Omikron je mnogo zarazniji od prethodnih sojeva virusa. Temeljna zaštita: Cijepljenje i poštivanje mjera!

Premijer Plenković osvrnuo se na početku današnje sjednice Vlade na najvažnije događaje u protekloj godini te najavio da Vlada u 2022. nastavlja s nizom reformi, s nošenjem s izazovima pandemije i posljedica od potresa, ali i nizom razvojnih aktivnosti. "Vjerujemo da će podaci o rastu BDP-a potvrditi da smo u ovoj 2021. pokazali snagu, agilnost, žilavost, otpornost svih segmenata društva da nakon krizne 2020. ovo, uz sve okolnosti, bude i godina ekonomskog oporavka", poručio je. Najavio je i paket mjera za gospodarsku i demografsku revitalizaciju Banovine, vrijedan 15 milijardi kuna te odluku da Vlada, slijedom presude Vrhovnog suda, u promijenjenim okolnostima zastaje s procesom mogućeg otkupa dionica koje MOL drži u INA-i, dok se ne razriješi ova nova pravna okolnost.

Otvarajući današnju, 93. sjednicu Vlade, zadnju u ovoj godini, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na ukratko na važne događaje u protekloj godini nekoliko aktualnih tema. 
 
Istaknuo je da je protekla, izazovna, godina bila obilježena pandemijom koronavirusa i posljedicama razornih potresa, kao i nastojanjima Vlade da očuva radna mjesta i učini maksimalne napore na rastu BDP-a, održavanju temeljnih smjerova politike – boljoj kvaliteti života građana, smjeru prema članstvu u Europodručju i Schengenskom prostoru. 
 
"Puno je važnih događaja iza nas – od potpisivanja ugovora o nabavi višenamjenskih borbenih aviona pa do odluke o ukidanju viza za SAD, otvaranju LNG terminala na Krku, a da ne govorimo o puno većoj apsorpciji europskih sredstava, zadržavanju i podizanju investicijskog kreditnog rejtinga, enormnim naporim cijelog našeg zdravstvenog sustava i brojnim zakonskim prijedlozima koje je Vlada predložila Hrvatskom saboru, a on ih usvajao", kazao je zahvalivši svima na angažmanu i radu. 
 
Tužna obljetnica potresa na Banovini koji je odnio osam života, a procijenjena materijalna šteta je više od 40 milijardi kuna 
 
Osvrnuo se na godišnjicu potresa na Banovini, koja je obilježena jučer u Petrinji , Sisku i Glini. 
 
"Obilježili smo tužnu obljetnicu razornoga potresa od 6,2 po Richteru koji je pogodio prije svega Banovinu, a osjetio se i u drugim županijama i u Zagrebu, u kojem je živote izgubilo osam naših sugrađana, oštećeno je 40 tisuća kuća, procijenjene materijalne štete su više od 40 milijardi kuna", naveo je premijer Plenković istaknuvši da su tisuće ljudi ostale bez krova nad glavom. 
 
Dodao je kako je taj potres mobilizirao cijelu Hrvatsku.
 
"Pokazali smo, kao društvo, i veliko srce i veliku solidarnost i zahvaljujem svim građanima volonterima koji su prije godinu dana pohrlili na Banovinu pomoći našim sugrađanima", naglasio je. 
 
Zahvalio je svima koji su pomagali u tom procesu, iz domovine i inozemstva, volonterima, udrugama civilnog društva, lokalnim vlastima, javnim službama, civilnoj zaštiti, vatrogascima, statičarima, građevinskim inženjerima, Crvenom križu, HGSS-u, policiji, vojsci, humanitarnim organizacijama i međunarodnim organizacijama. 
 
"To je zaista bio veliki i kolektivni odraz solidarnosti i pružanja najhitnije pomoći", dodao je. 
 
Nažalost, ta dva potresa 28. i 29. prosinca nisu bili jedini, naglasio je premijer i dodao da ih je na širem području Banovine bilo više od pet tisuća nakon njih, koji su uzrokovali dodatne štete. 
 
Zahvalio je Stožeru civilne zaštite koji vodi potpredsjednik Vlade Tomo Medved, kao i potpredsjedniku Miloševiću i ministru Horvatu, državnom tajniku Hanžeku i svim resorima koji su godinu dana dislocirani u Petrinji i bave se ovom temom svakodnevno kako bi pomogli ljudima da se vrate u svoje domove i da se, uz privremeni smještaj, krene u konkretnu fizičku obnovu kuća i izgradnju višestambenih zgrada. 
 
Vlada je stala iza Banovine i učinila sve u svojoj moći da olakša život ljudima na tom području 
 
"Vlada je donijela niz odluka kojima smo olakšali život našim sugrađanima. Prije svega, svima koji su željeli ostati pored svojih kuća i imanja, omogućen je alternativni smještaj kroz kontejnere i mobilne kućice. Oslobodili smo naše građane na Banovini plaćanja električne i toplinske energije, radio-televizijske pristojbe, cestarina, željezničkoga prijevoza, imali smo posebne mjere koje su se odnosile na poljoprivrednike, poduzetnike, isplatili dodatna sredstva za ublažavanje posljedica potresa, dali financijsku potporu, beskamatne zajmove, direktnu potporu funkcioniranju županija i gradova", naveo je premijer Plenković. 
 
