.jpg?width=750&height=500)
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved na 105. sjednici Vlade izvijestio je o novostima u procesu obnove na Banovini.
Naglasio je da je intenzivirana dinamika sveobuhvatne obnove, što uključuje nekonstrukcijsku i konstrukcijsku obnovu te izgradnju obiteljskih kuća i višestambenih zgrada.
Ugovorena izgradnja 90 zamjenskih obiteljskih kuća
Dosad su nekonstrukcijski obnovljene 1663 obiteljske kuće.
Od strane Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, po provedenoj samoobnovi, izvršen je povrat sredstava u iznosu od 2,35 milijuna kuna.
Ugovorena je izgradnja 90 zamjenskih obiteljskih kuća, a u tijeku su ocijene ponuda za izgradnju dodatnih 126 zamjenskih obiteljskih kuća.
Beroš: Broj zaraženih i dalje pada, raste broj bolesnika s postcovidom
U Hrvatskoj broj pozitivnih na koronavirus i dalje pada, tako da ovoga tjedna bilježimo 39,77 posto manje novozaraženih nego prošlog tjedna, no sve je više bolesnika kod kojih je utvrđen postcovid sindrom, izvijestio je ministar zdravstva Vili Beroš.
Dosad je zabilježeno više od 56.000 slučajeva osoba s postcovid sindromom, među kojima je više od 300 djece, rekao je Beroš.
Najviše bolesnika obrađeno je u kliničkim ustanovama, a u liječenju postcovida sudjeluje sve više općih i specijalnih bolnica.
"Epidemiološki pokazatelji ukazuju na poboljšanje situacije koja dopušta postupno ublažavanje mjera, no i dalje se preporuča cijepljenje i uvažavanje okolnosti još uvijek važeće epidemije", rekao je Beroš.
Izvijestio je kako je pri Ministarstvu zdravstva osnovana ekspertna radna skupina za pružanje zdravstvene zaštite izbjeglom stanovništvu Ukrajine te je izdana uputa svim zdravstvenim ustanovama o pružanju potrebne skrbi.
Na području prihvatnih centara domovi zdravlja dužni su osigurati posebnu ambulantu i liječnički tim, a u skrb su uključeni zavodi za hitnu medicinu i zavodi za javno zdravstvo.
Prijedlog zakona o uvođenju eura upućen u saborsko čitanje
Vlada je uputila u prvo saborsko čitanje Prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, u kojem se, uz ostalo, navode temeljna načela uvođenja eura, mogućnosti zamjene kune za euro i razdoblje dvojnog optjecaja obje valute.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić rekao je da se Prijedlogom tog zakona utvrđuje da, nakon što Vijeće EU donese odluku o usvajanju eura i uredbu kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije, Vlada odlukom objavi datum uvođenja eura, potom fiksni tečaj konverzije, datum početka i završetka dvojnog optjecaja eura i kune, datum početka i završetka dvojnog iskazivanja cijena te druga pitanja potrebna za uvođenje eura.
Definiraju se i temeljna načela uvođenja eura i to načelo zaštite potrošača, načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena, načelo neprekidnosti pravnih instrumenata, načelo učinkovitosti i ekonomičnosti te načelo transparentnosti i informiranosti, naveo je.
Zamjena gotovog novca kune za gotov novac eura bit će, naglasio je Marić, moguće u bankama, poslovnicama Financijske agencije i HP-Hrvatske pošte tijekom 12 mjeseci od datuma uvođenja eura.
"Građani će bez naknade moći zamijeniti 100 novčanica kuna i 100 kovanica kuna po jednoj transakciji. Nakon proteka 12 mjeseci zamjena će se vršiti u Hrvatskoj narodnoj banci, bez naknade i to zamjena novčanica bez vremenskog ograničenja, a kovanica do isteka tri godine od datuma uvođenja eura", istaknuo je Marić.
Razdoblje dvojnog optjecaja (prijelaznog razdoblja) u kojemu će se u optjecaju istodobno nalaziti kuna i euro trajati će 14 dana od datuma uvođenja eura. U nacrtu prijedloga zakona nalaze se i detalji o izuzećima za dvojni optjecaj (automati za igre na sreću, automati za zabavne igre, samoposlužni uređaji, bankomati).
