Ministri vanjskih poslova Hrvatske i BiH suglasili su se da su odnosi između dvije zemlje dobri i prijateljsk, a stabiliziranje stanja u BiH pomoglo bi očuvanju mira i stabilnosti u cijeloj regiji na čemu Hrvatska kontinuirano radi.
Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman koji boravi u službenom posjetu BiH je nakon sastanka s ministricom vanjskih poslova te zemlje Biserom Turković u Sarajevu kazao kako uzajamno uvažavanje ostaje temelj suradnje dvije države.
Izazovna i dinamična vremena, kako je rekao, traže održanje mira i stabilnosti u regiji a Hrvatska sve čini kako bi se to i zajamčilo.
Pojasnio je kako već teku pripreme za zajedničku sjednicu vlada dvije države u prvoj polovici ove godine koja će biti održana u Hrvatskoj, a razmatra se i održavanje velikog zajedničkog gospodarskog foruma u Sarajevu nakon toga.
Podsjetio je kao Hrvatska i BiH imaju odlične trgovinske odnose s robnom razmjenom od dvije milijarde eura u 2021. godini, realiziraju brojne infrastrukturne projekte poput novih mostova na Savi te povezivanja plinskih mreža.
Šef hrvatske diplomacije u BiH je došao u jeku najveće političke krize koja potresa tu zemlju od okončanja rata 1995. godine i uoči očekivanog nastavka pregovora o izmjenama izbornog zakona kojima bi se trebalo osigurati autentično predstavljanje svih konstitutivnih naroda i građana u tijelima vlasti.
Grlić Radman je kazao kako je svjestan tih okolnosti no Hrvatska računa da će se to riješiti.
"Iskreno se nadam poboljšanju političkih okolnosti u BiH a tome bi uvelike doprinijelo postizanje dogovora o izmjenama izbornog zakona", kazao je, dodajući kako Hrvatska ohrabruje političke lidere u BiH na postizanje dogovora na temelju koncepta jedne države, dva entiteta i tri konstitutivna naroda te ravnopravnosti svih građana. To bi, drži Grlić Radman, otvorilo i put BiH ka europskim integracijama.
"Kada bi se Hrvatsku pitalo BiH bi već bila u EU i tome nema dvojbe a članstvo u EU bi pridonijelo stabilnosti BiH i pomoglo Hrvatskoj", kazao je šef hrvatske diplomacije.
BiH pozornost mora usmjeriti na provedbu reformi na kojima inzistira Europska komisija
Ministrica Turković razgovore je opisala vrlo otvorenima i sadržajnima podsjećajući kako je nedavno u BiH boravio i hrvatski premijer Andrej Plenković, a sve je to u cilju poboljšanja uzajamnih odnosa.
"Otvara se mogućnost za napredak i rješavanje pitanja koja opterećuju odnose dvije države već duže vrijeme", kazala je Turković dodajući kako u rješavanju otvorenih pitanja postoji "ograničeni napredak" ali i prostor za dalju suradnju i njihovo cjelovito rješavanje. Kako je pojasnila, pomak je napravljen kod problema eksploatacije vode iz Buškog jezera za potrebe HEP-a, a pitanje gradnje odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori traži dodatne razgovore kako bi se našlo obostrano prihvatljivo rješenje.
Dvije zemlje, kazala je Turković, suglasne su da se u BiH pozornost mora usmjeriti na provedbu reformi na kojima inzistira Europska komisija.
"Destabilizacija BiH ne može proći bez destabilizacije cijele regije, a nama je svima u interesu da regija bude stabilna", kazala je Turković dodajući kako su veze između BiH i Hrvatske snažne, a dobro prepoznatljivi međususjedski duh demonstriran i tijekom posjeta premijera Plenkovića siguran je put kojim dvije zemlje žele ići.
Probleme u BiH rješavati dijalogom, sankcije EU nisu na dnevnom redu
Ministar Grlić Radman se nakon susreta s ministricom Turković odvojeno sastao s provincijalom Bosne Srebrene fra Jozom Marinčićem i vrhbosanskim nadbiskupom kardinalom Vinkom Puljićem.
Kazao je kako je iskoristio prigodu da bi podupro mirotvorno djelovanje Crkve u BiH koja je suočena s brojnim poteškoćama te ohrabrio nastajanja da u BiH opstanu Hrvati i katolici.
Istaknuo je kako je kardinal Puljić iznimno doprinio stabilizaciji stanja u BiH svojim djelovanjem i ekumenizmom te da mu stoga treba odati svako priznanje.
Kardinal Puljić je izrazio zahvalnost i Grliću Radmanu kao i cijeloj hrvatskoj vladi na zalaganju na potpori BiH.
"Važno je da svi u BiH svi shvate kako je Hrvatska istinski zemlja preko koje će i oni krenuti ka Europi", kazao je kardinal Puljić.
Grlić Radman je iz Sarajeva otputovao u Mostar kako bi se tamo sastao s hrvatskim dužnosnicima iz BiH, biskupom Petrom Palićem i provincijalom hercegovačkih franjevaca fra Miljenkom Štekom.
Mostar kao model za izbornu reformu bez preglasavanja Hrvata
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i gradonačelnik Mostara Mario Kordić ocijenili su da je dogovor o Mostaru u kojemu nema preglasavanja naroda model koji bi trebalo primijeniti na razini države Bosne i Hercegovine.
„Izborni zakon bi se trebao izmijeniti tako da bude odraz ovoga primjera iz Mostara kako bi se omogućila pravična zastupljenost konstitutivnih naroda u kolektivnim tijelima temeljem Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma", rekao je Grlić Radman na konferenciji za novinare u Mostaru.
Poručio je da se "To ponajprije odnosi na tročlano Predsjedništvo BiH i u Domu naroda. Ovdje prije svega mislim na hrvatski narod“.
Grlić Radman je u srijedu rekao da je protivno Daytonsko-pariškom mirovnom sporazumu da se Hrvate preglasava na razini države.
„To je protivno duhu i slovu Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma. Nužne izmjene Izbornog zakona trebaju otkloniti sve oblike diskriminacije i nejednakosti i osigurati legitimna politička zastupljenost hrvatskog naroda u kolektivnim tijelima“, istaknuo je ministar Grlić Radman.
Glasovima dominantno Bošnjaka u tri je navrata u Predsjedništvo BiH biran Željko Komšić, a dvaput su hrvatske stranke izbačene iz vlasti u Federaciji BiH nakon što su nametnuti predstavnici u Dom naroda.
"Politički dogovor o Mostaru omogućio je da taj grad profunkcionira i da nema međunacionalnih prijepora", rekao je Mario Kordić.
„Mislim da je svima jasno da je ovo model kako BiH treba živjeti i raditi. Poruka iz Mostara bi bila ako ne znate kako ugledajte se na primjer ovoga grada jer zadnjih devet mjeseci sve normalno funkcionira“, rekao je Kordić.
Hrvatski šef diplomacije večeras se susreo s biskupom mostarsko-duvanjskim Petrom Palićem te provincijalom Hercegovačke franjevačke provincija fra Miljenkom Štekom, čime je okončao dvodnevni posjet BiH.
Nadomak Mostara, u mjestu Grabovici, Grlić Radman se zaustavio kod spomen obilježja za 32 hrvatska civila koje su u masovnome zločinu u rujnu 1993. godine pobili pripadnici bošnjačke Armije BiH.
Izvor: Hina / Vlada
Pisane vijesti |
Gordan Grlić Radman
