Sigurno će nam snažan rast BDP-a dati snažan vjetar u leđa. Drugi i treći kvartal pokazali su da nas snažno vraćaju na pretkriznu 2019. godinu, rekao je u Dnevniku HTV-a ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.
„Ne vidim nijedan razlog da 3. kvartal, razdoblje do kraja 2021., ne učini da dostignemo i gotovo nezamislivih prije godinu 10% rasta i tako u potpunosti vratimo hrvatsku ekonomiju na pretkriznu 2019., otvorimo perspektivu relativno visokog rasta u 2022. godinu, čak i uz potencijalne rizike koje donosi pandemija“, rekao je Ćorić.
Podsjetio je da je zadnji kvartal 2020. bio obilježen značajnim padom u odnosu na 2019., na -7,4% BDP-a te naglasio da ne postoji razlog da se taj rezultat ne popravi.
„U 4. kvartalu Hrvatska funkcionira, živi relativno relaksirano u odnosu na najveći dio Europe već mjesecima. Upravo tome možemo zahvaliti činjenicu da naša ekonomska aktivnost, osobna potrošnja i izvoz, ne samo usluga, već i roba, to pokazuje“, kazao je.
Rast plaća veći od rasta cijena
Na pitanje hoće li u prosincu, koji tradicionalno nosi veću potrošnju, biti strožih mjera, rekao je da se zadnjih dana epidemiološka situacija smiruje.
„Veseli činjenica da je tijekom 2021. kontinuirano rastao standard građana, prosječna plaća od 7.108 kuna iz rujna to pokazuje. Rast minimalne plaće, svih naših makroekonomskih indikatora, otvara nam perspektivu da u ovo blagdansko vrijeme nešto više trošimo, što je i inače karakteristika prosinca“, odgovorio je.
Vjeruje da će se to odraziti i na ekonomskom rezultatu.
Naglasio je da se građani ne mogu sami obraniti od inflacije, cijela ekonomija se može obraniti rastom ekonomske aktivnosti i životnog standarda, odnosno prosječnih plaća.
„To se i događa, a ove godine rast plaća je veći od rasta cijena. Ono što će utjecati na smirenje inflatornih kretanja su smirenja na tržištu energenata, vjerujemo da će do njih doći u 2022. Neovisno o tome, ograničenjem cijena goriva, kontrolom cijene struje i potezima koje ćemo vući početkom 2022. učinit ćemo da se na tržištu energenata ne dogode šokovi kakvi su se dogodili u drugim zemljama EU-a. Ako to uspijemo, vjerujem da 2022. može biti godina još jednog jako dobrog rezultata za hrvatsku ekonomiju i daljnje konvergencije prema prosjeku EU“, rekao je.
Fleksibilan i promišljen pristup
Cijena derivata je u proteklom razdoblju bila u fokusu. Ako već u utorak tržišna cijena naftnih derivata bude niža od maksimalne cijene koju je Vlada određivala u protekom razdoblju, rekao je da se od distributera očekuje da korigiraju svoje cijene na dolje.
„Vlada je odredila gornju cijenu, a svaka ispod nje je moguća, nema razloga da distributeri ne reagiraju na eventualni pad cijene početkom sljedećeg tjedna i ne korigiraju cijenu. Mi ih pozivamo da to učine. I ovaj potez koji smo učinili, učinili smo promišljeno, nismo značajnije ušli u njihove marže i nijednog derivata nije nedostajalo“, dodao je.
Vlada je tijekom epidemije imala fleksibilan i promišljen pristup, rekao je i obratio se građanima i građankama koji su pokazali odgovornost i cijepili se te poručio da vjeruje da će se ubrzo cijepiti i oni koji to još nisu učinili.
Rekao je i da se testiranje u javnom sektoru neće plaćati u nedogled.
Izvor: HRT/Vlada
Pisane vijesti
