Unatoč svim naporima Vlade u suzbijanju nasilja na ženama, prošle je godine ubijeno 19, a u prvih osam mjeseci ove godine osam žena, istaknuto je na obilježavanju Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i u obitelji.
Prošle je godine prijavljeno 1578 kaznenih djela nasilja u obitelji, a u najvećem su riziku žene od 45 do 55 godina, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na konferenciji "Integrirani pristup zaštiti od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji" posvećenoj prevenciji i edukaciji za suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja.
Božinović: 91,5 posto policijskih službenika završilo stručnu edukaciju
Prošlu godinu usporedio je s 2015., kada je prijavljeno svega 145 kaznenih djela nasilja u obitelji, istaknuvši da te brojke ne znače eskalaciju, već veću osviještenost i broj prijava.
Policija je prva instanca u kontaktu sa žrtvom nasilja, a 91,5 posto policijskih službenika završilo je stručnu edukaciju za postupanja u predmetima nasilja nad ženama i u obitelji, rekao je Božinović.
Poručio je da će se dodatna energija fokusirati na virtualno zlostavljanje, govor mržnje i online nasilje, protiv svih oblika diskriminacije, seksualnog nasilja te trgovanja ženama i djecom.
Na službenoj stranici MUP-a omogućena je jednostavna online prijava sumnje na nasilje ili zlostavljanje putem aplikacije Red Button. lani su zaprimili 515 prijava, a ove godine do sada 353 prijave.
Kao važan pozitivan iskorak prvi je put uveden pristup usmjerenosti na žrtvu, na što je prethodnih godina apelirala pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
Po policijskoj statistici, nasilje u obitelji se najčešće događa sredinom tjedna, u srijedu, a po obrazovnom statusu počinitelja 61,64 posto ih ima završenu srednju školu, njih 21,92 posto osnovnu školu, dok je 16,41 posto počinitelja visoko obrazovano.
Prema pokazateljima u prvih osam mjeseci ove godine uočeno je smanjenje ukupnog broja slučajeva nasilja u obitelji za 16,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani, no istodobno je povećan broj kaznenih djela iz područja nasilja u obitelji za 14,7 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Božinović je to pripisao naporima u nadzoru žrtava na terenu, što je dovelo do povećanja kazneno pravne zaštite u odnosu na prekršajno pravnu zaštitu žrtava nasilja u obitelji i nad bliskim osobama.
Malenica najavio osnivanje 15 obiteljskih odjela na općinskim sudovima
Recentna istraživanja pokazuju da porast nasilja nije specifičan samo za Hrvatsku, već je posljedica pandemije i novih društvenih aspekata, istaknuo je.
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica najavio je za iduću godinu osnivanje 15 obiteljskih odjela na općinskim sudovima u sjedištima županijskih sudova i skori završetak Očevidnika počinitelja kaznenih i prekršajnih djela iz područja obiteljskog nasilja.
Osnivanjem obiteljskih odjela suci će se specijalizirati za tu vrstu predmeta, a u suradnji s Pravosudnom akademijom razvit će se novi programi izobrazbe kako bi se suci više senzibilizirali za područje obiteljskog prava, odnosno nasilja u obitelji.
Zaposlit će se dodatni stručni suradnici, poput psihologa i pedagoga, te će se osigurati veća zaštita žrtava i djece, kaže Malenica.
Očevidnik počinitelja kaznenih i prekršajnih djela iz područja obiteljskog nasilja povezat će sudove sa sustavom socijalne skrbi, a sadržavat će informacije o svim sudskim odlukama u takvim predmetima. odnosno o izrečenim mjerama, donesenim rješenjima i presudama.
Aladrović: Treba ojačati sustav za borbu protiv nasilja
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović poručio je da sustav za borbu protiv nasilja postoji, samo ga treba ojačati.
"Dužnost nam je ustati protiv nasilja, šutnja potiče nasilje", poručio je i istaknuo besplatnu telefonsku liniju 116 006, gdje se od 0 do 24 sata može tražiti pomoć.
Upozorio je kako je pandemija dodatno ubrzala porast obiteljskog nasilja, no učinjeni su pomaci pa je danas u svakoj županiji otvoreno sklonište za žrtve i osnovani su županijski timovi podrške.
Na novinarski upit o nezadovoljstvu pojedinih korisnika socijalne skrbi, odgovorio je kako njegovo ministarstvo provjerava rad ustanova u svojoj nadležnosti te različitim oblicima upravnog ili inspekcijskog naroda kontrolira njihov rad.
"Nedavno smo imali situaciju koja je poprilično medijski aktivna, na temelju intervjua imali smo određene podatke koji impliciraju da se u Centru za socijalnu skrb u Zagrebu nisu odvijale stvari sukladno procesima, procedurama i kako bi bilo zadovoljavajuće od nas kao ministarstva. Isti dan smo pokrenuli izvanredni upravni nadzor”, rekao je Aladrović.
Odluke Nacionalnog stožera civilne zaštite obvezujuće za poslodavce
Odgovarajući novinarima, Aladrović je kazao i kako se "ne bi zalijetao s tezom o otkazima u zdravstvu i socijalnoj skrbi za zaposlenike bez covid potvrda" te poručio da će te slučajeve regulirati radno-pravni propisi.
Aladrović je nedavno najavio uvođenje covid potvrda u zdravstvenom sustavu i sustavu socijalne skrbi od 1. listopada.
Na pitanje hoće li se nakon tog datuma moći doći bez covid potvrde na posao u sustavima zdravstva i socijalne skrbi, Aladrović je odgovorio kako se ne bi zalijetao s tezom "tko ne bude imao covid potvrdu, dobit će otkaz".
"U ovom trenutku ne možemo reći da je to jednoznačno točno. Nije", rekao je Aladrović.
Istaknuo je da su odluke Nacionalnog stožera civilne zaštite obvezujuće za poslodavce.
"Sve ono što Stožer donese poslodavci moraju poštivati, pa ako Stožer propiše da je posjedovanje covid potvrde nužno kako bi se pristupilo radnom mjestu, svi poslodavci, i u zdravstvenom sektoru i u sektoru sustava socijalne skrbi, morat će to provoditi", kazao je Aladrović.
Pritom je naglasio da će radno-pravni propisi koji vrijede u Hrvatskoj vrijediti i za sve poslodavce koji budu obuhvaćeni odlukom Stožera.
Izvor: Hina/Vlada
Pisane vijesti
