Posjet Bosni i Hercegovini predsjednik Vlade Andrej Plenković završio je u Mostaru, gdje se susreo s predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora, krovne političke organizacija Hrvata Bosne i Hercegovine, koja okuplja stranke s hrvatskim predznakom. Razgovarali su o položaju Hrvata u BiH, o pitanju reforme Izbornog zakona BiH te o drugim pitanjima važnima za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini.
U izjavama za medije nakon sastanka, premijer Plenković naglasio da je bilo važno čuti od predstavnika različitih političkih stranaka koje djeluju u okviru Hrvatskog narodnog sabora, vrlo jasnu i snažnu poruku političkoga konsenzusa.
Kazao je da se Bosna i Hercegovina nalazi u jednoj višemjesečnoj krizi u pogledu normalnog i redovitog funkcioniranja Vijeća ministara, i Parlamentarne skupštine, kao i činjenice da nije usvojen proračun. Podsjetio je i da se približava izborna godina, a konsenzus oko izbornog zakona još nije donesen.
Jasan politički stav svih hrvatskih stranaka u BiH
"Onda mi je ovakav politički stav svih hrvatskih stranaka u Bosni i Hercegovini bitan da razumijem raspoloženje političkih predstavnika hrvatskog naroda ovdje", poručio je Plenković.
Kazao je da je poruka jasna i temelji na pridržavanju ustavnog okvira Bosne i Hercegovine, a to je – jedna država, dva entiteta i tri ravnopravna konstitutivna naroda, kao i ravnopravnost i svih ostalih u Bosni i Hercegovini.
"To je zajednička linija svih hrvatskih stranaka. I zbog toga zalaganje za konsenzus unutar cijele Bosne i Hercegovine, a tu prije svega mislim na političke stranke koje vode ove pregovore, da postignu dogovor u kojem bi i Hrvati imali legitimne, istinske zastupnike u tijelima Bosne i Hercegovine", naglasio je Plenković.
Na tragu mojih današnjih sastanaka, dodao je, želimo nastaviti poticati na ostvarivanje političkog konsenzusa i dogovor koji bi u budućnosti omogućio kvalitetno funkcioniranje Bosne i Hercegovine i kvalitetan izborni proces. Podsjetio je da je to bilo dogovoreno od svih važnih povijesnih aktera 1995. godine.
"Stoga smatramo da nije dobro da se u kasnijem razvoju događaja na neki način demontirala praksa, koju nitko tada nije vidio ni kao teoretski moguću, a kamoli da se u praksi konsolidira situacija u kojoj se Hrvati osjećaju niti kvalitetno niti adekvatno zastupljeni", naglasio je premijer.
Istodobno, poručio je, želimo nastaviti aktivan dijalog s Bosnom i Hercegovinom. Najavio je da će se tijekom proljeća u Hrvatskoj održati sjednica Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara BiH.
Važna nam je pomoć Hrvatske
Predsjednik HNS-a Dragan Čović zahvalio je premijeru Plenkoviću na posjeti Bosni i Hercegovini, kazavši da je on jedan od najvećih, konkretnih prijatelja, koji je, rekao je Čović, u zadnjih desetak godina omogućio puno toga što u Bosni i Hercegovi nismo mogli sami napraviti, pa i sami čin predaje zahtjeva za članstvo u Europskoj uniji.
"Danas u jednoj izuzetno teškoj situaciji za Bosnu i Hercegovinu, on je ponovno došao da nas kao veliki prijatelj ohrabri u sastancima oko izvršne i zakonodavne vlasti, da napravimo jedan unutarnji red i dogovor između predstavnika konstitutivnih naroda, da olakšamo put kad je u pitanju izborno zakonodavstvo i priprema za iduće izbore, ali isto tako da nam vrlo snažno kaže – dogovorite se i recite kako Hrvatska može pomoći kad je u pitanju unutarnja, ekonomska i socijalna stabilnost, kao i europski put Bosne i Hercegovine", naglasio je Čović.
Upitan o podršci Miloradu Dodiku, premijer Plenković je ponovio da je Dragan Čović svojim pismom do kraja pojasnio svoje pozicije. "Smatram da je na taj način otklonio i najmanju sumnju da kod njega osobno, a najmanje kod HDZ-a u Bosni i Hercegovini postoji bilo kakva dvojba oko karaktera zločina u Srebrenici, a to je genocid. Ta dvojba ne postoji niti u Vladi Republike Hrvatske niti kod političkih predstavnika Hrvata u BiH. To njegovo pismo je dobrodošlo i cijelosti je zatvorilo tu temu", rekao je Plenković.
Trebamo tražiti rješenje koje će biti uključivo
Na pitanje o promjeni daytonskog Ustava zbog izborne reforme, Čović je kazao da za hrvatsku stranu u BiH nije prihvatljiv razgovor o brisanju konstitutivnih naroda, te da se umjesto brisanja naroda u Ustavu BiH omogući i manjinama da se mogu kandidirati na najviše pozicije u državi.
"Što se tiče ideje o provedbi smisla presude 'Sejdić i Finci', mislim da tu presudu moramo čitati onakvom kakva je, a to je jedna nijansirana presuda i poruka koja ide za tim da nema diskriminacije manjina, odnosno drugih naroda koji žive u Bosni i Hercegovini, a nisu ni Hrvati, ni Bošnjaci ni Srbi", kazao je premijer Plenković.
Dodao je da mu nije poznato da je bio bilo kakav međunarodni forum na kojem bi bio postignut konsenzus da se međunarodna zajednica odrekla ili odmiče od ustavnoga okvira koji je dogovoren u Daytonu, a potpisan u Parizu. "I s te strane, na tragu ovoga što je rekao predsjednik Čović, mislim da trebamo tražiti rješenje koje će biti uključivo, ali neće eliminirati osnovne postavke ustavne arhitekture onakve kakvu Bosna i Hercegovina ima već 26 godina", dodao je Plenković.
Premijer je ponovno istaknuo da u Bosnu i Hercegovinu dolazi kao prijatelj i susjed. Kazao je i da se Hrvatsku gleda kao nekoga tko na razini institucija Europske unije ima dodanu vrijednost i dodatno znanje te praktično dnevni kontakt i mikro sliku zbivanja u Bosni i Hercegovini.
"Zato je naša uloga u pojedinim trenucima i uloga dodatnoga pojašnjenja. I vjerujem da su i razgovori koje smo danas vodili pridonijeli smirivanju tenzija i jednom konstruktivnom pristupu. Želimo da se riješi ta jedna anomalija koja postoji od 2006. i muči Hrvate u Bosni i Hercegovini", kazao je Plenković, naglasivši da će Hrvatska podržavati Bosnu i Hercegovinu u svim aspektima.
Sastanak s mostarsko-duvanjskim biskupom Palićem
Uoči susreta s predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora, predsjednik Vlade Plenković položio je vijenac u čast poginulim pripadnicima HVO-a i hrvatskim civilnim žrtvama.
Tijekom boravka u Mostaru, susreo se i s mostarsko-duvanjskim biskupom mons. Palićem, koji predano radi na koheziji i jedinstvu hrvatskog naroda u BiH. "Nastavit ćemo pomagati i podržavati aktivnosti Katoličke Crkve, koja je iznimno važna za Hrvate u Bosni i Hercegovini", naveo je Plenković.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković