Stati uz bok slobode i demokracije ukrajinskog naroda danas je jedini pravi put

Otvarajući današnju, 104. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je da je ona u cijelosti posvećena Ukrajini te aktualnim zbivanjima koja pratimo već peti dan.

"Međunarodna zajednica, a i Hrvatska, cijela naša javnosti i svi naši građani, svjedoci smo ničim izazvanog, brutalnog napada ruske vojske na Ukrajinu, i to kopnom, morem, zrakom, kao i u kibernetičkom prostoru.
 
Nakon što smo tjednima slušali uvjeravanja ruske diplomacije da se ne sprema nikakav napad na Ukrajinu, da su samo posrijedi vojne vježbe na granici s tom zemljom, maske su pale i naglo je pokrenut silovit napad sa sjevera, istoka i juga.
 
Taj je napad pokrenut s očitom namjerom da se okupira po površini najveća europska zemlja, čije je demokratski izabrano vodstvo upozoravalo na opasnost koja im prijeti.
 
Sad vidimo tko je s pravom upozoravao, a tko je samo obmanjivao međunarodnu javnost.
 
Na strani smo demokratske i suverene Ukrajine, Rusiju pozivamo da prekine ovaj suludi ratni pohod
 
Sama namjera da se vojnim pohodom pokuša pokoriti čitav jedan narod kako bi se osujetilo njegovo neotuđivo i suvereno pravo da slobodno odlučuje o svojoj sudbini zaslužuje našu najoštriju osudu.
 
Hrvatski narod jako dobro zna što znači izboriti se za demokraciju i samostalno odlučivati o svojoj sudbini;
 
Jako dobro zna što znači biti žrtva teritorijalnih prisezanja te braniti i obraniti svoju domovinu od nadmoćnijeg agresora;
 
Jako dobro zna što znači računati na podršku međunarodne zajednice i konačno izboriti se za svoju slobodu.
 
Stoga za Hrvatsku dileme nema.
 
Hrvatska može biti samo na strani demokratske, suverene i napadnute Ukrajine, na strani pravde, mira i slobode.
 
A Rusiju, a osobito ruski narod, pozivamo da prekine ovaj suludi ratni pohod, koji je već izazvao previše nedužnih žrtava i ogromna razaranja, i da se vrati politici razuma i dijaloga.
 
Jedinstvena i odlučna reakcija Europske unije
 
Za razliku od položaja Hrvatske prije trideset godina – kada se još borila za međunarodno priznanje i kada je reakcija nejedinstvene međunarodne zajednice bila zasigurno ispod očekivanja hrvatskoga naroda – u slučaju Ukrajine svjedočimo jedinstvenoj i odlučnoj reakciji Europske unije, koja je naučila od svojih pogrešaka.
 
U tom kontekstu, na razini Europske unije već pet dana održavaju se intenzivne konzultacije kako bismo uskladili naš odgovor i dogovorili snažan paket sankcija koje će pogoditi Rusiju i njene ekonomske interese.
 
Stavljeni smo pred gotov čin i nije bilo drugoga izbora.
 
Ovdje nema mjesta kalkuliranju: svjesni smo da će sankcije Rusiji imati određene posljedice i za Europu, i za Hrvatsku, ali između zaštite komercijalnih interesa i obrane pravde, demokracije i slobode, Hrvatska i ostale članice Europske unije odabrale su jedino ispravno.
 
I parlamentarna većina i parlamentarna oporba dale punu podršku Vladinim mjerama 
 
Zato je od izuzetne važnosti da je Hrvatska pokazala jedinstvo u jasnoj osudi agresije na Ukrajinu.
 
Parlamentarna većina, koja je jutros imala sastanak, je jedinstvena, a to je posebno važno za stabilnost našeg djelovanja.
 
Jedinstvo i punu podršku mjerama koje poduzimamo kao Vlada jutros je također pokazala parlamentarna oporba, što je također politički jako važno i što osobito cijenimo.
 
Na tom tragu, pozdravljamo jednoglasno usvajanje u Hrvatskom saboru Deklaracije o Ukrajini, kojom se najoštrije osuđuje ničim izazvanu agresiju Rusije na  suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost Ukrajine.
 
Dogovorili smo ranije s predsjednikom Hrvatskom sabora, a danas i s oporbom, da ćemo u srijedu održati i raspravu u Hrvatskom saboru o situaciji u vezi agresije i invazije Rusije na Ukrajinu.
 
