Premijer Plenković istaknuo je danas u Bjelovaru da je politika regionalnoga razvoja Hrvatske, jedna od Vladinih najsnažnijih i najsnažnijih politika. Dodao je da će svi projekti, zaista dobro pripremljeni i usuglašeni sa svim resorima Vlade, u sljedećim godinama pomoći razvoju grada Bjelovara na najkvalitetniji mogući način. Posebno važnim projektom izdvojio je izgradnju brze ceste koja će spojiti Farkaševac i Bjelovar, vrijednu 400 milijuna kuna, a koja će biti dovršena do kraja mandata Vlade.
Posebno važnim projektom izdvojio je izgradnju brze ceste koja će spojiti Farkaševac i Bjelovar, vrijednu 400 milijuna kuna, a koja će biti dovršena do kraja mandata Vlade.
U povodu Dana Grada Bjelovara i Dana bjelovarskih branitelja, predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na svečanoj sjednici Gradskog vijeća.
Po dolasku u Bjelovar položio je vijenac za poginule hrvatske branitelje, a obišao je i postav Stvaranje Hrvatske države – ratna zona u Muzeju Operativne zone i Zbornog područja Bjelovar
Uz predsjednika Vlade bili su ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak.
U izjavi za medije istaknuo je da je svečana sjednica stavila u fokus sva dosadašnja postignuća koja su učinjena za kvalitetniji život ljudi u Bjelovaru.
Smatra da će svi projekti, zaista dobro pripremljeni i usuglašeni sa svim resorima Vlade, u sljedećim godinama pomoći razvoju grada Bjelovara na najkvalitetniji mogući način.
Posebno važnim projektom izdvojio je izgradnju brze ceste koja će spojiti Farkaševac i Bjelovar, vrijednu 400 milijuna kuna, a koja će biti dovršena do kraja mandata Vlade.
"Time će Bjelovar praktički biti integriran sa Zagrebom, a to onda olakšava i gospodarsko i prometno povezivanje te pridonosi ujedno i većoj konkurentnosti bjelovarskoga gospodarstva", istaknuo je i dodao da će se nakon toga izgradnja te ceste nastaviti i do Virovitice, što je ukupno ulaganje od 2 milijarde kuna.
Ujedno, Projekt Sjever vrijedan ukupno 15 milijardi kuna u idućih sedam proračunskih godina omogućit će svim županijama sjeverozapadne Hrvatske kvalitetniji razvoj, bolju povezanost i podizanje gospodarske aktivnosti.
Najavio je i da će Vlada pomoći u završetku izgradnje Opće bolnice u Bjelovaru, koja je posebno važna za zdravstvenu zaštitu ljudi, kao i projekte koje se odnose na turizam.
Danas je ministrica Tramišak uručila ugovore vrijedne 11 milijuna kuna koje Vlada daje za sufinanciranje različitih projekata.
"Politika regionalnoga razvoja, jedna od naših najsnažnijih i najsnažnijih politika, demonstrirat će se i ovdje u Bjelovaru u ovom paralelnom mandatu između Vlade, Sabora, Županije i Grada", dodao je.
Vlada Zagrebu daje beskamatni zajam od 150 milijuna kuna za pomoć u likvidnosti
Premijer Plenković odgovarao je na pitanja novinara o drugim aktualnim temama.
Upitan o sastanku ministra Ćorića i gradonačelnika Zagreba Tomaševića, kazao je da će o konkretnim zaključcima sastanka više govoriti oni, ali i istaknuo da je Vlada donijela odluku da Gradu Zagrebu da beskamatni zajam od 150 milijuna kuna za pomoć u likvidnosti s obzirom na obaveze i poteškoće.
Uz 180 milijuna kuna za Sisačko-moslavačku županiju, 20 milijuna kuna za Zagrebačku i 10 milijuna kuna za Krapinsko-zagorsku, i ovih 150 milijuna kuna predstavljaju financijske injekcije koje Vlada daje vodeći računa o tome da te županije moraju normalno funkcionirati, kazao je premijer Plenković.
"Vlada će jednako pomagati svim gradovima, a normalno da nam je glavni grad izrazito važan. Suradnja u ovih proteklih nekoliko mjeseci sa svim resorima je jako dobra, a takva je kod nas bila i prije i bit će i u budućnosti sa svim jedinicama", poručio je.
Istaknuo je, u kontekstu obnove, kako je važno da se i Zagreb i Banovina obnove te da se ta uska grla koja su uočena eliminiraju i da se obnova ubrza pri čemu svatko treba raditi svoj posao, a ne baviti se drugim temama.
