Predsjednik Vlade Andrej Plenković gostovao je u HRT-ovoj emisiji Intervju tjedna. Čestitao je svim građanima 30. obljetnicu međunarodnog priznanja Hrvatske te podsjetio da je danas i 24. obljetnica reintegracije hrvatskog Podunavlja. Poručio je kako su 90-e godine bile prijelomne - u kojima je hrvatski narod zajedno s braniteljima i predsjednikom dr. Tuđmanom iskoristio tektonske promjene u Europi i pad Berlinskog zida i izvojevao slobodu.
Sažimajući posljednjih 30 godina od priznanja, premijer je izdvojio tri ključna elementa za izgradnju uspješnog društva. Temeljni procesi koji su počeli prije više od 30 godina su, naglasio je, izgradnja države, uzajamno povjerenje građana i institucija - što je preduvjet uspjeha svakog naroda te poduzetnički duh hrvatskog čovjeka.
„Ta tri procesa su osnovna, uz sve drugo što smo imali, od procesa pristupanja EU-u i NATO-u, gospodarskog razvitka, suočavanja s brojnim nedaćama uključujući posljedice pogrešaka ekonomske tranzicije, pandemije i dva razorna potresa. Mi koji sada vodimo Vladu već dva mandata nastojimo rješavati te probleme najbolje što možemo i znamo, uz želju da Hrvatska bude respektirana država u krugu država zapadno-civilizacijskih vrijednosti“, poručio je. Pritom je podsjetio na hrvatsku tradiciju, kulturu, identitet, vjeru i obitelj kao nukleus hrvatskoga društva.
Moramo činiti sve kako bi u društvu vladao dijalog, a ne isključivost
Premijer Plenković je naglasio da ekonomsko i socijalno stanje građana moramo unaprjeđivati, kako bismo dosegli standard zemalja koje su živjele u demokraciji puno više desetljeća od Hrvatske, i puno više desetljeća koristile predpristupnu pomoć EU-a.
Izdvojio je i kako je internetsko ozračje promijenilo demokraciju i način funkcioniranja društva te da nekad od pojedinaca izvlači najgore. To dovodi do govora mržnje i polariziranja u društvu te netolerancije. S tim u vezi je naglasio kako moramo činiti sve kako bi u društvu vladao dijalog, a ne isključivost.
„Hrvatska je imala rat i vodila je borbu za opstanak, dok su drugi munjevito transformirali svoje društvo i ekonomiju europskim standardima“, kazao je premijer. Devedesete su, dodao je, razdoblje nacionalne renesanse i nacionalnog naboja, ali drugi su tada držali sprint, dobili novac te transformirali svoje ekonomske sustave.
„Zemlje s kojima se uspoređujemo u EU su ušle devet godina prije nas, što nije zanemarivo“, kazao je Plenković.
Istaknuo je da, unatoč krizi, Hrvatska ima dvoznamenkasti rast i očuvana radna mjesta.
„Čini mi se da će desetljeće koje je pred nama biti desetljeće u kojemu će Hrvatska stati na noge i biti 'au pair' sa ostalim zemljama srednje i istočne Europe. Tu trebamo biti konsolidirani, kao dobro nauljeni motor koji zna iskoristiti sve prigode da iskoristi ono za što smo se zalagali desetljećima“, kazao je.
Negativno ozračje u društvu, apsurd oko cijepljenja
Premijer Plenković ocijenio je da je ozračje u Hrvatsko pretjerano negativno i pesimistično.
„Nikad, osim prilikom uspjeha hrvatske nogometne reprezentacije - stvari se ne doživljavaju kao dobre. To nije dobro, jer ako je takvo ozračje - svi stvari gledaju gore nego kakve jesu“, rekao je.
Podsjetio je da je ova Vlada podignula plaće te je poručio da Vlada čini sve da se na tome ne stane.
„Biti građanin nosi sa sobom prava i obveze. Dio građana ne koristi cjepivo koje je Vlada osigurala. To je apsurd. Moj kolega Maltežanin broji preko 90 posto procijepljenih. To je turistička zemlja i Maltežani žele da drugi znaju da su sigurni“, kazao je.
