Zahtijevamo reviziju arbitražne odluke, zaustavljaju se pregovori s MOL-om oko dionica INA-e do okončanja tog procesa

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić kazao je u četvrtak da će Vlada učiniti sve da od travnja iduće godine dođe do što manjeg porasta cijena plina i struje, no kako je ipak razvidno da će do njega doći. Objasnio je i reviziju protiv arbitražne odluke u vezi INA-e.

Izjavio je to nakon sjednice Vlade, osvrćući se na danas usvojenu uredbu o udjelu u neto isporučenoj električnoj energiji povlaštenih proizvođača kojeg su opskrbljivači električne energije dužni preuzeti od operatora tržišta električne energije.
 
Na taj način, rekao je Ćorić, povećava se udio koji Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) otkupljuje od proizvođača, s 40 na 60 posto. Tu je riječ o fiksnoj cijeni i na taj način će se omogućiti HROTE-u da u 2022. godini s većim količinama isporučene električne energije prema opskrbljivačima po nižoj cijeni, utječe i da ne dođe do prevelikog povećanja cijena električne energije, pojasnio je.
 
"Znate da su europska i svjetsko tržište doživjela "boom" cijena energenata, kako nafte i plina tako i električne energije. Ovo je jedan od alata koji unaprijed poduzimamo kako bi cijena električne energije na proljeće 2022. ostala u nekim normalnim okvirima", istaknuo je Ćorić.
 
No napomenuo je da to ne znači kako neće doći do poskupljenja, ali da Vlada na ovaj način utječe da to poskupljenje ne bude "eklatantno", kao što je to bio slučaj u nizu europskih zemalja u proteklim tjednima i mjesecima.
 
Rekao je i da se u ovom trenutku ne može kalkulirati o tome koliki bi mogao biti porast cijene električne energije, jer će to ovisiti o cijeni električne energije u slijedećim mjesecima, kao i hidrološkim uvjetima u Hrvatskoj.
 
"No ono što imamo priliku vidjeti u drugim zemljama EU-a nas poziva na oprez i upravo zbog toga ova današnja odluka", izjavio je Ćorić.
 
Dodao je da ne želi kalkulirati o cijenama struje i plina, no da je već sada razvidno da će do određenog njihovog povećanja doći.
 
Ćorić je apostrofirao i da je do sada u sektoru kućanstava spriječen značajniji šok u smislu rasta cijena, a da će se učiniti sve i da nakon travnja iduće godine, kada se očekuje korekcija cijena struje i plina, taj šok po hrvatsko gospodarstvo i društvo bude što manji.
 
U slijedećih 10 godina 58 milijardi kuna ulaganja u vodno-komunalnu infrastrukturu
 
Istaknuo je i danas usvojenu uredbu o uslužnim područjima, tiče se vodno-komunalnog sektora, a njome će se postojećih 170 isporučitelja vodnih usluga u RH integrirati na 41 vodno-uslužno područje. Time će se dobiti 41 univerzalni isporučitelj koji će biti posljedica integracije na pojedinim dijelovima županija širom RH, rekao je Ćorić.
 
Ova odluka je važna jer će se okrupnjavanjem vodnih isporučitelja ojačati njihovi financijski, administrativni i ljudski kapaciteti, a s ciljem brže i efikasnije realizacije projekata vodno-komunalne infrastrukture. Prema planu aktivnosti ministarstva i Hrvatskih voda, vrijednost takvih projekata u slijedećih deset godina nadmašit će 58 milijardi kuna, rekao je Ćorić.
 
Ne radi se o manevru oko INA-e, akcija je rezultat pravomoćne presude Vrhovnog suda
 
Kazao je da će Vlada uputiti zahtjev za reviziju protiv arbitražnog pravorijeka iz 2016. Ministarstvo gospodarstva zaduženo je pokrenuti reviziju, pred švicarskim saveznim vrhovnim sudom. Rok za podnesak je 8. veljače 2022. godine, a do kraja 2022. očekuje se odgovor švicarskog vrhovnog suda.
 
"S obzirom na odluku da RH zahtijeva reviziju arbitražne odluke iz 2016., proces komunikacije s mađarskom stranom po pitanju otkupa dionica INA-e će se do okončanja ovog procesa zaustaviti", istaknuo je.
 
Na pitanje radi li se o kupovanju vremena, rekao je da nije riječ o manevru jer je Hrvatska za realnu otkupnu cijenu mađarskog udjela u INA-i imala novac, a pravna akcija je rezultat pravomoćne presude Vrhovnog suda protiv bivšeg premijera Ive Sanadera.
 
"Revizija arbitražnog pravorijeka pred švicarskim sudom ne znači da se naši zahtjevi uvažavaju. Ako švicarski vrhovni sud potvrdi hrvatsku poziciju, tek tada se ponovno može pokrenuti arbitražni postupak", objasnio je.
 
INA će, dodao je, ove godine imati dobar rezultat, prije svega zbog porasta cijena nafte i naftnih derivata.
 
Istaknuo je da je 2021. bila godina oporavka INA-inog poslovanja. 
 
Hrvatska je 2016. već pokrenula reviziju presude arbitražnog suda, UNCITRAL-a, na istoj razini, ali pravne okolnosti su bile drugačije. Tada je Ustavni sud RH poništio presudu u slučaju INA-MOL. Sada je pravna pozicija Hrvatske bolja.
 
Od otkupa mađarskog udjela u INA-i nije se odustalo zbog ulaska u eurozona, kao ni zbog straha od novog javnog duga.
 
"Hrvatska i mađarska snaga nisu se mogle dogovoriti oko otkupa cijene, rekao je i rekao da ne može otkriti koliko je Hrvatska nudila, a Mađarska tražila, jer bi se time iskazalo hrvatsko viđenje vrijednosti INA-e i utjecalo na stanje cijena dionica na burzi", kazao je. 
 
Rekao je i da bi poništenje ugovora iz 2009. dalo veći manevarski prostor Hrvatskoj u upravljanju INA-om, a taj je ugovor predmet revizije pred švicarskim sudom. 
 
"Poruka MOL-u je da, anticipirajući presudu Vrhovnog suda Vlada RH poduzima pravne radnje koje su na raspolaganju", dodao je. 
 
 
Izvor: Hina / Vlada

Pisane vijesti | Tomislav Ćorić