Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je u Hrvatskom saboru rad i zaključke Europskog vijeća iz 2021. godine.
Govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti:
„Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora,
poštovane zastupnice i zastupnici,
Drago mi je da na početku ovog novog zasjedanja ovoga saziva Hrvatskoga sabora, sukladno sada već našoj uobičajenoj praksi, mogu podnijeti izvješće o sastancima Europskog vijeća. U ovom konkretnom slučaju riječ je o godišnjem izviješću koje je i obveza sukladno propisima, a inače, kao što znate, u zadnjih pet i nešto godina razvili smo praksu da upravo najbitnije zajednički analiziramo i komentiramo ovdje u Hrvatskom saboru kako bismo senzibilizirali hrvatsku javnost za europske teme koje su dakako u svojoj punini i hrvatske teme.
Činjenica da smo u godini koja je iza nas, 2021. kao i sve ostale članice bili u situaciji da nakon 2020., koju je obilježio COVID-19, najveća pandemija u zadnjih 100 godina, koja je uzrokovala ne samo zdravstvene poteškoće, već financijske, ekonomske poteškoće, kako za cijelu Europsku uniju tako i za Hrvatsku, da se nađemo u poziciji da zajedničkim rješenjima, uz borbu protiv pandemije, nastojimo dignuti hrvatsko gospodarstvo.
Tijekom 2021. proces vrednovanja ispunjavanja zadanih okvira prema Schengenu i europodručju
Mi smo u tom svjetlu ekonomija koja je u drugom i trećem kvartalu ostvarila rekordni gospodarski rast 16,5, 15,8 posto. Očekujemo prema našim projekcijama, a vidite i da su se kroz godinu revidirale projekcije brojnih međunarodnih financijskih institucija, agencija za kreditni rejting, Komisije, HNB-a, svih ostalih aktera, da bi taj rast u 2021. trebao biti iznad 10 posto, što je, naravno, dobro i korisno i pokazuje agilnosti i žilavost hrvatskog gospodarstva, orijentiranost na izvoz, investicije i rast osobne potrošnje uz sve preduvjete koje smo zajednički učinili kako bi osigurali uspješnu turističku sezonu, od koje su prihodi, a i s njima povezane djelatnosti, bili praktički iznad 90 posto rekordne 2019. godine.
Godina 2021. u političkom smislu s aspekta Hrvatske u odnosu prema EU imala je proces vrednovanja, i to krucijalni proces vrednovanja, ispunjavanja naših zadanih okvira, kriterija, stepenica, prema Schengenu i europodručju i temeljem, po mom sudu, zaista detaljno provjerenih podataka svjedočili smo pozitivnom izvješću Komisije glede članstva Hrvatske u Schengenskom prostoru, vidjeli smo njihovu komunikaciju o reformi Schengenskog prostora, koja, praktički, bez ikakvih dodatnih zareza podržava članstvo Hrvatske u Schengenskom prostoru i sada je, nakon ove odluke Vijeća koja je bila donesena na Vijeću za pravosuđe i unutarnje poslove početkom prosinca, preostalo da se daljnja procedura vodi između dvije institucije, Parlamenta i Vijeća i da tijekom ove godine donese se odluka o članstvu Hrvatske u Schengenskom prostoru.
Drugi korak je, naravno, europodručje. A kada je riječ o europodručju, tu mogu reći da smo učinili maksimalne napore kroz godinu i sedam mjeseci otkad smo ušli u europski tečajni mehanizam II, otkad smo ušli u bankovnu uniju. Kao što znate, Hrvatska kroči prema europodručju.
Vidjeli ste da smo u ponedjeljak predstavili, prije nego što će u javno savjetovanje, konture Zakona o euru, koji će, naravno, usvajati Hrvatski sabor kroz dva čitanja.
Smatramo da smo u dobroj situaciji da nam sve razine, europodručje i sama Europska unija i Europski parlament daju pozitivne odluke sredinom ove godine i da u miru pripremimo tehnički završne korake za zamjenu hrvatske kune eurom i, ponavljam, još jednom ću reći i ovdje: u ovo doba dogodine ukoliko ne bude ne znam kakvih nepredviđenih okolnosti, mi bismo svi trebali ići u dućan s eurima i plaćati eurima, uz prethodne mogućnosti zamjene hrvatske kune bez ikakve naknade, jednako kao i cijelu 2023. godinu, a potom, neograničeno, kome god slučajno ostanu kune negdje gdje su ih zaboravili, mogu ih bez naknade promijeniti u Hrvatskoj narodnoj banci.
Omogućili smo besplatno cijepljenje svima koji žele
Što se tiče cijepljenja, COVID-19, to je horizontalna tema, o kojoj smo govorili non-stop.
Ja bih za prošlu godinu stvari sveo na dva razdoblja, jedno je dok nismo imali dovoljno cjepiva, a to razdoblje je bilo riješeno na temelju naših razgovora s partnerima, s Komisijom, s drugim članicama negdje na proljeće i mi već od svibnja, početka lipnja, osiguravamo dovoljno cjepiva za cijelo stanovništvo i svi koji su se željeli cijepiti, mogli su se cijepiti. Vlada, država, svi mi zajedno, porezni obveznici, u konačnici, osigurali smo da imamo toliko cjepiva koliko god nam je u tom trenutku trebalo. Oni koji se nisu cijepili, to nisu učinili vlastitim odabirom, koji ja poštujem, ali je činjenica ako se netko nije cijepio, da je sebe manje zaštitio i ostavio puno više izloženog virusu koji je poharao cijeli svijet i nanio veliku štetu i Hrvatskoj u zdravstvenom smislu, u pogledu broja preminulih, u pogledu ljudi koji su proveli velik dio vremena u bolnicama, ogromnu napregnutost zdravstvenog sustava, a da ne govorim o ukupnim troškovima pandemije COVID-19 koji u je u godini koja ja prošla 40 milijardi kuna.
Naravno, mi u tom procesu nismo zaboravili našu važnu ulogu. Hrvatska nije sama na svijetu, Hrvatska je dio međunarodne zajednice i treba u tom procesu dati svoj obol i mogućnost da pomognemo i drugima, pogotovo onima koji nemaju cjepivo ili ga nisu imali. Mi smo to tijekom ove godine učinili više puta i to na različite načine. Ja bih govorio o tri kategorije.
Prvo: otvorili smo besplatnu mogućnost cijepljenja u Hrvatskoj za bilo koga tko dođe u Hrvatsku, bio on Hrvat, bio on iz neke druge zemlje, nekog drugog državljanstva, bio on turist, bio gost, bio na proputovanju ili došao samo zbog toga, mogao se cijepiti u Hrvatskoj.
To je djelovanje lokalno, a doprinos globalni hrvatske Vlade, hrvatske države, svih nas, u procesu borbi protiv pandemije.
Drugo je bila pomoć nama susjednim državama, osobito Bosni i Hercegovini, naravno, i zbog činjenice ne samo zato jer nam je bliska, važna i prijateljska zemlja, nego i zato što tamo žive Hrvati kao konstitutivan narod kojemu smo također željeli pomoći. I u više navrata smo donirali cjepivo Bosni i Hercegovini.
Ali, isto tako, donirali smo cjepiva i drugim državama, kako u susjedstvu tako i zemljama van Europe i to na dva načina – bilateralno i kroz, tako zvani, mehanizmom COVAX, čime smo pomogli da se stanovništvo onih zemalja čije vlade nisu osigurale cjepivo pomogne i od strane Hrvatske. To ćemo nastaviti u budućnosti. Dovoljno smo naručili cjepiva i za iduću godinu i moći ćemo to učiniti ponovno i to s uvjerenjem da radimo dobro i za sebe i za druge i za čovječanstvo generalno.
Preuzet ćemo dio tereta u slučaju povećanja cijena plina
Što se tiče samih sastanaka, budući da smo mnoge od tih rasprava već ovdje i proveli, ja bih pokušao izdvojiti možda samo nekoliko tema u odnosu na ovo što ste vidjeli u izvješću.
Jedna od najvažnijih tema, bez ikakve dileme, je bilo pitanje koje se odnosilo na rast cijena energenata. Dakle, gledamo globalno, kako ide slijed događaja: pandemija koja uzrokuje poremećaje u opskrbnim lancima, povećanje potražnje u vremenu oporavka . Sukladno tome, porast cijene energenata, a porast cijene energenata za sobom vuče porast drugih cijena pa sukladno tome imamo inflatorne efekte.
Dakle, taj lanac zbivanja vezan za ekonomske i financijske posljedice pandemije potrebno je ponoviti da shvatimo zašto se nešto događa baš u ovome trenutku.
Na tom tragu, osobito od rujna, počele su rasprave na razini Europskog vijeća, što neformalno, što formalne, što i kako napraviti, uz svojevrsne komparativne prakse, pa i načine kako djelovati na razini država članica da bi se ublažili negativni efekti na stanovništvo i gospodarstvo.
O tome je bilo nešto u kratkoj formi riječi i jutros, na aktualnom satu, ali ja ću ponoviti u kom pravcu djelujemo.
Prvo, što se tiče cijene struje glede kućanstva, nismo bili u problemu, cijena struje se nije povećala i neće se povećati do travnja.
Glede cijene plina, tu imamo dvije vrste korisnika: kućanstva, dakle građani i poslovne subjekte. Glede kućanstava, isto se ništa nije promijenilo i neće se promijeniti do travnja.
Glede poslovnih subjekata imamo dvije kategorije: one koji su imali dugoročne i, po meni, mudro sklopljene ugovore koji su im zajamčili cijene plina onakve kakva je bila tržišna situacija tada o oni koji nisu.
Oni koji nisu imali takve ugovore sada su doživjeli na svojim fakturama rast cijena plina. To je ipak dio gospodarstva i samo dio aktera na tržištu.
Što, sukladno dobrim praksama na razini EU, ostaje hrvatskoj Vladi, što moramo napraviti?
Prva domena je pomoći onima koji su socijalno ugroženi. Mi i danas imamo naknadu koja se daje u formi naknade u iznosu 200 kuna socijalno ugroženim obiteljima, riječ je oko 64 tisuće obitelji, dakle, kućanstava koje primaju tu naknadu od 200 kuna.
Riječ je o, otprilike, između 110 i 115 milijuna kuna koji su za to namijenjeni godišnje.
U slučaju povećanja cijena plina mi ćemo kao Vlada povećati tu naknadu onima koji imaju najveći problem s plaćanjima režija. To je prva mjera – socijalni transfer.
Drugi element o kojem smo razgovarali, a to rade i ostale države članice, je kako da u ovakvim situacijama krize nacionalne energetske kompanije, u hrvatskom slučaju to je HEP, bude onaj akter koji može uzeti na svoja pleća dio tereta troška i na taj rasteretiti građane, prije svega.
Mislim da tu imamo prostora i načina kako da s takvom ulogom, jednom premosnicom, imali smo premosnice zadnje dvije godine zbog COVID-a, imat ćemo i ovdje, da putem pametnoga postavljanja HEP-a u vremenu pred nama, napravimo iskorak i ublažimo efekt rasta cijena.
Treći element se odnosi na poreznu politiku. Danas je, kao što znate, porez na cijenu električne energije 13 posto, porez na cijene plina je 25 posto i tu postoji prostor koji će Vlada sukladno izračunima i efektima iskoristiti da bi promijenila ono što treba. Ja u ovom trenutku neću prejudicirati koliko i kako, ali tu imamo marginu da i na taj način smanjimo cijenu troška energenata za naše građane. Dakle, to su, otprilike, te tri glavne točke. Postoje još neki modeli, ali one su, po meni, najbitnije i najvažnije da shvatimo pravac djelovanja u sljedećim mjesecima. Ponavljam još jednom, nama je kao Vladi, a i svima zajedno, vjerujem i Hrvatskom saboru najbitnije da kroz ovo sve što je s COVID-om povezano, zdravstveno, ekonomski i financijski, sektorski, prođe bez prevelikoga udara na standard građana. To smo do sada u najvećoj mjeri uspjeli, a s ovim mjerama mislim da ćemo ublažiti i taj korak koji tek slijedi od proljeća.
Mnoge druge zemlje, to pratite, naravno, su imale veće probleme i morale su djelovati i prije kako bi spriječile taj udar na svoje građane.
Vanjskopolitičke teme
Od ostalih tema izdvojit ću dvije vanjskopolitičkog karaktera. Jedna je jugoistok Europe, dakle, nama susjedstvo. Tu imamo najvažniju temu - temu proširenja. Imali smo nakon sastanka na vrhu koji je bio u video-formatu za vrijeme hrvatskog predsjedanja u svibnju 2020., nažalost zbog tadašnjih okolnosti COVID-a, samo u video-formi, sastanak na Brdu kod Kranja gdje smo uspjeli poslati dosta snažne poruke podrške, osobito u koordinaciji sa Slovenijom koja je tada predsjedala. I Hrvatska i druge zemlje koje su članice Unije u ovom dijelu Europe su dale svoj doprinos. Prije svega, potpore i podrške našim susjednim zemljama uz ispunjavanje kriterija da krenu naprijed. To je poruka koja je dosta važna.
