Premijer Plenković danas je na sastanku Europskoga vijeća u Versaillesu čelnike Europske unije informirao o padu besposadne letjelice koji se sinoć dogodio u Zagrebu, kako bi oni osvijestili moguću sličnu situaciju u svojim zemljama. "Ovo je ozbiljna situacija u kojoj sve službe moraju biti na maksimalnoj razini spremnosti za ovakve nepredviđene i, do jučer, nevjerojatno situacije", istaknuo je. Najavio je da će po povratku u Zagreb odmah sazvati kolegij kako bi dobio detaljnije informacije o cijelom tom incidentu.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je jučer i danas na neformalnom sastanku Europskog vijeća u francuskom Versaillesu.
U izjavi za medije nakon sastanka premijer Plenković kazao je da su drugoga dana neformalnog Europskoga vijeća na sastanku sudjelovali i predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde, predsjednik Europske investicijske banke Werner Hoyer i predsjednik Eurogrupe Paschal Donohoe.
Premijer Plenković zahvalio je na odličnoj suradnji s Jedinstvenim sanacijskim odborom kao i ostalim ključnim financijskim institucijama u prigodi sanacije hrvatske Sberbanke, koju je u samo četiri dana preuzela Hrvatska poštanska banka i time spasila od likvidacije, a spriječila bilo kakve troškove za štediše i klijente, kao i za Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita.
Od ostalih tema izdvojio je razgovore o zajedničkom stvaranju preduvjeta za limitiranje cijena energenata, kao i o potpori državama članicama u pogledu prihvata ukrajinskih izbjeglica i u pogledu investicija i gospodarskoga rasta.
Sve informacije se provjeravaju, nije normalno da takva letjelica dođe u Hrvatsku i na kraju padne
Početak današnjeg sastanka premijer Plenković iskoristio je da izvijesti kolege o padu besposadne letjelice koji se sinoć dogodio u Zagrebu, kako bi oni osvijestili moguću sličnu situaciju u svojim zemljama.
Kazao je kako su oni s maksimalnom ozbiljnošću primili tu informaciju jer "nije baš uobičajeno da na glavni grad padne besposadna letjelica veličine 14 metara teška šest tona".
O detaljnim tehničkim detaljima, dodao je, dodatno je izvijestio pismom.
Upitan ima li dodatnih saznanja o letjelici, premijer Plenković kazao je kako se sve informacije provjeravaju.
"Zadaća je da se naprave izvidi i da se sve utvrdi. Zato smo u komunikaciji i s Mađarskom i s Rumunjskom i s Ukrajinom. Vidim da se prije nekoliko minuta oglasilo i rusko Veleposlanstvo u Zagrebu. U svako slučaju moramo sve ispitati. Nije normalno da takva letjelica te veličine dođe u Hrvatsku i da padne. Ovaj put je bilo dobro što je pala tamo gdje nije bilo nikoga, nije bilo žrtava, ali ne daj Bože da se to ponovi", poručio je.
Mađari radarima registrirali letjelicu kao nešto gotovo bezopasno, treba dignuti budnost
Odmah je, kazao je novinarima, razgovarao i s mađarskim premijerom Orbanom, koji je tu informaciju dobio od njega. Dodao je da je nakon toga i mađarska strana pregledala situaciju i shvatila da je letjelica registrirana na radaru kao nešto gotovo pa bezopasno.
"Treba dignuti budnost, o čemu smo govorili i prije nekoliko dana pa su se neki smijali. Ovo je ozbiljna situacija u kojoj sve službe moraju biti na maksimalnoj razini spremnosti za ovakve nepredviđene i, do jučer, nevjerojatno situacije", upozorio je.
Upitan je li Hrvatska bila obaviještena od strane NATO-a, kazao je kako bi se drukčije reagiralo da je netko bio obaviješten.
"Da smo imali informaciju ranije, ono što bi se dogodilo je da bi se naši avioni digli u zrak i reagirali bi", dodao je.
Hrvatska ima eksperte za takve situacije, dodao je, a nakon njihove analize prikupljena saznanja podijelit će se s drugima.
"Važno je utvrditi tko je bio taj tko je lansirao tu besposadnu letjelicu i kako je došla do Hrvatske, je li bilo namjerno ili slučajno", naglasio je. Dodao je da će odmah po povratku u Zagreb sazvati kolegij kako bi dobio detaljnije informacije o cijelom tom incidentu.
Upitan je li kontaktiran NATO, premijer Plenković kazao je da su ih kontaktirali u trenutku te da su svi upoznati s tim.
Agresija na Ukrajinu dovest će do najvećeg izbjegličkog vala, EU će pružiti financijsku pomoć
Novinare je zanimalo je li bilo razgovora o tome kako će se financirati prihvati ukrajinskih izbjeglica i jačanje obrane.
Premijer Plenković je istaknuo da će doći do najvećeg izbjegličkog vala ikada, pri čemu je već 2,5 milijuna Ukrajinaca napustilo tu zemlju.
Izgledno je da će ti ljudi, kad napuste zemlju, prvo doći do susjednih zemalja, nakon kojih će ići u druge zemlje članice Europske unije.
Operacija prihvata tih ljudi sigurno će uključivati i financijsku potporu državama članicama s obzirom da je ovo, u brojevima, više i brže nadilazi migracijsku krizu iz 2015. i 2016.
Upitan je li bilo govora o zapadnom Balkanu, u kontekstu teme proširenja, premijer Plenković kazao je da su europski čelnici raspravljali i o tome, ali dodao da te zemlje imaju svoj put, svoju europsku perspektivu te da je njegovo mišljenje da ih je bolje ne spominjati u ovome kontekstu ovakve deklaracije o Ukrajini.
Energenti i hrana su strateški resurs i treba im na taj način pristupiti
Govoreći o europskom odgovoru na enorman rast cijena energenata, premijer Plenković kazao je da je hrvatska Vlada prije dva tjedna već donijela paket mjera vrijedan gotovo pet milijardi kuna za ublažavanje posljedica toga rasta na standard građana i na gospodarstvo.
Smatra, dodao je, kako je najbolje da se limitiraju cijene energenata, što mora biti globalna akcija jer nije dobro da netko profitira sa špekulativnim cijenama.
"Ne možemo tretirati energente kao bilo kakav proizvod. To je strateški resurs i treba mu na taj način pristupiti", poručio je i dodao kako se tome, da su sada energenti i hrana strateški resurs, treba prilagođavati.
Pisane vijesti
.jpg?width=750&height=500)