Hrvatska Ukrajini šalje zaštitnu opremu i pješačko naoružanje u vrijednosti 124 milijuna kuna
 
Istodobno, svjedočimo i velikom elanu solidarnosti hrvatskog naroda prema bratskom ukrajinskom narodu, i to nas ispunjava ponosom, jer Hrvatska je još jednom pokazala svoje veliko srce, svoju principijelnost i pokazala je da se ne da impresionirati kada su u pitanju ljudske vrijednosti, humanost, solidarnost, pravda i obrana slobode.
 
Vlada je također brzo reagirala, već prvih sati nakon napada na Ukrajinu.
 
I zato ćemo danas, nakon intenzivnog rada preko vikenda i proteklih dana, donijeti mjere za podršku Ukrajini, kao i niz mjera kojim ćemo podići stupanj pripravnosti za mogući prihvat izbjeglica, za smještajne kapacitete, za pružanje zdravstvene skrbi, ali i za osiguranje opskrbe plinom, kao i mjeru zabrane korištenja hrvatskog zračnog prostora ruskim avioprijevoznicima i njihovim avionima.
 
U tijeku je rasprava na razini Europske unije o isključenju pojedinih ruskih banaka iz međunarodnog sustava financijskih transakcija SWIFT, i Hrvatska će se pridružiti toj zajedničkoj odluci kada bude donesena.
 
Mi ćemo danas donijeti i odluku o pomoći Ukrajini u obrambenom smislu. Riječ je prije svega o zaštitnoj opremi, ali isto tako i o pješačkom naoružanju u vrijednosti 124 milijuna kuna.
 
Kapaciteti LNG terminala na Krku dostatni za sve potrebe hrvatskih kućanstava i gospodarstva
 
Želim u ovom kontekstu još jednom naglasiti ispravnost i stratešku važnost naše odluke o izgradnji LNG Terminala za ukapljeni prirodni plin u Omišlju na otoku Krku, kojim je zahvaljujući odlukama naše Vlade, sufinanciran dijelom i europskim sredstvima, ali najvećim dijelom sredstvima države, HEP-a i Plinacroa, osiguran alternativni dobavni pravac za opskrbu plinom.
 
Podsjetit ću da je u energetskim krugovima politička rasprava na ovu temu trajala 40 godina, a mi smo taj projekt realizirali.
 
I upravo s ovakvom diversifikacijom opskrbnih pravaca plinom drukčije možemo i reagirati i suočavati se s ovom novonastalom, po mnogima nikada zamislivom situacijom.
 
Podsjetit ću, kapaciteti LNG terminala na Krku su 2,6 milijardi kubika, a to znači dostatno za sve potrebe i hrvatskih kućanstava i ukupnih potreba hrvatskog gospodarstva.
 
Stoga ćemo, kroz tijela koja će i danas biti ažurirana, temeljito pratiti pitanja koja su vezana za našu energetsku sigurnost i opskrbu plinom.
 
Podržavamo europski put Ukrajine, u tom procesu ćemo pomoći svojim iskustvom
 
Još jednom želim ponoviti -  Hrvatska ne može ovu pasivno promatrati agresiju na Ukrajinu jer bi to značilo kapitulirati pred najgrubljim nasrtajem na svjetski poredak, na međunarodno pravo onakvo kakvo poznajemo, kako se gradio svijet i cijeli multilateralni sustav i pravila i načela.  
 
Našim potezima moramo stati na pravu stranu povijesti kako bismo poslali poruku da jako dobro razumijemo što se događa, da smo svojim politikama i nastupima, nažalost, i upozoravali i anticipirali ovakve scenarije kakve vidimo danas. Stati uz bok slobode i demokracije ukrajinskog naroda danas je jedini pravi put.
 
Hrvatska je uvijek podržala europski put Ukrajine. Zajedno s predsjednikom Zelenskim u prosincu sam potpisao deklaraciju kojom to jasno kažemo. Vlada je to rekla više puta i stoga razumijemo europske ambicije i ukrajinske vlasti i ukrajinskog naroda i Hrvatska će im, kao istinski prijatelj i zemlja koja ima puno iskustva, u tom procesu pomoći", poručio je premijer Plenković.

Zabranjen promet ruskim aviokompanijama, osnovana povjerenstva za plin i naftu

Prema Odluci o zabrani ulaska, izlaska i preleta u i iz područja letnih informacija Zagreb zračnim prijevoznicima Ruske Federacije, zračnim prijevoznicima Ruske Federacije, zrakoplovima unajmljenim, operiranim ili u vlasništvu državljana Ruske Federacije zabranjuje se ulazak, izlazak i prelet područja letnih informacija Zagreb.
 