Zakon sadrži i odredbe o primjeni obveze dvojnog iskazivanja kao ključnoj mjeri za zaštitu potrošača
Zakon sadrži i odredbe o primjeni obveze dvojnog iskazivanja kao ključnoj mjeri za zaštitu potrošača u postupku uvođenja eura. Poslovni subjekt će tako biti dužan tijekom trajanja razdoblja dvojnog iskazivanja cijenu iskazivati na jasan, čitljiv, vidljiv i lako uočljiv način u euru i kuni uz isticanje fiksnog tečaja konverzije. Ta obveza započinje s početkom rujna ove godine i završava sa krajem 2023.
Predviđene su određene iznimke i to za situacije gdje dvojno iskazivanje nije primjereno iz praktičnih razloga ili bi uzrokovalo nerazmjerne troškove poslovnim subjektima (prodaja robe i pružanje usluga putem automata, na tržnicama, štandovima unutar tržnih centara, pokretna prodaja, objekti poljoprivrednih gospodarstava, spremišta, trapilišta, igre na sreću, povratne naknade na ambalaži, prethodno otisnute vrijednosti na biljezima, poštanskim markama, poklon karticama i dr.)
Isto tako, predviđena su i pravila za preračunavanje novčanih sredstava na računu, iznosa kod naloga za plaćanje iskazanog u kuni, pravila za preračunavanje kod ugovora o kreditu u kuni i kod ugovora o leasingu u kuni, odnosno prilagodbu kamatne stope kada je to potrebno. Nacrt sadrži i obvezu obavještavanja klijenata o izvršenom preračunavanju, kao i pravila za preračunavanje vrijednosnih papira. Potrošač zbog preračunavanja ne smije biti doveden u položaj koji je za njega nepovoljniji u odnosu na položaj u kojem bi bio da euro nije uveden.
Zakon ujedno donosi i pravila vezana za pripremu proračuna i financijskih planova u godini koja prethodi godini uvođenja eura, pravila za evidentiranje u poslovnim knjigama, pravila za izvještavanje te tijela nadležan za nadzor i prekršajne odredbe.
"To je sve uz pretpostavku da Hrvatska ispuni sve uvjete koji su pred nama i da proces uvođenja eura završi, odnosno da uvođenje eura bude sa 1. siječnjem 2023.", rekao je Marić.
Za provedbu tog zakona u državnom proračunu osigurano je ukupno 32,8 milijuna kuna u 2022. godini, potom 3,6 milijuna kuna u 2023. godini i 0,9 milijuna kuna u 2024. godini.
U financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna osigurana u sredstva u državnom proračunu u 2022. godini ukupno 13,3 milijuna kuna, a u 2023.godini 1,4 milijuna kuna.
U proračunima županija za 2022. godīnu, pak, sredstva su osigurana u ukupnom iznosu od 5,78 milijuna kuna, dok su u proračunima gradova za 2022. godina sredstva osigurana u ukupnom iznosu od 15,89 milijuna kuna, navodi se u obrazloženju prijedloga zakona.
Javna rasprava o prijedlogu tog zakona provedena je od 17. siječnja do 15. veljače 2022., tijekom koje je zaprimljeno je 128 komentara. Prijedlog ide u redovnu saborsku proceduru.
Transparentno obavješćivanje o riziku u postupku odobravanja GMO hrane
Hrvatskom saboru upućen je i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) Europskoga parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje i Uredbe o sljedivosti i označavanju genetski modificiranih organizama i sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedenih od genetski modificiranih organizama.
Kako je istaknuo ministar zdravstva Vili Beroš, predloženim zakonskim prijedlogom osigurava se transparentno, stalno i vjerodostojno obavješćivanje o riziku u postupku odobravanja GMO hrane i hrane za životinje, radi zaštite zdravlja ljudi, životinja, biljaka i okoliša, odnosno interesa potrošača.
Ovim se zakonskim prijedlogom, kazao je Beroš, izmjenjuju odredbe važećeg zakona i radi usklađivanja sa unutarnjim ustrojstvom Državnog inspektorata, s obzirom na to da je nekadašnja inspekcija za kakvoću hrane sada poljoprivredna inspekcija.
Pomoć Moldovi zbog dolaska izbjeglica iz Ukrajine vrijedna 1,8 milijun kuna
Kao izraz solidarnosti, s obzirom na priljev izbjeglica iz Ukrajine te sigurnosnog okruženja u kojoj se nalazi, Vlada je donijela Odluku o upućivanju žurne pomoći Republici Moldovi u obliku robe i opreme ukupno vrijednih oko 1,8 milijun kuna.
