Plenković: Hrvatska ima zadaću štititi svoju granicu, očekujem izvješće od svih nadležnih službi što se zaista događa

Premijer Plenković osvrnuo se danas na snimku s graničnog područja objavljenu sinoć na jednoj televiziji kazavši da je odmah nazvao ministra Božinovića kako bi se poduzele sve mjere u okviru Ministarstva i policije i napravilo opširno ispitivanje o čemu se tu radi, kako bi se mogle donositi odluke. "Hrvatska kao uređena država poštuje i svoje zakone i međunarodne propise i ne želimo imati bilo kakva postupanja koja bi mogla imati veze s državom, a koja nisu u skladu s našim pravnim poretkom. Imamo zadaću štititi svoju granicu, sprječavati nezakonite migracije i pri tome cijenimo ulogu hrvatske policije koja štiti granicu ", poručio je.

Otvarajući današnju, 79. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu.
 
Govoreći o sinoćnjem potresu u Splitsko-dalmatinskoj županiji, kazao je da se radilo o potresu od 4,6 stupnja po Richteru te da je došlo do manjih šteta izrazivši nadu da neće biti drugih potresa.
 
Što se tiče epidemiološke situacije i procesa cijepljenja, kazao je da je dosada utrošeno 3.467.940 doza cjepiva, a ukupno je cijepljeno 1.842.185 ljudi prvom dozom, odnosno 54,5 posto odrasloga stanovništva. Ukupno ih je s dvije doze dosada cijepljeno 51,1 posto.
 
"Kao odgovorna zemlja koja shvaća da je Covid globalna ugroza, dosada smo donirali 710 tisuća doza cjepiva", istaknuo je premijer i najavio da će Hrvatska donirati još cjepiva i na taj način pokazati svoju odgovornost prema onim zemljama koje nemaju dovoljno doza cjepiva za svoje građane.
 
78,6 posto zaraženih u proteklih tjedan dana nisu bili cijepljeni 
 
Istaknuo je da je u proteklim danima broj zaraženih nerijetko bio veći od 1000, a u sedam dana zabilježeno je 8875 novih slučajeva zaraze.
 
"No, podatak koji je indikativan i po meni jako važan – od tih 8875 novih slučajeva zaraze, čak 6977, ili 78,6% ljudi koji su se zarazili u posljednjih sedam dana nisu bili cijepljeni", naglasio je premijer Plenković.
 
Još je jednom pozvao sve one koji oklijevaju ili imaju neke rezerve da se dodatno informiraju i raspitaju te da se cijepe jer bolje zaštite od toga nema.
 
Hrvatska poštuje svoje zakone i međunarodne propise, temeljito ispitati što se zaista događalo na snimci  
 
Osvrnuo se i na snimku koja je sinoć objavljena na jednoj od televizija, a odnosi se na događaje na graničnom području.
 
Kazao je da se odmah sinoć čuo s ministrom unutarnjih poslova Božinovićem kako bi se poduzele sve mjere u okviru Ministarstva unutarnjih poslova i policije i napravilo opširno ispitivanje što se zaista dogodilo nakon kojeg bi se mogle donositi odluke.
 
"Hrvatska kao uređena država poštuje i svoje zakone i međunarodne propise i ne želimo imati bilo kakva postupanja koja bi mogla imati veze s državom, a  koje nisu u skladu s našim pravnim poretkom", poručio je.
 
Naglasio je da Hrvatska, kao i sve druge države, ima zadaću štititi svoju granicu i sprječavati nezakonite migracije.
 
"Pritom cijenimo ulogu hrvatske policije koja štiti granicu u kontekstu ovih nekoliko zadnjih godina, gdje smo kao država i kao kontinent postali destinacija migracijskih kretanja, nerijetko orkestriranih, nezakonitih migracija, koje vode i organiziraju krijumčari i od toga imaju korist na nesreći brojnih ljudi koji su iz različitih razloga napustili svoje domove", dodao je.
 
Nužno uoči izbora u BiH osigurati punu ravnopravnost i legitimnu zastupljenost Hrvata
 
Od ostalih je tema izdvojio jučerašnji sastanak na vrhu država članica EU i zapadnog Balkana, u Brdu kod Kranja.
 
Smatra da su poruke koje su odaslane s toga sastanka vrlo pozitivne i dobre za zemlje u regiji u pogledu daljnjeg procesa proširenja i perspektive, ali i u pogledu rješavanja nekih pitanja kako bi se deblokiralo otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i kako bi ostale države išle naprijed.
 
"U svom sam izlaganju posebno naglasio naš interes za europski put Bosne i Hercegovine, nužnost da se uoči izbora koji će biti iduće godine postigne konsenzus političkih stranaka, aktera i institucija u Bosni i Hercegovini, uz pomoć međunarodne zajednice, o reformi izbornoga zakonodavstva koje bi osiguralo punu ravnopravnost i legitimnu zastupljenost Hvata kao jednog od tri ravnopravna naroda, uz Bošnjake i Srbe, u najvišim tijelima, osobito u Predsjedništvu. Smatramo da je to condicio sine qua non jednog funkcionalnog, kvalitetnog i učinkovitoga djelovanja Bosne i Hercegovine i kohezivnog faktora za funkcioniranje zemlje, uz puno poštovanje njene neovisnosti, samostalnosti i suverenosti", istaknuo je premijer Plenković dodajući kako to govori kao prijatelj, susjed, zagovornik i netko tko želi napredak Bosne i Hercegovine na dobrobit svih njenih građana.
 
