Sredstva koja je uplatila Europska komisija potaknut će rast, razvoj i konkurentnost hrvatskog gospodarstva

Predsjednik Vlade kazao je da je Europska komisija danas uplatila doznaku u iznosu od 6,14 milijardi kuna, naglasivši da je riječ o najvećoj uplati u hrvatski proračun ikad neke strane institucije. Dodao je kako će uplaćeni novac biti korišten i za obnovu.

Nakon sastanka parlamentarne većine, predsjednik Vlade Andrej Plenković na današnjoj konferenciji za medije u Banskim dvorima osvrnuo se na niz aktualnih tema.

Premijer je sastanak parlamentarne većine ocijenio vrlo sadržajnim. Dodao je da je bio bogat brojnim temama, inicijativama i prijedlozima koje će Vlada predlagati Saboru.

"Danas je dan od vrlo važnih međunarodnih aktivnosti Hrvatske i ogromnih vanjskopolitičkih postignuća", naglasio je.

Predsjednik Vlade je na početku iskazao zadovoljstvo Vlade o dosad održanom prvom dijelu popisa stanovništva 2021.

Ponosni smo da je više od 40 posto stanovništva upisano digitalnim putem

"Broj od 1.637.000 građana koji su iskoristili da se elektronskim putem koristeći digitalni način upišu u popis stanovništva je sjajan i ohrabrujući signal digitalne pismenosti Hrvata", kazao je dodavši da je veći od svih predviđanja koje su imali u Državnom zavodu za statistiku.

Istinski smo ponosni, naglasio je premijer, da je više od 40 posto stanovništva upisano digitalnim putem.

Kazao je da je danas započela druga faza u kojoj popisivači idu od kućanstva do kućanstva i popisuju ostale građane.

"Pozivam sve naše sugrađane, predstavnike nacionalnih manjina da slobodno izraze svoju volju tijekom popisa stanovništva i da se izraze u skladu sa svojim osjećajima i pripadnosti tako da dobijemo kompletnu sliku strukture hrvatskog stanovništva 2021. godine", rekao je premijer.

Predsjednik Vlade izvijestio je da je ministar Darko Horvat predstavio parlamentarnoj većini prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi od potresa.

"Smatramo da smo vrlo precizno identificirali uska grla koja su usporavala proces donošenja odluka i samu fizičku obnovu i Zagreba i Banovine", kazao je premijer.

Sutra detalji izmjena Zakona o obnovi

Najavio je da će ministar Horvat sutra popodne imati prezentaciju o detaljima zakonskih izmjena koje će ići od oslobađanja građana obveze sufinanciranja troškova konstrukcijske obnove, preko uvođenja europskih pragova za javnu obnovu, do gradnje stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada na područjima na kojima je proglašena katastrofa, kao i uređivanja pitanja obnove zgrada koje nisu postojeće sukladno posebnim propisima o gradnji, dakle nelegalno izgrađenih zgrada, a uvodi se i predfinanciranje kod isplate novčane pomoći.

Također, naglasio je, doći će do pojednostavljenja postupka donošenja odluka o obnovi čime će doći do bržeg uklanjanja oštećenih objekata i gradnje novih zamjenskih obiteljskih kuća koje su primarna zadaća ovog procesa obnove koji je pred nama.

"U svakom slučaju to su pozitivne izmjene koje će sada ići u javno savjetovanje i nakon toga u hitnu proceduru u Hrvatski sabor", dodao je Plenković.

Premijer je kazao i da je ministar Ivan Malenica najavio izmjene zakona o sudovima, zakona o državnom odvjetništvu i zakona o referendumu. "Očekujemo raspravu na odborima u Saboru i ideja je napraviti novi moderni zakon o referendumu", dodao je.

U ponedjeljak će biti predstavljena velika reforma sustava socijalne skrbi

Što se tiče pitanja socijalne politike, predsjednik Vlade je podsjetio da je jučer najavio da će se ići s velikom reformom sustava socijalne skrbi.

"Ministar Aladrović je zajedno sa suradnicima i drugim resorima pripremio paket izmjena u sustavu socijalne skrbi, ide se od temeljnih zakona, Zakona o udomiteljstvu, pet sektorskih komorskih zakona, tri nacionalna plana, tri akcijska plana", kazao je Plenković i najavio da će u ponedjeljak ujutro biti predstavljena ova velika reforma sustava socijalne skrbi.

Premijer je također izvijestio da su ministri Davor Božinović i Vili Beroš predstavili najnovije odluke stožera koje se odnose na obvezu imanja covid potvrda kad je riječ o zdravstvenim djelatnicima, zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi.

"Smatramo da su te odluke dobre i da će osigurati prije svega zdravstvenu sigurnosti naših sugrađana koji idu u bolnice te korisnike različitih institucija u sustavu socijale, što je važno jer je riječ obično o starijim ljudima i ljudima krhkoga zdravlja", kazao je Plenković.

Dodao je da su odluke objavljene i stupaju na snagu u ponedjeljak, izrazivši uvjerenje da će biti dobro prihvaćene.

Najveća uplata u hrvatski proračun ikad

Predsjednik Vlade kazao je i da je Europska komisija danas uplatila doznaku u iznosu od 6,14 milijardi kuna, naglasivši da je riječ o najvećoj uplati u hrvatski proračun ikad neke strane institucije.

