Predsjednik Vlade Andrej Plenković je na Pravnom fakultetu u Zagrebu govorio na temu "Međunarodni položaj Hrvatske: od neovisnosti do novih izazova i prilika" i podsjetio na težak put Hrvatske prema priznanju neovisnosti u vrijeme velikosrpske agresije, a zatim i prema članstvu u Europskoj uniji.
"Ulazak u Uniju je bio proces koji je bi sve samo ne jednostavan. U 90-ima smo za razliku od ostalih zemalja srednje i istočne Europe ostali kompletno na margini", rekao je Plenković.
U trenucima u kojima se mi bavimo okupiranim područjima, izbjeglicama i posljedicama ratnih šteta, nastavio je, zemlje istočne i srednje Europe postaju financijski investicijski centri.
Ta je činjenica, istaknuo je premijer, stvorila distancu između tih zemalja koje su brzo napredovale prema Uniji i Hrvatske koja je nastojala loviti taj korak.
Povjerenje između 'dviju Europa'
Kao ključni element za proširenje Unije, Plenković navodi povjerenje, između "stare" i "nove" Europe.
"Ključni element je povjerenje između istoka i zapada Europe. Ne piše nigdje, a ključ je svega", rekao je.
Za ilustraciju je naveo anegdotu s britanskim diplomatom koji je tada rekao: "Vi, čelnici istočne i srednje Europe se pretvarate da ste spremni, mi na Zapadu, se pretvaramo da vas želimo".
"Ostvarenje 2013. je bilo vrlo zahtjevno, vrlo teško. Danas, kad gledam neke političke aktere, pa i javnost, gotovo da imam dojam da dio ljudi to ne da ne cijeni, nego je gotovo protiv toga, kazao je Plenković, podsjetivši da je ondašnji saziv Sabora nakon referenduma ratificirao Ugovor o pristupanju gotovo sa svim glasovima 'za'.
"Da date isti tekst danas na glasanje u Sabor, bilo bi jako zanimljivo vidjeti kakva bi bila situacija i tko bi za što digao ruku", dodao je.
Također je istaknuo da su šengenski prostor i eurozona jedine dvije dublje integracije kojima Hrvatska treba pristupiti, o čemu će uskoro biti donijete odluke.
"Mi u Schengen ulazimo u trenutku kada Schengen nije ono što bi mi htjeli da jest, da slobodno prelazimo granice, a danas, zbog tri elementa: migracijske krize, terorizma i covida je upravo obrnuto. Unutarnje kontrole su svuda i cilj je zaštititi vanjsku granicu EU-a, spriječiti terorizam i staviti pandemiju pod kontrolu kako bismo se vratili u slobodu kretanja kakav je bio nekada", objasnio je premijer.
Zelena i digitalna tranzicija
Naveo je i da je uz realizaciju 25 milijardi eura iz različitih europskih sredstva, cilj Vlade zelena i digitalna tranzicija te snažan razvojni iskorak Hrvatske.
Što se tiče euro područja, premijer je danas zajedno s ministrom financija Zdravkom Marićem predstavio prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj i najavio da bi od 5. rujna ove godine cijene u Hrvatskoj trebale biti iskazivane i u kunama i eurima, a to dualno iskazivanje će se protegnuti i na cijelu 2023. godinu.
"Ovo što se događa ove godine u biti je kulminacija je procesa na kojima se sustavno radi zadnja dva desetljeća", zaključio je predsjednik Vlade.
Po završetku predavanja, predsjednik Vlade Plenković sastao se s dekanom Ivanom Koprićem i vodstvom Pravnog fakulteta, s kojima je razgovarao o međusobnoj suradnji i projektima od zajedničkog interesa.
Izvor: Hina/Vlada
Pisane vijesti
.jpg?width=750&height=500)