.png?width=750&height=500)
Današnji susret i razgovore sa slovenskim premijerom Janšom te bivšim predsjednicima vlada Gregurićem i Peterleom ocijenio je evokacijom ključnih trenutka u kojima su Slovenija i Hrvatska bile žrtve velikosrpskog Miloševićevog režima, naglasivši kako je ovo bila i prilika da se podsjeti koliko su važni odnosi između Hrvatske i Slovenije, koliko je bitno da su kvalitetni, otvoreni, prijateljski i dobrosusjedski.
"Bitno je da gradimo odnose povjerenje za snažniji politički dijalog, veću gospodarsku suradnju, trgovinsku razmjenu, sektorsku i kulturnu suradnju i, u konačnici, važnu potporu u međunarodnim organizacijama, čiji je temelj bio upravo ovdje 1991. godine", rekao je Plenković.
Imamo snažnu slovensku potporu za hrvatski ulazak u Schengen. Otvorena pitanja rješavamo dijalogom na dobrobit obaju naroda
"Vodim se načelom da nam je Slovenija najbolji susjed i prijatelj i da samo na taj način možemo ići naprijed na dobrobit slovenskog i hrvatskog naroda."
Što se tiče otvorenih pitanja sa Slovenijom istaknuo je da se kontinuirano vode razgovori te da se vode tiho.
“Otkad sam premijer nije bilo ni jednog povišenog tona u odnosimo sa Slovenijom, na to sam ponosan, bilo mi je to jedna od važnih zadaća u vanjskopolitičkom pogledu."
"Nastavljamo dijalog da pokušamo riješiti tih nekoliko ključnih pitanja, naravno, najvažnije je pitanje granice, ima i drugih, na tome radimo i trudit ćemo se da rješenja budu na zadovoljstvo jednog i drugog naroda”
Plenković je potvrdio slovensku potporu hrvatskom o ulasku u Schengen.
“Potpora Janše i slovenske Vlade je izrazito snažna, čvrsta i postojana. Godina 2022. je za nas godina kad rješavamo Schengenski prostor, a 2023. članstvo u europodručju. To su dvije dublje integracije na koje se dugo spremamo, a kriterije smo ispunili i prema stavu Junckerove Komisije i stavu Komisije Ursule von der Leyen, sve smo tehnički što treba napravili. Činjenica da su nas Sjedinjene Američke Države odlučile uključiti u Visa waiver program samo je osnažilo položaj Hrvatske. Idemo naprijed dobrim smjerom i vjerujem da će sve te odluke naići i na potporu svih drugih članica i na tome radimo", objasnio je Plenković.
Imamo i Francusku potporu za Schengen. Konačnu odluku o pristupanju očekujemo u prvoj polovici 2022. kada Francuska preuzima predsjedništvo
Plenković očekuje da bi pravni postupak donošenja formalne odluke za pristupanje Schengenu mogao početi u prosincu ove godine pred kraj slovenskog predsjedanja EU-om, a konačna odluka moguća je u prvoj polovici 2022. kada Francuska preuzima predsjedništvo.
Na upit novinara ima li Zagreb podršku Pariza za ostvarenje tog cilja, Plenković je jasno poručio: "Imamo" i dodao da će ona biti i u sadržaju strateškog partnerstva koje će Francuska i Hrvatska potpisati ovaj tjedan u prvom posjetu francuskog predsjednika najmlađoj članici Unije.
"Ovo je u 30 godina naše neovisnosti prvi pravi bilateralni posjet jednog francuskog predsjednika koji ima dva temeljna elementa: jedan je strateško partnerstvo, drugi je potpisivanje ugovora za Rafale i te će dvije stvari dignuti naše odnose na razinu kakvu nikad nismo imali, to će unaprijediti politički dijalog i suradnju u pogledu jugoistoka Europe, u okviru Europske unije, NATO-a, UN-a i drugih međunarodnih organizacija, a naravno i gospodarsku suradnju", dodao je hrvatski premijer.
Strateško partnerstva s Francuskom dobro je i korisno za Hrvatsku. Radimo mrežu kvalitetnih, strukturiranih odnosa s najutjecajnijim zemljama svijeta
Imati takvu vrstu strateškog partnerstva s Francuskom u ovim okolnostima sigurno je dobro i korisno za Hrvatsku, ali to ništa ne umanjuje naše odnose s Njemačkom, sa Sjedinjenim Američkim Državama i drugim zemljama koje su nam važne. Radimo mrežu kvalitetnih, strukturiranih, supstantivnih odnosa s najvažnijim i najutjecajnijim zemljama svijeta", naglasio je Plenković.
