Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić najavio je kako će Vlada u ponedjeljak reagirati uredbom na cijene naftnih derivata s obzirom na rast cijena nafte, ponavljajući i kako će se Vlada paket mjera za ublažavanje rasta cijena plina i struje predstaviti do kraja veljače.
"Vlada će danas reagirat", rekao je Ćorić odgovarajući na novinarske upite razmišlja li se o uredbi o ograničenju cijena derivata s obzirom da su cijene nafte opet jako visoke.
Ovako drastičan skok cijena plina nitko nije očekivao
Ovako drastičan skok cijena plina nitko nije očekivao, ponovio je ministar gospodarstva odgovarajući na novinarske upite o rastu cijena plina i povećanom trošku i za korisnike središnje javne nabave a s obzirom na varijabilne cijene plina i okvirni sporazum za opskrbu prirodnim plinom za što je nadležan Središnji državni ured za središnju javnu nabavu.
U slučajevima u kojima je nadležan državni ured za središnju javnu nabavu riječ je o metodologiji iz 2016. godine. Prema izjavama Državnog ureda za javnu nabavu ta metodologija je donesena nakon konzultacija s relevantnim dionicima, tadašnje ministarstvo energetike, Energetski institut Hrvoje Požar i Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju (Hera) i "ona je onoliko dugo koliko je trajalo ovo razdoblje mirnih cijena, odnosno bez šoka, bila uspješna", rekao je Ćorić.
"Ono što se dogodilo sada je da taj ugovor, koji izvorno nosi 187 milijuna kuna, bez PDV-a, za objedinjenu nabavu će biti uvećan. Onaj tko stoji iza Državnog ureda za javnu nabavu će morati uvećati sredstva koja će se dati za tu namjenu i to je to", istaknuo je Ćorić.
S obzirom na medijske napise da bi računi za siječanj, a koji će stići u veljači biti i 30 posto veći od onih za prosinca, ministar je izračunao da će za te račune trebati osigurati dodatnih 55-56 milijuna kuna. "Ako je točna teza o 30-postotnom povećanju, riječ je o 55- 56 milijuna kuna više", rekao je.
Upitan na čiji će to teret ići, odgovorio je na teret državnog proračuna. Ako je riječ o Državnom uredu za javnu nabavu, koji nabavlja plin za čitav niz korisnika državnog proračuna, onda na teret državnog proračuna, kazao je Ćorić.
Na pitanje zašto država za svoje ustanove nije ugovorila fiksnu cijenu plina, odgovorio je da je takva metodologija određena 2016. godine. "Ja u tu metodologiju ne mogu ulaziti niti sam stručnjak za to područje i vjerujem u to da su tadašnje ministarstvo i Hera išli s najboljim mogućim namjerama", rekao je, dodajući kako je ta metodologija, bez cjenovnog šoka koji je posljednje vrijeme prisutan na globalnoj sceni, donosila uravnotežene cijene.
Sada imamo razdoblje koje nitko ni na koji način nije mogao predvidjeti, ponovio je ministar.
"Ovakav skok nitko nije očekivao, nije se mogao predvidjeti jer da se mogao ja sam uvjeren da bi mnogi izbjegli rizik. Nije se izbjegao i to je nešto što oni koji su kreirali ugovore, odnosno ugovaratelji, trebaju podnijeti", rekao je, dodajući i kako je problem u nekim drugim slučajevima činjenica da oni koji su dogovorili cijenu po fiksnoj metodologiji ne dobivaju svoj plin budući opskrbljivači ne reagiraju korektno.
Naveo je i kako se u ovom trenutku neće razmišljati o promjeni metodologije jer ona ništa neće donijeti. Moramo shvatiti da se nalazimo u fazi šoka na tržištu energenata, rekao je Ćorić.
Vlada će u roku pokrenuti reviziju pred švicarskim Saveznim vrhovnim sudom u slučaju Ina-MOL
Ministar gospodarstva je najavio i kako će Vlada na vrijeme i u roku, a zadnji rok je sutra, pred švicarskim Saveznim vrhovnim sudom pokrenuti reviziju arbitražnog pravorijeka UNCITRAL-a iz prosinca 2016. godine.
"Sutra je rok za to i u okviru toga roka ćemo reagirati. Sve je spremno, ovakvi zahtjevi se u pravilu podnose zadnji dan roka", rekao je Ćorić.