"To je samo dio od 47,5 milijardi kuna, koliki je iznos za Hrvatsku u smislu bespovratnih sredstava kroz Instrument EU iduće generacije", naglasio je Plenković

Budući da je uspostavljena institucionalna struktura provođenja projekata i svih prioriteta koji se odnose na različita područja, od zdravstva, javne uprave, obnove, prometa, energetike, nema praktički teme koja neće biti dotaknuta s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti koji je komplementaran drugom velikom izvoru, a to je sedmogodišnji proračun EU, pojasnio je.

Podsjetio je da je Hrvatska u vremenu koronakrize prošle godine osigurala za razvojno desetljeće koje je pred zemljom ukupno 25 milijardi eura, koji će nam, kazao je premijer, pomoći da idemo smjerom kojim idemo i sada.

"A to je brz i visoki gospodarski rast i oporavak, sjajna turistička sezona, očuvana radna mjesta i sada je vrijeme da ova sredstva potaknu i rast i razvoj i konkurentnost hrvatskog gospodarstva", naglasio je.

Uplaćeni novac bit će korišten i za obnovu

Odgovarajući na pitanja novinara, premijer Plenković je kazao kako će danas uplaćeni novac biti korišten i za obnovu.

"Kao što znate mi smo napravili pet komponenti Nacionalnog plana za oporavak i otpornost po svim sektorima koji su prioritetni, od gospodarstva, ulaganja u turizam, do privatnog sektora. Želimo da sredstva krenu u svim segmentima, ići će međuresorno, a nakon toga će u redovitim ciklusima stizati i sredstva koja nam preostaju", kazao je Plenković.

Dodao je da je na raspolaganju za iskoristiti još 3,5 milijarde eura vrlo povoljnih zajmova gdje se kamate svode skoro na nulu.

"To možemo koristiti do 2026. godine i mi ćemo svoje projekte realizirati", rekao je Plenković i najavio u četvrtak navečer u Opatiji konferenciju o korištenju europskih fondova i regionalnom razvoju.

O pisanju medija da će biti smijenjen Davor Vanđelić, premijer je rekao je da to nije pročitao i on za sada ostaje tu gdje je.

BiH treba biti samostalna, suverena i jedinstvena zemlja

Premijer je upitan i o formiranju vojske Republike Srpske koje je najavio Milorad Dodik.

Ponovio je da je stav Hrvatske da Bosna i Hercegovina treba biti samostalna, suverena i jedinstvena zemlja, zemlja koja se bazira na tzv. modelu jedna država, dva entiteta, tri ravnopravna konstitutivna naroda.

"Smatramo da bilo kakve izjave koje bi vodile prema nekakvom separatizmu ili odvajanju jednog od entiteta od BiH nisu korisne i blagotvorne za odnose među narodima", poručio je Plenković.

Najavio je i da će se u četvrtak susresti s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Zoranom Tegeltijom prigodom otvaranja mosta na Svilaju na koridoru 5C. "I tamo ćemo razmijeniti mišljenja. Pozicija Hrvatske je uvijek čvrsta i jasna", naglasio je. 

Covid potvrde u zdravstvu i socijali jer su najosjetljiviji sektori

Predsjednik Vlade je upitan i razmišlja li se da se, zbog niske procijepljenosti, covid potvrde uvedu i u druge sustave.

"Krećemo sa zdravstvom i socijalom jer su to najosjetljiviji sektori, sektori gdje su ljudi ionako zdravstveno ugroženi. Nije dobro doći u bolnicu pa se zaraziti i eventualno preminuti zbog komorbiditeta. Smatramo da je to dobar potez", kazao je.

Ponovio je da je Vlada oko cijepljenja napravila sve što je bilo razumno, racionalno i u pogledu odgovornosti moguće, ali da jedan dio ljudi svoje odluke ne bazira na medicini, znanosti, istraživanju niti na poštovanju enormnog napora kojeg su znanstvenici diljem svijeta učinili u kratkom roku ne bili omogućili čovječanstvu alat da se zaštite.

"Ali to je tako, mi uvesti obavezno cijepljenje nećemo. Apelirat ćemo na sve one koji su u još nekakvoj dvojbi da to naprave. Ovo što sad radimo su covid potvrde, dakle testirati se nije neki poseban problem, svatko tko to želi, može i onda će moći doći u bolnicu ili neku od institucija socijalne skrbi", kazao je Plenković.

Poručio je kako se ne boji nikakvog otpora prema covid potvrdama, naglasivši kako je Hrvatska imala vrlo moderirane, izbalansirane i inteligentne mjere koje su pratile i naš mentalitet i okolnosti s razvojem epidemije u proteklih 20 mjeseci.

"Mislim da smo tu učinili sve. Ne vidim zašto bi se netko u Hrvatskoj uopće žalio da je nešto pod nekakvim ograničenjima i restrikcijama kad je ostalo samo ono minimalno, formalno velika okupljanja i noćni klubovi. Ne znam što to drugo trenutno netko ne može konzumirati", rekao je.

Premijer je kazao kako se sada ne razmišlja o uvođenju covid potvrda u druge sektore. "Idemo prvo vidjeti kako će ovo funkcionirati", ustvrdio je, dodavši da će država u prvoj fazi snositi troškove testiranja, ali da testovi neće biti besplatni unedogled.



Pisane vijesti | Andrej Plenković