"Vlada je stala iza Banovine u potpunosti i učinila je sve što je u njenoj moći da se olakša život naših ljudi", poručio je. 
 
Izvijestio je da je dosada završena obnova 1106 kuća, u koje se vratilo 6 tisuća ljudi.
 
Od ukupno 169 tisuća stanovnika Sisačko-moslavačke županije, još oko 5 600 osoba smješteno je u mobilnim jedinicama, odnosno u alternativnom i privremenom smještaju. 
 
Istaknuo je kako se nastojalo organizirati funkcioniranje svega onoga što je bilo ključno – promet, telekomunikacije, vodno gospodarstvo, zdravstvene i socijalne službe, sanirane su štete u bolnicama, školama, vrtićima, započelo se s obnovom kulturne baštine i drugih građevina u poljoprivredi i gospodarstvu. 
 
Za to je dosad ukupno izdvojeno više od milijardu kuna, dok je za očuvanje 20 tisuća radnih mjesta na Banovini investirano 315 milijuna kuna. 
 
Slijedi dinamiziranje procesa obnove 
 
Najavio je dinamiziranje obnove, kazavši da slijede usporedni procesi koji se odnose i na izgradnju zamjenskih obiteljskih kuća, u ruralnim i urbanim područjima, izgradnju višestambenih zgrada, konstrukcijsku obnovu i cjelovitu obnovu. 
 
Uz radove koji su u tijeku na gotovo 900 kuća, ugovorena je obnova za 3600 kuća, a u pripremi su natječaji za obnovu dodatnih 1200 kuća, te su otvoreni natječaji za gradnju 165 obiteljskih kuća i 10 višestambenih zgrada, rekao je premijer. 
 
"Želimo da ta nova izgradnja bude otporna na eventualne nove potrese", istaknuo je. 
 
Naglasivši da Vladin pogled na Banovinu nije samo vezan uz obnovu od potresa, najavio je da će na današnjoj sjednici Vlade biti usvojen program mjera koji se odnosi na gospodarsku, demografsku i društvenu revitalizaciju Sisačko-moslavačke županije, vrijedan 15 milijardi kuna. 
 
"Taj će dokument, uz svoje akcijske planove, omogućiti da se u godinama koje su pred nama županiji, koja je objektivno imala sintezu svih negativnih zbivanja zadnjih trideset godina – od ratnih šteta u vremenu agresije na Hrvatsku, problema negativnog demografskog trenda do posljedica gospodarske tranzicije i na koncu potresa i pandemije – pomogne revitalizaciji i potakne razvoj infrastrukturnih i gospodarskih ulaganja", poručio je. 
 
Jedan od ključnih projekata, dodao je, je dovršetak autoceste do Siska, za što je natječaj raspisan, a izgradnja se očekuje do kraja mandata ove Vlade. 
 
Intenzivno ćemo raditi bez ikakvih lažnih obećanja da se obnova može dovršiti u kratkom roku 
 
Podsjetio je da na snagu 1. siječnja stupa i nova karta regionalnih potpora, a njome će profitirati svi – i Zagreb i sjeverna Hrvatska i Slavonija i jadranska Hrvatska. 
 
Gospodarske potpore na Banovini i Sisačko-moslavačkoj županiji iznosit će 60 posto za velike poduzetnike, 70 posto za srednje i 75 za male. 
 
"Intenzivno ćemo raditi bez ikakvih lažnih obećanja ili iluzija da se proces obnove, nakon ovako razornih šteta, može dovršiti u ekstremno kratkom roku. Nema tog područja gdje su bili veliki potresi poput ovoga gdje se sve obnovilo do godinu dana. To su lažne teze i dovode ljude u zabludu”, istaknuo je premijer. 
 
"Spremni smo raditi 24 sata na dan za cijelu Hrvatsku, a osobito za Banovinu, ali smo svjesni da ovakvi procesi zahtijevaju i pripremu i vrijeme i odgovarajući angažman niza aktera, osobito kapaciteta građevinskog sektora u Hrvatskoj", poručio je. 
 
Od ostalih tema izdvojio je potpisivanje Razvojnog sporazuma za sjever Hrvatske, potpisan prije nekoliko dana u Varaždinu s pet županija, vrijedan 15,2 milijarde kuna. 
 
Radi se o ulaganjima u strateške kapitalne projekte, a sinergijom države i županija nastoji se omogućit realizaciju projekata i u pojedinim županijama i onih koji imaju među-županijski karakter, u zdravstvu, energetici, obrazovanju, turizmu, kulturi i infrastrukturi. 
 