Komentirajući subotnji prosvjed protiv COVID potvrda Plenković je naglasio njegov dominantno politički karakter te snažno osudio napade na novinare.
"Najsnažnije osuđujem napad na vašeg kolegu Latkovića, to je kukavički, bezobrazno i nije mi jasno zašto bi itko dovodio u pitanje rad novinara i medija da prate javni događaj. Žao mi je da je do toga došlo i vjerujem da će policija otkriti tko su počinitelji”, rekao je.
Prosvjed protiv COVID potvrda dominantno politički. "Junaci" koji se boje male bijele vatice
Plenković je ponovio da cijepljenje nije obavezno i da nude alternativu, testiranje koje nije invazivan postupak. “Koja vrsta invazivnog karaktera se nalazi u brisu koji traje pola sekunde? Cijeli smisao prosvjeda je bila profitirati na smrti od bolesti COVID-19, postoje politički profiteri koji nastoje profitirati na ljudima i njihovim strahovima, a istina je da se svi ti junaci boje male bijele vatice da se vidi je li netko zaražen ili nije.
"Ako svi ti junaci, veliki slobodari misle da im je vatica problem onda nisu junaci nego slabići, paraziti i profiteri politički od krajnje desnice do ljevice. On se zaštitio kao lički medvjed s tri doze i hvali se s booster dozom i onda poziva ljude na prosvjed protiv COVID potvrda".
Na argumente prosvjednika da i cijepljeni prenose zarazu, ponovio je stav stručnjaka da su manje šanse zaraze od cijepljenih nego necijepljenih, a na upit o obaveznom cijepljenju odgovara da ne treba biti obavezno jer vjeruje da je većina ljudi racionalna i da mogu sami donositi odluku. "Ako netko ima strah od cijepljenja može se testirati, mi smo ponudili alternativu".
Plenković ističe da je svaka smrt onoga tko je necijepljen, a mlad je, kao što je bilo u zadnjih sedam dana, bila smrt koja se mogla izbjeći.
"Svi ti junaci kojima je premijer mrski neprijatelj, kojima država uskraćuje ovo i ono, to su sve laži. Ne znam kako itko tko je išao u školu može u to povjerovati”, kaže.
Ustav štiti Milanovića, ali ne i tajnika i predstojnika njegova Ureda
U vezi s odlukama pojedinih čelnika lokalnih samouprava da ne poštuju mjere Nacionalnog stožera, premijer je rekao kako se u normalnim okolnostima svatko bori protiv bolesti, no ima pametnjakovića koji kažu da u Primoštenu, Sinju i Čabru korone nema.
"Virus čim vidi Bulja od straha uteče u Trilj, dođe u Čabar i pobjegne u Sloveniju, a u Primoštenu se baci u more. Mi s tim imamo posla, s politikantima koji nastoje sabotirati mjere koje radimo s ciljem zaštite građana", dodao je.
O nastavku napetosti na relaciji MORH-a i predsjednika, najnoviji je slučaj iz Našica, Plenković je rekao da ne zna da Banožićev tata ima vikendicu u Tisnu i čudi ga da netko ima "toliko slobodnog vremena i toliko svojih doušnika i dojavljivača da prate gdje čiji tata ima vikendicu, gdje čija žena radi i gdje je netko zaposlen na poslovima sigurnosti.”
"To je cijeli okvir saznanja i informacija koje se negdje akumuliraju i koriste pred medijima", ocijenio je.
Milanovićeve izjave o COVID potvrdama komentirao je rekavši da njega Ustav štiti, ali tajnika i predstojnika Ureda predsjednika ne".
Govoreći o najavi Mosta da će organizirati referendum o COVID potvrdama ustvrdio je kako su oni glavni paraziti i da ih treba pitati tko se sve od njih cijepio, jer je "puno onih koji buče, a zaštitili su se".
"Njihove teme su da ih muči vatica. To su junaci. Dakle, Petrova, Grmoju, Bulja, Raspudića 1 i 2, Troskota, boli vatica. Oni bi trebali organizirati referendum koji glasi možemo li zabraniti korištenje vatice za bris. Morate stvar dovesti do apsurda, imate ljude koji nastoje iskoristit nečije strahove i neinformiranost.”
Za slučaj Žalac rekao je da će o tome razgovarati, no da je rad DORH-a, USKOK-a, policije i ostalih samostalan i tako će i ostati.
Za presudu Europskog suda za ljudska prava koja ukazuje na propuste hrvatske policije u slučaju pogibiju djevojčice iz Afganistanu rekao je kako mu je žao zbog tog tragičnog događaja, a presudu poštuje.
Izvor: Vlada / Hina