Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak, gostovala je u N1 studiju uživo, gdje je komentirala aktivnosti Vlade na obnovi Banovine.
Ministrica je rekla da se radi o šteti velikih razmjera koja se dogodila potresom prošle godine, te je ogolila stanje ispodprosječne razvijenosti Sisačko-moslavačke županije", dodavši da u Hrvatskoj ima dosta potpomognutih područja, ali ovo je područje dodatno pogoršano potresom.
"Mora se promijeniti stanje, prvo u smislu poticanja razvoja gospodarstva, promjene gospodarske strukture, zadržavanja postojećeg stanovništva i poticanja prirasta. Drugo je ublažavanje posljedica potresa i što hitnija i brža obnova”, kazala je.
Tramišak je rekla i da će nekoliko većih kapitalnih projekata zasigurno promijeniti prometnu strukturu te županije i dodatno je povezati sa Zagrebom, spomenuvši revitalizaciju lječilišta u Topuskom, obnovu Majstorske škole, studentskog centra i sličnih projekata.
"Najveći dio aktivnosti je vezan uz porast zaposlenosti i što veće usmjeravanje prema malim i srednjim poduzetnicima, obiteljskih poljoprivrednim gospodarstvenicima i na tome trebamo raditi kako bismo potaknuli stanovništvo na veću gospodarsku aktivnost", dodala je.
Kad govorimo o indikativnom financijskom iznosu, pojasnila je ministrica, to nije isključivo taj, nego popis onoga što smo znali da nam treba za Sisačko-moslavačku županiju. "Međutim, ukoliko agilnost bude dovoljno velika, oni mogu koristiti i puno više", rekla je, dodavši da će u Sisačko-moslavačkoj županiji ta potpora biti 10 posto veća u odnosu na druge regije, primjerice Grad Zagreb.
Svako će ulaganje imati puno veće potpore u Sisačko-moslavačkoj županiji
"Svako će ulaganje imati puno veće potpore u Sisačko-moslavačkoj županiji u odnosu na, recimo, Grad Zagreb. Ta redistribucija i potreba za izlazak iz Zagreba će značiti puno i za prometno rasterećenje samog Zagreba, a značit će puno i za stanovništvo drugih regija”, kazala je ministrica.
Ako idemo u prevelik intervencionizam države, dodala je, onda se vraćamo u plansku ekonomiju, a to nije ono što treba raditi.
Govoreći o tome dopiru li projekti do ljudi koji bi ih mogli koristiti, Tramišak je rekla da je najčešće problem direktne komunikacije sa stanovništvom pa se u tom smislu očekuje veliki angažman lokalne samouprave.
"Oni su ti koji direktno komuniciraju sa svojim stanovništvom, a očekujemo i agilnost lokalne samouprave, županije i poduzetnika za koje vjerujemo da imaju taj potencijal i mogućnost, a onda preko njih dolazimo i do samih stanovnika", kazala je.
Rekla je i da ljudi imaju na čemu raditi i razvijati se te da baza postoji, a na Vladi je da im da okvire, potiče razvoj i omogućava sredstva. "Nije na Vladi da daje posao, mi nudimo mogućnost da poduzetnici koriste sredstva i opcije i generiraju rast i budućnost", kazala je Tramišak.
Što se tiče Fonda za solidarnost, ministrica je pojasnila da ta sredstva nisu za obnovu kuća, već su dominantno za javnu infrastrukturu.
"Drugo je pitanje obnove kuća i višestambenih zgrada. S Europskom komisijom smo iskomunicirali 111 milijuna eura interventnih sredstava za stambeno zbrinjavanje u državnom vlasništvu. To je ono što se sada radi, raspisuje se javna nabava, kako bi krenuli u izgradnju višestambenih zgrada", rekla je.
Ministrica smatra da je potrebna i aktivacija stanovnika da bi obnova bila brža. Kazala je da država treba poticati samoobnovu na način da osigura financijska sredstava stanovnicima koji se na nju odluče.
Izvor: N1/Vlada
Pisane vijesti |
Nataša Tramišak
