi, može se očekivati i veći porast plaća nego što bi bio kad se ne bi uveo euro, istaknuo je Vujčić.
Izvor: Vlada/Hina
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