Borba protiv korupcije
„Manje harange i učinkovitije pravosuđe, to je bit demokracije“, rekao je Plenković. Podsjetio je da su promijenjeni svi sistemski zakoni vezano za pravosuđe i svi oni u sebi imaju cilj jačanje sudaca, precizno definiran plan rada kako bi se smanjili rokovi.
Komentirajući izjave građana koji su otišli iz Hrvatske zbog nedovoljno izgrađenog društva i neefikasnih institucija, Plenković je kazao kako je Vladi na prvom mjestu izgradnju društva i institucija.
„Paralelno imate aktere koji rade na demontaži države i svih institucija. Nakon Petrinje došlo je do orkestriranog napada i na Crveni križ. Unazad mjesec dana na tapeti su HNB, HRT, Vrhovni sud i DORH. Radi se o sustavnom napadu - oni idu 'salama taktikom' i režu 'feticu po feticu' svakih mjesec dana. Jedan je cilj ugroziti Schengen, a drugi europodručje“, kazao je premijer.
O popisu stanovništva
Govoreći o popisu stanovništva kazao je kako je 1948. Hrvatska imala isti broj stanovnika, ali je imala 95.000 beba. Danas ih ima 35.000. Smatra da se radi o sustavnom trendu od 50-tih godina prošlog stoljeća. Kazao je kako je sa strane njegova oca bilo petero braće i sestara, a s majčine četvero. U generaciji njegovih djedova s jedne strane bilo ih je 11.
„Način života se promijenio. U Koreji imate 0,8 djece, u Nigeriji 5. Što su zemlje razvijenije imate manji prirodni prirast. Isto je i sa zemljama u našem okruženju - Bugarska, Litva, i Latvija, dok Skandinavija raste jako malo“, kazao je Plenković. Dodao je kako mnoge zapadne demokracije negativne trendove kompenziraju useljavanjem.
Napomenuo je da je 2013. godine omogućeno hrvatskim radnicima da se njihovo školovanje prizna i da se bez radnih dozvola zaposle u EU-u. Naglasio je kako je Vlada donijela niz mjera kako bi omogućila mladim obiteljima da stanu na noge. Na tome treba raditi još, dodao je, jer radi se o zapadnom načinu života i to se osjeti. To nije samo stvar države, tu svatko treba dati svoj doprinos, naglasio je.
„Više od milijardu kuna, samo u idućoj godini, Vlada će uložiti u mjere kojima se želi potaknuti povratak u zemlju Hrvata koji žive i rade u inozemstvu, ali i potaknuti preseljenja unutar zemlje“, izdvojio je.
Premijer je kazao kako se ta mjera pokazala izuzetno uspješnom. Od onih koji su je iskoristili - 85 posto poslova koji su njome kreirani radi na tržišnim osnovama bez dotacija države.
Gospodarska karta potpora
Što se tiče Sisačko-moslavačke županije, premijer Plenković je istaknuo da je usvojen posebni program revitalizacije koji uključuje fizičku obnovu i ekonomski razvoj.
„Uz to, lobirali smo iz za gospodarsku kartu potpora - uključujući i Vukovar. Dobili smo situaciju da će sve panonske i sjeverne županije imati potpore za velike poduzetnike 50%, za srednje 60%, a za male 70%. Na Banovini ti brojevi iznose 60,70 i 75. Stvaramo ozračje da investitor pogleda gdje su mu najbolji okviri i odabere područje“, poručio je.
Napomenuo je da će se izgraditi 17 km ceste od Lekenika do Siska te dodao da se u Banovini sintetiziralo sve - ratna stradanja, problemi tranzicijske ekonomije, potres, korona i demografski pad. Dodao je da obavezu ubrzanja obnove imaju ministarstva, ali i lokalne samouprave, te da će Vlada učiniti sve da se sredstva iz EU-a povuku.
„Činjenica je da smo u Zagrebu imali efekte progresivne štete i to se treba uzeti u obzir. Medijski odjek je dobila tehnička korespondencija između tijela na razini ministarstava i odgovarajućeg direktorata za regionalnu politiku. Sad je izvučeno da je nešto propalo. Nije ništa propalo, radi se na tome da se sve maksimalno iskoristi“, poručio je Plenković.