Na novinarske upite o istupu bivšeg šefa fonda za obnovu i bivšeg predsjednika Nadzornog odbora Ine Damira Vanđelića i njegove tvrdnje da su dosadašnje vlade radile na štetu Ine, Ćorić je odgovorio kako je s Vanđelićem korektno surađivao u vrijeme dok je bio predsjednik Nadzornog odbora Ine.
Ćoriću se iz Vađelićeva istupa čini da se on politički angažira. "Pozdravlja taj njegov politički moment i vidjet ćemo u kojem će smjeru on ići", rekao je ministar gospodarstva, koji je i Vanđelićeve komentare stavio u kontekst njegova političkog angažmana.
Ćorić je istaknuo i da je u posljednjih četiri, pet godina učinio sve da Ina bude uspješna kompanija, što god kritičari mislili o tome.
Po njegovim riječima, Ina kao kompanija ide svojim smjerom, ima velika ulaganja na prostoru rafinerije nafte u Rijeci, nada se i realizaciji projekta biorafinerije u Sisku te širenju prema Sloveniji.
Na upit zašto Vlada nikada nije drugoj strani (MOL-u) iznijela nikakvu ponudu u smislu preuzimanja Ine, ministar gospodarstva je odgovorio kako to nije istina, odnosno kako je drugoj strani iznesena ponuda.
"Druga strana je upoznata s vladinom procjenom i idejom što mi mislimo o otkupnoj vrijednosti Ine. Ono što ni na koji način nismo htjeli dopustiti i ne smije se dopustiti je da ta komunikacija, izašavši u javnost, utječe na cijenu kompanije na burzi", rekao je Ćorić, koji vjeruje da je Vanđelić, s obzirom da je dugo godina bio u privatnom sektoru, toga svjestan.
Vlada je krajem prošle godine odlučila zastati s pregovorima o otkupu MOL-ovog dijela u Ini do okončanja revizije protiv arbitražnog pravorijeka, a na upit je li razlog suspendiranja tih pregovora arbitraža ili nemogućnost dolaska do dogovora, Ćorić je objasnio kako se do dogovora može doći jednostavno - ako jedna strana prihvati ono što druga strana traži. Očito nismo postigli suglasje oko otkupne cijene, kazao je, dodajući kako je Vladi novi, pravni moment otvorio manevarski prostor kakav do tada nije imala.
HNB vodio proces odabira likovnih rješenja za eurokovanice
Situaciju s kovanicom eura na kojoj se nalazi dizajn kune, koji je autor povukao nakon što se u medijima postavilo pitanje kršenja intelektualnog vlasništva, ministar Ćorić nazvao blamažom, ustvrdivši da "čovjek jedino može biti žalostan" što se to dogodilo.
"Doživio sam je jednostavno kao jednu blamažu. Zapravo doista nije za vjerovati da bi netko, s fotografijom koju je preuzeo, sudjelovalo na takvom tipu natječaja u kojem se podržava kreativnost i originalnost ideje", rekao je Ćorić.
Podsjetio je da Vlada Republike Hrvatske s time nije imala nikakve veze odnosno da je natječaj za dizajn nacionalne strane kovanice eura provodio HNB.
U tijelu koje je odlučivalo o odabiru dizajna kovanice bili su ljudi za koje je siguran da su radili u dobroj vjeri te da su išli za tim da onaj koji prinese svoj uradak na takvom natječaju neće trošiti vrijeme na to da neku fotografiju "na taj način uredi" i onda na kraju povuče iz natječaja, čime je, smatra Ćorić, "zapravo priznao da se to i dogodilo".
"Čovjek može biti jedino žalostan. Takvi ljudi jednostavno ne bi trebali ići u tom smjeru", ustvrdio je ministar te usporedio to s donošenjem tuđe pjesme na neki festival.
Na upit nije li to sve logična posljedica odluke da se na sudjelovanje u natječaju pozovu i amateri koji nužno ne poznaju pravila struke te je li bilo možda pametnije da se pozovu stručnjaci, Ćorić je odgovorio protupitanjem: Nije li logično da se u trenutku kada Hrvatska usvaja euro i traži kreativno rješenje za kovanice, svim građanima otvori mogućnost da sudjeluju sa svojim kreativnim idejama, ako su u stanju u prijavi zadovoljiti neke tehničke uvjete.
Odbacivši konstataciju novinara da se to dogodilo jer se i amaterima omogućilo da sudjeluju u natječaju, ustvrdio je da se to dogodilo jer se jedan od prijavitelja na natječaj odlučio poslužiti stvarima kojima se nije trebao služiti.
Izvor: Hina/Vlada
Pisane vijesti