Ministar prometa Oleg Butković kaže da to praktički znači zabranu polijetanja i slijetanja ruskim zrakoplovima u i iz hrvatskih zračnih luka.
 
Iz zabrane su izuzeti humanitarni letovi, letovi u svrhu potrage i spašavanja s posebnim odobrenjem kao i letovi u slučaju izvanrednih okolnosti, kao što su mogući repatrijacijski letovi.
 
Vlada je imenovala i krizni tim odgovoran za provedbu plana intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske te Stručno povjerenstvo za praćenje sigurnosti opskrbe tržišta nafte i naftnih derivata.
 
Zadatak tih tijela je praćenje tržišta plina i nafte te savjetovanje Vlade o pitanjima sigurnosti opskrbe. U njihovom sastavu su stručnjaci ministarstva gospodarstva, Plinacroa, HERA-e, Podzemnog skladišta plina, Gradske plinare Zagreb, LNG terminala na Krku i energetskih kompanija te Agencije za ugljikovodike.
 
Premijer Andrej Plenković u uvodu sjednice je rekao da se ovih dana pokazuje ispravnost strateške odluke o izgradnji LNG terminala na Krku jer je tako osiguran alternativni dobavni plinski pravac kapaciteta 2,6 milijardi prostornih metara, što je dovoljno za kućanstva i gospodarstvo.
 
Vlada je donijela i odluku o nabavi i korištenju robe i usluga strateških robnih zaliha nastalih zbog ratnih djelovanja, prihvata i zbrinjavanja izbjeglica iz Ukrajine.
 
Osnovana radna skupina radi prihvata i zbrinjavanja izbjeglica iz Ukrajine
 
Kako bi sva nadležna tijela i institucije koordinirano djelovale u provođenju mjera i aktivnosti pružanja humanitarne pomoći, prihvata i zbrinjavanja stanovništva iz Ukrajine, Vlada je na sjednici osnovala Međuresornu radnu skupinu čijim će radom koordinirati MUP.
 
Odluka je donesena zbog velike humanitarne krize nastale napadom Rusije na Ukrajinu, a s obzirom na priljev izbjeglica u zemlje EU.
 
"Neke procjene govore o mogućnosti da skoro četiri milijuna ljudi prijeđe na teritorij EU kao izbjeglice. U tom kontekstu ne treba zaboraviti ni interno raseljene osobe, za koje se procjenjuje da mogu doseći brojku i do osam milijuna ljudi", istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović obrazlažući odluku o osnivanju Međuresorne radne skupine za provedbu aktivnosti prihvata i zbrinjavanja izbjeglog stanovništva iz Ukrajine.
 
Radi se o velikoj humanitarnoj krizi, istaknuo je Božinović, a u znak solidarnosti i podrške ukrajinskom narodu Vlada je spremna pružiti humanitarnu i tehničku pomoć u njihovom prihvatu.
 
Zadaća Međuresorne radne skupine bit će koordinirano djelovanje svih nadležnih tijela i institucija te provođenje mjera i aktivnosti radi pružanja humanitarne pomoći prihvata i zbrinjavanje stanovništva iz Ukrajine, a njezinim će radom koordinirati MUP, koji će obavljati i stručne tehničke i administrativne poslove.
 
Potpredsjednik Vlade izvijestio je da su od prvog dana agresije na Ukrajinu aktivirane sve sastavnice sustava domovinske sigurnosti, svatko u svom području nadležnosti, kako bi se osiguralo jedan sveobuhvatni pristup vezan i za prihvat izbjeglica, ali i za daljnje potrebe.
 
Do jutros u Hrvatsku ušlo 190 izbjeglica iz Ukrajine, uskoro i uredba o privremenoj zaštiti
 
Od 25. veljače do jutros u 6.45 sati, naveo je, u Hrvatsku je ušlo 190 izbjeglica iz Ukrajine - 11 ih je u motelu "Plitvice", a ostali će biti smješteni u privatnom aranžmanu,
 
Uspostavljeni su i prihvatni centri - uz motel "Plitvice" pored Zagreba, i u Osijeku u sportskoj dvorani, a pripremi je i treći prihvatni centar u Varaždinskim Toplicama.
 
Hrvatske institucije samostalno i u suradnji sa svojim europskim i euroatlantskim partnerima prate sveukupan razvoj situacije, naglasio je je Božinović te izvijestio o jučerašnjem izvanrednom sastanku ministara unutarnjih poslova država članica EU.
 