Moldova je zatražila pomoć u robi i opremi od međunarodnih institucija, a Hrvatska je pomoć koju će joj uputiti osigurala iz raspoloživih zaliha MUP-a odnosno Ravnateljstva Civilne zaštite, koje je Vlada zadužila da organiziraju slanje.
Premijer Andrej Plenković rekao je kako je ta odluka još jedan doprinos Hrvatske u aktualnoj teškoj humanitarnoj situaciji vezanoj uz Ukrajinu.
Za osjetljive sektore u poljoprivredi 121 milijun kuna
Donesen je i Program državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za ovu godinu, za što je osiguran 121 milijun kuna.
Taj je program, kako je kazala ministrica poljoprivrede Marija Vučković, važan za očuvanje održivosti i unaprjeđenje proizvodnje iznimno osjetljivih poljoprivrednih sektora u Hrvatskoj.
Potpora u iznosu od 51 milijuna kuna odnosi se na mliječne krave od čega je prvi dio u iznosu od 32,7 milijuna kuna isplaćen u studenome 2021., dok će se drugi dio u iznosu od 18,3 milijuna kuna isplatiti u svibnju ove godine.
Za rasplodne krmače predviđen je iznos potpore od 18,5 milijuna kuna, za maslinovo ulje 8,5 milijuna kuna, za duhan 42 milijuna kuna te za očuvanje domaćih i udomaćenih kultivara milijun kuna.
Ukupna financijska sredstva za provedbu Programa u iznosu od 121 milijun kuna osigurana su u državnom proračunu za 2022. godinu i projekcijama za 2023. i 2024. godinu.
Isplate za iznimno osjetljive sektore za koje se zahtjev podnosi za 2022. predviđaju se u sljedećoj godini odnosno do kraja lipnja 2023. godine.
Odluka o 70 pripadnika OS RH u aktivnostima NATO-a u Mađarskoj
Hrvatskome saboru Vlada upućene su i odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga u aktivnostima izvan države, među njima o sudjelovanju do 70 pripadnika OS RH tijekom ove i iduće godine u sklopu aktivnosti ojačane budnosti NATO-a u Mađarskoj.
Ministar obrane Mario Banožić rekao je kako je na sastanku NATO-ovih ministara obrane 16. i 17. veljače te na izvanrednom NATO summitu 25. veljače utvrđeno da aktualna sigurnosna situacija na istoku Europe predstavlja jedno od najozbiljnijih prijetnji europskoj sigurnosti proteklih desetljeća, kao i da su sve članice duboko posvećene nastavku diplomatskih napora u traženju mirnog rješenja.
Izražen je stav da je NATO spreman braniti svoje članice od bilo kakve prijetnje pa su zbog sve većeg pogoršanja sigurnosne situacije članice odlučile znatno osnažiti "postav odvraćanja i obrane te sposobnost kolektivne obrane".
"Iako je proteklih mjeseci NATO proveo dodatno generiranje snaga za brzi odgovor i rasporedio dodatne snage na istok Saveza, u okviru postojećih borbenih skupina iz sastava ojačane prednje prisutnosti, potrebno je uspostaviti dodatne borbene skupine u jugoistočnoj Europi", rekao je Banožić obrazlažući odluku o sudjelovanju hrvatskih vojnika, uz mogućnost rotacije, u aktivnostima NATO-a u Mađarskoj.
Jačanje sposobnosti kibernetičke obrane na europskoj razini
Vlada je usvojila i Odluku o sudjelovanju do pet pripadnika Oružanih snaga u aktivnosti u sklopu projekta Stalne strukturirane suradnje Europske unije "Kibernetički timovi za brzi odgovor i uzajamnu pomoć u kibernetičkoj sigurnosti".
Cilj projekta je jačanje sposobnosti kibernetičke obrane na europskoj razini, kao i jačanje vlastite kibernetičke sigurnosti 25 država sudionica projekta, rekao je Banožić.
Saboru je upućen i Prijedlog odluke o prelasku granice pripadnika OS RH u ovoj godini radi pružanja humanitarne pomoći u inozemstvu na zadaćama protupožarne zaštite, kojom je odobreno korištenje zrakoplova Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva, a donesena je i odluka o sudjelovanju Hrvatske u simulacijskoj vježbi upravljanja u krizama Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (CMX 22).
Izvor: Hina/Vlada