Cijepite se i držite osnovnih epidemioloških mjera 
 
Što se tiče pandemije Covida-19, upozorio je da je danas zabilježen rast broja zaraženih, što je signal da bismo u Hrvatskoj mogli gledati scenarij kakav gledamo u zemljama zapadne Europe, a to je eksplozija omikrona koji se munjevito širi. 
 
Ranije ovoga tjedna održan je sastanak Znanstvenog savjeta i sastanak sa svim ravnateljima bolnica. 
 
Još je jednom zahvalio svim zdravstvenim djelatnicima koji rade na zaštiti zdravlja i ulažu veliki trud i požrtvovnost. 
 
Poručio je da u ovim okolnostima moramo biti spremni za funkcionalnost zdravstvenog sustava i izdržljivost kapaciteta.
 
Upozorio je na nekoliko činjenica. Omikron je mnogo zarazniji od prethodnih varijanti virusa, zato je jako važno nastaviti s ključnim i temeljnim elementom zaštite – cijepljenjem. 
 
"Kontinuirana, jasna, čvrsta, nedvosmislena poruka je da se treba cijepiti i pridržavati epidemioloških mjera koje su na snazi i svih preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo"; poručio je premijer Plenković. 
 
Još je jednom apelirao na sve starije sugrađane, osobito one starije od 60 godina koji su najrizičnija skupina, da se što prije cijepe, ako to još nisu učinili. 
 
One koji su primili dvije doze, pozvao je da u odgovarajućem vremenskom roku prime booster dozu koja će ih dodatno zaštititi. 
 
Apelirao je na sve građane da u vremenu blagdanskih proslava budu oprezni kako bi se preveniralo širenje zaraze. 
 
U promijenjenim okolnostima je oportuno zastati s procesom mogućeg otkupa INA-e od MOL-a
 
Predsjednik Vlade najavio je da će Vlada danas usvojiti odluku koja se odnosi na INA-u. 
 
"Zadužit ćemo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja da pokrene reviziju protiv arbitražne odluke UNCITRAL-a, i to pred švicarskim Saveznim vrhovnih sudom te da se nastave sve aktivnosti pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova", kazao je. 
 
Pojasnio je da je riječ o odluci Vlade, slijedom presude Vrhovnoga suda od 25. listopada 2021., gdje su utvrđeni rezultati koruptivnih radnji. 
 
Pokrećemo postupak protiv Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara koji se odnosi na Inu i Ugovora o plinskom poslovanju od 30. siječnja 2009. godine, dodao je.
 
"Smatramo da zbog tih novih, presuđenih okolnosti na Vrhovnom sudu takvi ugovori ne mogu opstati i zadaća je Vlade i države da poduzme ove mjere", rekao je premijer Plenković. 
 
Tu odluku, istaknuo je, Vlada temelji na pravnim mišljenjima.
 
"U ovim promijenjenim okolnostima smatramo da je oportuno zastati s procesom mogućeg otkupa dionica koje MOL drži u INA-i, dok se ne razriješi ova nova pravna okolnost", poručio je. 
 
Stiže dodatnih 700 milijuna eura za projekte iz NPOO-a 
 
Osvrnuo se potom na ispunjavanje indikatora za Nacionalni plan oporavka i otpornosti, dokumenta koji omogućuje apsorpciju sredstava iz Instrumenta EU iduće generacije.
 
Kazao je da je danas na sjednici Vlade pet točaka vezanih za ispunjavanje tih indikatora. 
 
"Današnjim odlukama ispunit ćemo 34 indikatora za Nacionalni plan oporavka i otpornosti", kazao je i najavio da će Vlada u veljači poslati službeni zahtjev prema Europskoj komisiji radi isplate prve tranše, nakon avansnih 819 milijuna eura. 
 
Time će, dodao je, u Hrvatsku stići dodatnih 700 milijuna eura. 
 
Na kraju je naveo što se sve mijenja u Hrvatskoj od 1. siječnja 2022. 
 
Prestaje se s uporabom tankih plastičnih vrećica, s ciljem smanjivanja onečišćenja okoliša plastičnim vrećicama kojima treba između 500 i 1000 godina da se razgrade. 
 
Zatim, minimalna bruto plaća podiže se za 437,5 kuna na 4687 kuna, a to znači da je minimalna neto plaća s 3400 ide na 3750 kuna, odnosno na 500 eura. 
 
"U našem smo mandatu nekoliko puta sustavno i konzistentno povećali minimalne plaće", poručio je. 
 
Od 1. siječnja počinje se primjenjivati sustav e-komunikacije na upravnim sudovima, što je važno za učinkovitije pravosudne postupke. 
 
"Nastavljamo s nizom reformi koje su pred nama, sa nošenjem s izazovima pandemije i posljedica od potresa, ali i nizom razvojnih aktivnosti. Vjerujemo da će podaci o rastu BDP-a potvrditi da smo u ovoj 2021. pokazali snagu, agilnost, žilavost, otpornost svih segmenata društva da nakon krizne 2020. ovo, uz sve okolnosti, bude i godina ekonomskog oporavka", zaključio je predsjednik Vlade. 



Pisane vijesti | Andrej Plenković