Na neformalnom sastanku Europskog vijeća u Sloveniji bilo je riječi i o međunarodnoj ulozi Europske unije, kazao je premijer, a tema koja će biti jedna od glavnih na Vijeću za dva tjedna je pitanje cijena energenata koje su globalno skočile.
 
Dodao je da je Europsko vijeće zadužilo Europsku komisiju da pokuša dati konture jednog zajedničkog europskog odgovora jer su to teme koje danas opterećuju sve vlade.
 
Razgovor s Vučićem o pitanju negiranja hrvatskog jezika i nestalim osobama
 
Na marginama sastanka na vrhu u Brdu kod Kranja, premijer Plenković razgovarao je s predsjednikom Srbije Vučićem, od kojeg je zatražio rješenje pitanja školskih udžbenika u kojima se negira postojanje hrvatskoga jezika.
 
Razgovarali su i o pitanju nestalih osoba u vremenu Domovinskog rata te zatražili da se verificiraju određeni podaci koji su dostavljeni Srbiji kako bi se mogla intenzivirati potraga za onima koje traže njihovi najmiliji.
 
Jučer je u službenom posjetu Hrvatskoj boravio španjolski premijer Pedro Sánchez, a premijer Plenković ocijenio je razgovore vrlo dobrima i naglasio da se između Hrvatske i Španjolske otvaraju nove prilike suradnje kroz niz aspekata, osobito gospodarske i na europskom planu.
 
Govoreći o politici ravnomjernog regionalnog razvoja, najavio je da je u pripremi sastanak Vlade sa svim županima, koji će se ovoga puta održati u Zagrebačkoj županiji, odnosno Zaprešiću, kao i sastanak Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, koji će se održati u Požeško-slavonskoj županiji, odnosno Pleternici.
 
Reforma sustava socijalne skrbi vrijedna 1,2 milijarde kuna
 
Osvrnuo se i na proces izbora predsjednika Vrhovnoga suda.
 
Nakon što je saborski Odbor za pravosuđe podržao kandidate Dobronića i Mrčelu, premijer Plenković kazao je da se očekuje daljnji postupak.
 
"Ukoliko predsjednik Republike predloži gospodina Dobronića, parlamentarna većina će ga podržati pri izboru na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora. Želimo da se fokus vrate reforme u pravosuđu koje predlaže Vlada i koje se odnose na bolje funkcioniranje pravosuđa, učinkovitost, smanjenje trajanja postupka, pouzdanost i, ono što je najvažnije, dizanje povjerenja u hrvatsko pravosuđe", poručio je.
 
Izdvojio je i veliku reformu sustava socijalne skrbi, koju je predstavio ministar Aladrović, a koja se sastoji od sedam zakona i tri akcijska plana.
 
"To je paket koji je vrijedan 1,2 milijarde kuna i vjerujemo da će on znatno pomoći i borbi protiv siromaštva, razvoju socijalnih usluga i izjednačavanju mogućnosti za osobe s invaliditetom", kazao je premijer Plenković.
 
Niz unaprjeđenja u novom Zakonu o sprječavanju sukoba interesa
 
Osvrnuo se i na novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa kazavši da on u odnosu na postojeći tekst sadrži niz unaprjeđenja.
 
"Postupak utvrđivanja sukoba interesa činimo bržim i transparentnijim, Zakon je pregledniji, lakši za primjenu i za obveznike i za samo Povjerenstvo", poručio je premijer Plenković.
 
Dodao je da se njegova primjena proširuje na nove čelnike i nova tijela poput Fonda za obnovu, HRT-a, HAVC-a, ustanove u zdravstvu, županijske uprave za ceste, nacionalne parkove, itd.
 
"Oni su uvršteni na temelju kriterija korupcijskoga rizika i samim time se smanjuju šanse za bilo kakve koruptivne aktivnosti. Ovaj je Zakon dio onog širega paketa anti-korupcijskih zakona koji se priprema i koji će biti predstavljen na Vladi u sljedećim mjesecima", najavio je.
 
Uvodi se u uvođenje obveze deklariranja sukoba interesa te zabrana donošenja odluka kada takav sukob postoji.
 
Razdoblje tzv. hlađenja se produljuje s 12 na 18 mjeseci i prošireno je na pravne osobe nad kojima je obveznik vršio nadzornu kontrolu i regulatornu kontrolu i s kojima je postojao nekakav poslovni odnos.
 
Imovinske kartice podnosit će se svake godine, povećavaju se sankcije za kršenje odredbi zakona, a tu je i drugi niz izmjena koje će se predstaviti kroz javno savjetovanje.
 
Što se tiče načela djelovanja, odnosno članka 5, premijer Plenković pojasnio je da on ostaje u Zakonu, a Povjerenstvo će ga moći utvrđivati na način kako je to utvrđeno u presudama Visokog upravnog suda.
 
Podsjetio je da Povjerenstvo nije etičko, već upravno tijelo, a dodao je da se ovim izmjenama usvajaju i preporuke iz Izvješća Europske komisije o vladavini prava te Izvješća Vijeća Europe.
 
"Ovo je jedan od najvažnijih mehanizama prevencije korupcije koji imamo na raspolaganju i stoga želimo da novi zakon unaprijedi rad i djelovanje Povjerenstva, proširi krug obveznika i, naravno, bude jedan od najbitnijih alata za sprječavanje korupcije", poručio je.



Pisane vijesti | Andrej Plenković