Druga je da smo posebno razgovarali više puta, i na razini Vijeća, ja sam imao veliku intervenciju na temu situacije u BiH, upravo u prosincu na ministarskoj razini, na drugim razinama, gdje smo ukazali našim partnerima na kompleksnost okolnosti koje se trenutno zbivaju. A to je ta završna faza pregovora oko eventualno limitiranih ustavnih promjena, kao i reforme izbornog zakona, gdje želimo da se postigne rješenje kojim bi se dugoročno radi dobrog funkcioniranja zemlje, dobrog osjećaja svih konstitutivnih naroda pa i ostalih, eliminirala anomalija koja postoji od 2006., a to je da Hrvatima na teritoriju Federacije člana Predsjedništva, što je jasno iz svih statističkih podataka, biraju građani BiH koji nisu Hrvati nego su ili Bošnjaci ili ostali, kako god se, uz sve poštovanje, oni osjećaju.
Mi smatramo da to nije dobro, nije pravedno, nije tako bilo zamišljeno u Daytonu i pokazalo se da je to jedna praksa koja ne pridonosi dobrom funkcioniranju. Ista stvar je i s načinom izbora u Dom naroda.
S te strane vode se razgovori na razini uloge američko-europske diplomacije kao pomagača prije svega, političkim strankama i predstavnicima u BiH, i tu smo jako angažirani da se postigne rješenje koje će biti dobro i korisno, a opet poštujući suverenitet BiH, njenu samostalnost i našu želju da pomognemo, što smo pokazali na brojnim primjerima gospodarske suradnje, prometne infrastrukture pa do političke podrške u brojnim formama.
Od ostalih vanjskopolitičkih tema pitanje istočne Europe, Istočnoga partnerstva, dakle, susjedstva.
Ovdje imamo šest zemalja i tamo smo imali šest, jer je Bjelorusija sama suspendirala svoje članstvo u Istočnom partnerstvu.
Tu su, dakle, ostali: Ukrajina, Gruzija, Armenija, Azerbajdžan i Moldova gdje je održan i samit s njima prije nekoliko dana. Također na margini sastanka u prosincu gdje je najviše zabrinutosti izazvalo stanje u Ukrajini, odnosno odnosi Rusije i Ukrajine
Kao što znate, ja sam neposredno prije toga i bio u Ukrajini i poslao jasne i snažne poruke i međusobnog poštovanja, potpore i suradnje na europskom putu i želje i to je ministar ponovio ovoga tjedna u Moskvi, da Hrvatska želi prenijeti iskustva iz, naglašavam, podcrtavam, vrlo jasno, mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja za situaciju koju danas Ukrajina ima s Donjeckom i Luhanskom koji su privremeno okupirani i koje treba reintegrirati u njihov ustavnopravni poredak.
Klimatske promjene
Također, od ostalih tema razgovaralo se o migracijama, posljedicama nezakonitih migracija, jačanju vanjskih granica Europske unije i nastojanjima da cijela politika jačanja vanjskih granica spriječi unutarnje migracije, dakle, ono što oni nazivaju sekundarnim migracijama, čime se pridonosi i borbi protiv terorizma i sprečavanju nezakonitih kretanja na teritoriju EU. Naravno da je tu posebno važna uloga Hrvatske koja trenutno ima vanjske granice.
Mi želimo da te vanjske granice budu i Schengenske vanjske granice.
Rasprave koje su se još vodile, a čini mi se da su interesantne, odnose se na temu klimatskih promjena. Posebno bitan događaj bio je sastanak na vrhu u Glasgowu gdje je, praktički bilo cijelo vodstvo iz svih članova Europske unije i gdje smo mi vrlo jasno iskazali svoje ambicije i stavove da participiramo u tom procesu, kao što sam naglasio jutros.
Kada gledamo realno, da nema COVID-a, da se nije dogodila ova pandemija. svi glavni akteri na međunarodnoj sceni raspravljali bi samo o dvostrukoj tranziciji – jedna digitalna, druga zelena, i prilagodbi naših gospodarstava na ono što se zove 4. industrijska revolucija.
Na tom tragu mogu iskazati zadovoljstvo intenzitetom sastanaka, što u video-formatima, što fizički, sad je Francuska preuzela predsjedanje. Ima vrlo ambicioznu agendu, unatoč tomu što ima i predsjedničke i parlamentarne izbore ali vjerujem da ćemo i tijekom ovih 6 mjeseci učiniti iskorake koji su korisni, prije svega, za cijelu Europu, a da će Hrvatska ostvariti svoja dva strateška cilja dublje integracije, euro i Schengen uz potporu Hrvatskoga sabora."
Pisane vijesti