Ukidanje viza s SAD-om odlična vijest za turizam i gospodarstvo, ali i legitimacija Hrvatske u domeni sigurnosti
Upitan o očekivanjima nakon promjene viznog režima s SAD-om, predsjednik Vlade istaknuo je da se radi o sjajnoj vijesti i velikom uspjehu Vlade nakon predanog rada.
"Došli smo među one zemlje za koje Sjedinjene Američke Države kažu da smo im pouzdan, korektan i odgovoran partner u pogledu sigurnosti. Tu odluku donijelo je njihovo Ministarstvo domovinske sigurnosti nakon niza razgovora. Taj je proces bio zahtjevan, bilo je puno kontrola, jer nije samo trebalo doći ispod praga od tri posto u pogledu odbijenih zahtjeva za vizama, nego je trebalo pokazati i da na bilo koji način hrvatski državljani neće niti mogu ugroziti sigurnost Sjedinjenih Američkih Država", istaknuo je predsjednik Vlade.
Dodao je da se radi o odličnoj vijesti i za turizam i za gospodarstvo, a veći broj putovanja i razmjene dovest će i do rasta trgovine. Također, istaknuo je da je to dobra vijest i za hrvatski put prema Schengenu jer se radi o još jednoj legitimaciji Hrvatske u toj domeni.
O odnosima Hrvatske i Bosne i Hercegovinom predsjednik Vlade istaknuo je da su njegova politika, i politika Vlade, partnerski i kvalitetni odnosi s Bosnom i Hercegovinom.
Jednakopravnost Hrvata u BiH nije samo narativ, nego politika koju imamo godinama
Najavio je da će se sutra u Svilaju, u prigodi otvorenja mosta, vrijednog 180 milijuna kuna, sastati s predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Tegeltijom.
"Pokazujemo privrženost Hrvatske za što tješnije i kvalitetnije povezivanje s Bosnom i Hercegovinom. Naša pozicija nije od jučer, od jednog posjeta. Naša pozicija o jednakopravnosti Hrvata, zalaganje za izmjenu izbornog zakona, za sprječavanje izbornog inženjeringa, za izbor legitimnih hrvatskih predstavnika u Predsjedništvu i drugim institucijama je ne samo narativ nego politika koju imamo godinama, poručio je premijer Plenković.
Dodao je da postoje tri važna trenutka međunarodne zajednice prema Bosni i Hercegovini.
Prvo je slika međunarodne zajednice iz 1995. godine – nakon što je Hrvatska svojim akcijama oslobodila ne samo svoj teritorij nego je pomogla dogovorom Tuđman-Izetbegović osloboditi teritorij Bosne i Hercegovine.
U tom trenutku svojevrsno primirje postaje međunarodni dogovor o Bosni i Hercegovini – mirovni sporazum Daytonsko-pariški koji ne samo da definira kraj rata, nego jedan njegov aneks postaje i Ustav BiH.
"Ta formula – jedna država, dva entiteta, tri ravnopravna naroda je slika Bosne i Hercegovine u očima tadašnje međunarodne zajednice", istaknuo je premijer.
Nakon toga slijede neke druge slike, poput slike međunarodne zajednice o Bosni i Hercegovini kroz presude Europskog suda za ljudska prava Sejdić-Finci, koja kreće u pitanje drugih naroda, ne samo Hrvata, Bošnjaka i Srba.
Želimo da BiH funkcionira dobro, da je stabilna, da se razvija i ide prema EU
Treća međunarodna zajednica, danas, gdje praktički više nema aktera van regije koji se sjećaju tog razdoblja i razumiju što je bilo.
"Sada tu temu vode neki drugi akteri, i na najvišoj razini i na operativnoj razini, i pokušavaju naći rješenje. Ono čemu se mi protivimo je jedna banalizacija i simplifikacija koja otprilike ide od Daytona do Bruxellesa. E sada, od Daytona do Bruxellesa ako hoćete tu formulu 1-2-3, s naglaskom na ravnopravnost i Hrvata kao konstitutivnog naroda, prevesti u jednu jednostavnije ustrojenu zajednicu, jedan prijelaz s konstitutivnih naroda i drugih na građansku Bosnu i Hercegovinu, to jednostavno ne ide lako. I na otpor nailazi ta vrsta pojednostavljenja priče o Bosni i Hercegovini. Naša je zadaća ta tumačimo to međunarodnoj zajednici, da se zalažemo za ravnopravnost, da se zalažemo da se u Bosni i Hercegovini dobro osjećaju i Hrvati i Bošnjaci i Srbi. I zato su svi naši razgovori koje god vodimo pokušaj da podignemo intenzitet dijaloga, intenzitet razumijevanja i da Bosna i Hercegovina funkcionira dobro, da je stabilna, da se razvija i da ide prema Europskoj uniji", pojasnio je predsjednik Vlade istaknuvši da će Hrvatska na tome putu pomoći jer je i prijatelj i saveznik i partner i odvjetnik Bosni i Hercegovini, više nego bilo tko drugi.
