Potrošači nakon uvođenja eura u Hrvatsku ne smiju doći u nepovoljniji položaj u odnosu na stanje prije uvođenja zajedničke europske valute, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić na konferenciji "Hrvatska kao dio eurozone".
Na skupu koji su organizirali Večernji list i Vindija, Marić je rekao da, bez obzira na trenutnu situaciju i izazove s kojima se suočava, Hrvatska mora gledati prioritete na kojima je radila dugo godina, a uvođenje eura je jedan od njih.
Uvođenje eura smatra pozitivnim za gospodarstvo i društvo.
"Smatram da Hrvatska ima puno više koristi od uvođenja eura, nego potencijalnih nedostataka i mana. Promjene i prilagodbe koje trebamo provesti trebaju sve te koristi naglasiti i materijalizirati, a strahove i nedostatke svesti na najmanju mjeru", izjavio je Marić.
Po njegovim riječima, potrošač odnosno hrvatski građanin ne smije doći u nepovoljniji položaj u odnos na razdoblje prije eura.
Marić je podsjetio da će konverzija kreditnih obveza u euro ići automatski 1. siječnja 2023., a slična je situacija i s depozitima. Kod gotovog novca, prvih godinu dana od uvođenja eura, kune će se za eure moći bez naknade zamijeniti u poslovnicama komercijalnih banaka, Fine i pošte. Nakon toga tri godine kovani novac će se moći zamijeniti u HNB-u, a novčanice neograničeno.
Predsjednik uprave Vindije Nenad Klepač rekao je da uglavnom očekuje koristi od ulaska Hrvatske u eurozonu.
"To će doprinijeti dugoročnom rastu standarda hrvatskog stanovništva. Vidimo puno novih prilika, prije svega na tržištima eurozone, u 19 država s 340 milijuna stanovnika", kazao je Klepač.
Predsjednik Uprave Koke Stjepan Sabljak važnom u procesu uvođenja eura smatra poljoprivredno-prerađivačku industriju kojoj država po njegovim riječima treba pomoći da postane konkurentnija.
Predsjednik Uprave Erste banke Christoph Schoefboeck rekao je da je uvođenje eura izuzetno zahtjevno i skupo za bankarski sustav u Hrvatskoj, a procjene govore o 80 do 100 milijuna eura, što su ipak jednokratni troškovi. No smatra da će učinak na hrvatsko gospodarstvo i društvo biti pozitivan.
Poslovni i financijski analitičar Andrej Grubišić kaže da o uvođenju eura u gospodarstvu postoji konsenzus.
Rješenje za Sberbank d.d. trebalo bi se znati do srijede ujutro
Marić je ponovno danas istaknuo zalaganje za sanaciju Sberbanka Hrvatske, te najavio da bi se detalji oko pronalaska rješenja trebali znati do srijede ujutro.
"Danas je do ponoći rok do kada traje moratorij. Model koji Hrvatska zagovara je sanacija banke, za koju smatramo da je dobra i zdrava i da je njena bilanca dobra. Proteklih nekoliko dana smo svjedočili značajnom pritisku na likvidnost banke i upravo zato zagovaramo model sanacije", kazao je.
Ponovio je da su depoziti građana, bilo u slučaju sanacije ili likvidacije, osigurani do iznosa od 100 tisuća eura.
"Njihovi depoziti su osigurani državnom shemom koja može u potpunosti podmiriti ukupni iznos svih osiguranih depozita u Sberbanku Hrvatska", rekao je Marić i ponovio da je riječ o ukupnom iznosu tri milijarde i 820 milijuna kuna.
Još jednom je naglasio da je Hrvatska imala nekoliko uspješnih primjera sanacije banaka.
Jedno od novinarskih pitanja odnosio se i na novac koji se nalaze u Sberbanku Hrvatska, a radi se o donacijama građana za pomoć djevojčici Chiari za njeno liječenje.
Rekao je da je taj račun, kao i svi drugi, trenutno u režimu moratorija i postoje ograničenja na plaćanje.
"Pa ako sve to gledamo i iz te prizme, kroz model sanacije mislim da osiguravamo normalno funkcioniranje i tog računa", zaključio je ministar Marić.
Izvor: Hina/Vlada
Pisane vijesti |
Zdravko Marić