Na sastanku je postignut širok konsenzusa o aktiviranju uredbe o privremenoj zaštiti koja bi trebala biti usvojena u četvrtak, rekao je. Nada se da će ona osigurati ujednačen tretman državljanima Ukrajine u svim državama članicama EU i omogućiti im boravak i nakon isteka roka od 90 dana.
 
"Aktiviranjem direktive legalizirao bi se boravak ukrajinskih državljana na duže razdoblje i odmah omogućilo njihovo uključivanje na tržište rada", rekao je.
 
Europska komisija, najavio je, usvojiti će i pripremiti smjernice za postupanje na vanjskim granicama kako bi se ujednačili pregledi na graničnim prijelazima te u uvjetima masovnog priljeva osiguravao učinkovit nadzor vanjskih granica i sigurnost EU.
 
"Jer, nije isključeno da se među izbjeglice infiltriraju i drugi državljani trećih zemalja koji u EU ne dolaze uvijek s najboljim namjerama", upozorio je.
 
Sve članice Unije pozvane su "na svojevrsnu budnost" i zbog opasnosti od kibernetičkih napada, hibridnih prijetnji i dezinformacija, rekao je te istaknuo koordinirani pristup svih članica s obzirom na potencijalno moguć dolazak velikog broja izbjeglica iz Ukrajine na teritorij EU.
 
Istaknuo je da je do jučer 18 država članica EU, među njima i Hrvatska, pružilo humanitarnu i tehničku potporu Ukrajinu, a u sljedećem koraku će se, najavio je, razmotriti i pomoć Moldovi u koju je ušlo oko 50.000 Ukrajinaca.
 
"I za njihove potrebe ćemo odgovoriti zajedno s Komisijom, koja je već inicijalno odobrila humanitarnu pomoć od pet milijuna eura", naveo je.
 
Vlada je na sjednici osnovala i Stalnu skupinu za primjenu i praćenje provedbe međunarodnih mjera ograničavanja te Ekspertnu radnu skupinu za koordinaciju i potporu pružanja zdravstvene zaštite izbjeglom stanovništvu Ukrajine.
 
Dovoljno novca za isplatu osiguranih štednih uloga u Sberbanku Hrvatska
 
Ministar financija Zdravko Marić izvijestio je na sjednici da će Vlada pred europskih tijelima inzistirati da joj se da šansa za sanaciju Sberbanka Hrvatska, istaknuvši da, dođe li i do likvidacije te banke, u proračunu je dovoljno novca za isplatu osiguranih depozita njezinim klijentima.
 
"Inzistirat ćemo da se Hrvatskoj da šansa za mogućnost sanacije Sberbanka Hrvatska", rekao je Marić i podsjetio da je u Hrvatskoj uspješno provedeno sedam sanacija banaka, a zadnja je bila sanacija Jadranske banke.
 
Marić je ipak upozorio da je alternativni scenarij, "koji može također biti aktualan" - likvidacija, ali da tada dolazi do aktivacije sustava osiguranja depozita odnosno štednje.
 
Izvijestio je da je u Sberbanku Hrvatska do izbijanja kriza bilo gotovo 70 tisuća deponenata, od kojih je, kako je rekao "velika većina u sustavu osiguranih štednih uloga", pri čemu je prag osiguranih depozita sto tisuća eura, a u iznimnim okolnostima 130 tisuća.
 
"Svi deponenti imaju svoje štedne uloge osigurane", rekao je Marić i rekao da je, dođe li do likvidacije "Hrvatska agencija za osiguranje štednih uloga, odnosno proračun opće države, dovoljno jak i sposoban za isplatu kompletno osigurane štedne uloge u roku sedam do deset dana.
 
Ukupni iznos tih uloga je 3,82 milijarde kuna, rekao je Marić.
 
Kvaliteta bilance Sberbanka Hrvatska po njegovim riječima nije upitna, ali evidentno trpi pritisak, prije svega likvidnosni, zbog čega su Europska središnja banka i HNB reagirali te je proglašen dvodnevni moratorij nakon kojega će se odlučiti o sljedećem koraku, a do tada će hrvatski građani i poduzeća - klijenti Sberbanka Hrvatska moći raspolagati s iznosom do 7280 kuna dnevno.
 
Hrvatska je po njegovim riječima aktivna i u donošenju europskih odluka o isključenju ruskih banaka iz sustava SWIFT, iz kojega je trenutno isključena samo ruska središnja banka, ali, kako je rekao,  moguće proširenje te sankcije je pitanje sati.
 
Kada je riječ o Fortenova grupi, koja u vlasničkoj strukturi ima ruske banke, rekao je da je njezino poslovanje stabilno.
 
Izvor: Hina / Vlada


 

Pisane vijesti