Dodao je da je pritom hrvatska pozicija prirodna i normalna jer Hrvatska ima Ustavnu obvezu skrbiti o Hrvatima izvan Hrvatske, bili oni nacionalna manjina, dijaspora ili konstitutivni narod.
Naglasio je da izborni zakon, koji trebaju donijeti političke stranke BiH i institucije BiH, treba biti takav da izbjegne izborni inženjering i da predstavnici jednog konstitutivnog naroda glasovima svojih pripadnika biraju drugom konstitutivnom narodu, primjerice, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, što nije dobro i čega nije bilo do 2006., a ta praksa nije ni u skladu s duhom Daytonskog sporazuma.
Da su današnji "veliki filozofi međunarodne politike" bili akteri tijekom pristupanja EU, Hrvatska ne bi postala članicom još 150 godina
Što se tiče Vladinih mjera tijekom krize uzrokovane pandemijom Covida 19, premijer Plenković naglasio je da mu je najvažnije da se te mjere sviđaju ljudima koji bi, da ih nije bilo, ostali bez posla, kao i poslodavcima koji su zahvaljujući njima mogli preživjeti u krizi, što inače ne bi.
"Neka su ta sredstva koja su izdvojena povećala naš dug, ja nemam s time problem. Meni je draže da ljudi rade, da su zaposleni, da smo omogućili da prođemo kroz tu tešku krizu svi skupa", poručio je.
U tom se kontekstu nadovezao i na izjave o tome da je Hrvatska dobila najviše sredstava jer je najmanje razvijena članica EU-a nazvavši aktere koji tako govore "velikim filozofima međunarodne politike".
Dodao je da se u Hrvatskoj razvila jedna politička struktura stranaka i aktera koji "pojma nemaju što smo mi sve radili od međunarodnog priznanja '92. pa do tog 1. srpnja 2013." i sada tumače onima koji su na tome radili mukotrpno svaki dan da je Hrvatska najnerazvijenija.
"Da smo imali aktere poput takvih, mi ne bi ušli u Europsku uniju još 150 godina. Ostali bi u nekom glibu i ne bi nitko ni znao za nas. U tome je ta ogromna razlika koju ćemo izvesti na čistac. Ovo je dobro da ima aktera koji sad, eto, zagovaraju lažni referendum o euru s nekakvim čudnovatim pitanjem, koje je samo po sebi smiješno, da vidimo što to ljudi na političkoj sceni misle. Primjerice, ovi iz Možemo, oni ne znaju jesu li za euro ili nisu, nisu sigurni, trebaju malo još učiti valjda o tome. SDP, da čujemo, jeste li za ili niste? Jako je to važno, ovo je sada moment gdje moramo vidjeti tko je taj tko je, nakon premoštavanja najveće krize, omogućio da imamo 25 milijardi eura za cijelo desetljeće, a tko su oni koji možda ne bi u Schengen sutra, ne bi u euro, vize možda nisu bog zna što. Pa što je to", kazao je premijer nazvavši tu raspravu bizarnom, ali i dodajući da je to tako u demokraciji.
Posjet von der Leyen regiji šalje poruku da te zemlje imaju europsku perspektivu
Posjet predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen regiji ocijenio je dobrim, a pojasnio je da je izravno povezan sa summitom koji će se idući tjedan održati u Brdu kod Kranja.
"Ona šalje poruku da je Europska unija tu, da te zemlje imaju europsku perspektivu", istaknuo je premijer Plenković.
Dodao je da Europska unija nije jedini međunarodni akter koji ima interes prema zemljama u regiji te da se treba aktivirati više, snažnije, politički kroz pristupne pregovore, kroz perspektivu članstva, kroz proširenje Europske unije.
Što se tiče situacije između Kosova i Srbije, poručio je da treba doći do deeskalacije jer svaka takva napetost može brzo izazvati i nemire i incidente, što nije politika koju Hrvatska želi, kao sidro i demokratske i političke i sigurnosne stabilnosti na jugoistoku Europe, i kao članica Europske unije i NATO-a.
Što se tiče Crne Gore, premijer ističe da je hrvatski interes samostalna, suverena i stabilna Crna Gora, koja funkcionira.
Foto: Hina
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