Slučaj HNB-a neće destabilizirati put prema euru
Opozicija je tu, kazao je, da kritizira vlast i pokreće inicijative. „Kad ste u opoziciji možete postati vidljivima - inicijativama za smjenom, pisanjem interpelacijama, stvaranjem cirkusa i divljanjem, pokretanjem inicijativa za referendum koji se odnosi na COVID potvrde. To je više PR oporbe, nego pravo djelovanje koje će nešto promijeniti“, rekao je Plenković. Dodao je da se toga nagledao i da nije nigdje vidio da premijer mijenja ministre zato što tako odluči oporba. Ponovio je da je Vlada suočena s unutarnjim i vanjskim pokušajima demontiranja institucija.
U ponedjeljak predstavljanje Zakona o euru
Predsjednik Vlade Plenković najavio je da će u ponedjeljak, zajedno s potpredsjednikom Vlade i ministrom financija Zdravkom Marićem, predstaviti Zakon o euru.
„Taj proces traje od početka naših pristupnih pregovora. Obveza članstva u euru je naša obveza iz Ugovora o pristupanju koji je potvrđen referendumom i u Saboru prihvaćen konsenzusom. Očekujem da se na razini EU-a sve odluke donesu praktički do sredine godine. Ideja je da za točno godinu dana bude kraj dvojnog korištenja kune i eura. Od početka rujna bit će istaknute dvojne cijene, a cijele godine građani mogu bez naknade mijenjati novac“, kazao je.
Što se tiče HNB-a, ponovio je stav da Hanfa sve ispita, da se HNB očituje i da o tome raspravu povede saborski Odbor za financije.
„Sve mora biti zakonito i etično, a moramo vidjeti ima li i ova inicijativa svoj jasan politički cilj da se destabilizira put u europodručje. Onih kojima je u cilju da Vlada ne ostvari ono što je planirala ima dosta“, rekao je.
Anomalija i izborni inženjering u BiH
Plenković je kazao da od 2006. godine postoji anomalija i izborni inženjering koji se očituje u tome da su brojniji Bošnjaci u Federaciji BiH tri puta izabrali hrvatskog člana predsjedništva.
„To je nama neprihvatljivo, to nama predstavlja ogromnu neugodnu prepreku u odnosima. Nije normalno da Hrvat u predsjedništvu Bosne i Hercegovine nikad nije primljen u Hrvatskoj zadnjih nekoliko godina. Ta situacija je apsurdna. Ja ne znam ni za jednu drugu situaciju tog tipa“, kazao je.
U tom je kontekstu istaknuo da je važno razgovarati i s Bakirom Izetbegovićem, predsjednikom SDA, najveće bošnjačke stranke, kao i s Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a BiH, najveće hrvatske političke stranke u zemlji.
„Tu moramo postići dogovor. Zato je naš cilj da razgovaramo i s gospodinom Izetbegovićem i s gospodinom Čovićem, da cijelu tu priču pomognemo i to tako da u međunarodnoj zajednici ne antagoniziramo ljude i ne stvaramo protivnike, nego da imamo saveznike i prijatelje koji će nam podržati tu tezu. To je ono što se radi“, istaknuo je Plenković.
Zagreb treba olakšati i pomoći dogovor između političkih stranaka u BiH, istaknuo je, sugerirajući da retorika predsjednika Zorana Milanovića tome ne pomaže.
„Da bi Hrvati na teritoriju Federacije BiH izabrali legitimnog člana predsjedništva BiH, onda se mora postići dogovor s Bošnjacima koji žive zajedno s Hrvatima na teritoriju Federacije. Bez tog dogovora ćemo teško ići u novi izborni zakon koji će biti pravedan, pravičan i u duhu onoga što je dogovoreno u Daytonu“, kazao je Plenković.
Hrvatska vojska postat će još respektabilnija
Predsjednik Vlade Plenković je kazao da je nabava Bradleya projekt ove Vlade, a ne projekt kojeg se sjetio Milanović ili netko od njegovih savjetnika. Kazao je da su pojačani razgovori sa SAD-om te je poručio da će doći do rješenja koje je bolje od inicijalne ponude.
„Postići ćemo nešto što je jako dobro za hrvatsku kopnenu vojsku. Bit će još respektabilnija nego što je danas. To je naš cilj i konstanta naše politike“, kazao je Plenković.
Upitan za spor s Milanovićem oko imenovanja veleposlanika, odgovorio je: "Poslali smo listu davno, nije do nas."
Izvor: HRT/Vlada
Pisane vijesti
