Premijeri Hrvatske i Španjolske, Plenković i Sánchez, danas su u Madridu poslali poruku europskoga jedinstva u pitanju osude ruske agresije na Ukrajinu, istaknuvši i potrebu zajedničkog, europskog odgovora na probleme nastale zbog rasta cijena energenata, koji predstavlja ugrozu za gospodarski rast i energetsku sigurnost Europe. Razgovarali su i o daljnjem jačanju bilateralne suradnje između dvije zemlje koje ovih dana obilježavaju 30. obljetnicu uspostave diplomatskih odnosa. Bilo je riječi i o padu bespilotne letjelice u Zagrebu, koji je ocijenjen kao ozbiljan incident koji se mogao dogoditi u bilo kojem drugom glavnom gradu članica Europske unije.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravi danas u službenom posjetu Kraljevini Španjolskoj, u Madridu. Po dolasku u Madrid premijer Plenković posjetio je Centar za objedinjene zračne operacije Torrejon, a potom se sastao sa španjolskim državnim vrhom, premijerom Pedrom Sánchezom.
Nakon završetka sastanka dvojica predsjednika vlada održala su zajedničku press konferenciju.
Premijer Sánchez istaknuo je da posjet hrvatskoga premijera Madridu dolazi u danima izrazito važnim za sve europske dužnosnike, kao i u trenutku u kojem se obilježava 30. obljetnica diplomatskih odnosa Hrvatske i Španjolske.
Dodao je kako je on boravio u službenom posjetu Zagrebu u listopadu prošle godine te je i tada, kao i danas, naglašena želja za daljnjim jačanjem bilateralnih odnosa.
U hrvatskom je izaslanstvu, istaknuo je španjolski premijer, i ministar znanosti i obrazovanja te će se danas potpisati niz važnih sporazuma koji će omogućiti povezivanje instituta koji se bave nuklearnom fuzijom.
Španjolska podupire hrvatsko članstvo u Schengenu i eurozoni
Zahvalio je hrvatskom premijeru Plenkoviću na njegovim doprinosima radu Europskoga vijeća, koji su uvijek, dodao je, izrazito proeuropski orijentirani te dodao da se glas Hrvatske sve više čuje i sluša u Europskom vijeću.
Naglasio je da se Hrvatska nedavno priključila EU Med skupini, u kojoj istaknuta mediteranska struktura u jačanju Europske unije.
Ovom je prigodom premijer Sánchez izrazio potporu hrvatskome članstvu u Schengenskom području i euroskupini.
U ovom je trenutku, istaknuo je španjolski premijer, za sve vlade i društva u Europskoj uniji važno da naglase europski patriotizam, koji se dovodi u pitanje ruskim napadom na Ukrajinu.
"Svi se slažemo oko dijagnoze i porijekla ovog neopravdanog napada gospodina Putina. Ne radi se samo o Ukrajini, radi se o ideji ujedinjene i demokratske Europe koju Putin vidi kao opasnost. Zbog toga je važno da budemo europski patrioti", poručio je.
Dodao je kako se agresija na Ukrajinu koju je organizirao Putin mora bez zadrške osuditi jer je Ukrajina suverena i nezavisna država, koja ima jedinstvenu podršku Europske unije i Sjevernoatlantskog saveza, kao i međunarodne zajednice.
"Ujedinjeni smo u našoj osudi tog postupka, u našoj solidarnosti prema ukrajinskom narodu, kako bilateralno tako i u Europskoj uniji", istaknuo je.
Solidarnost s Hrvatskom nakon pada bespilotne letjelice u Zagrebu
Španjolski je premijer poručio kako je i sada, kao i u vrijeme pandemije, važno održati europsko jedinstvo.
Istaknuo je i potrebu zajedničkog, europskog odgovora na probleme nastale zbog rasta cijena energenata, koju je ocijenio potpuno izvan kontrole i ugrozom za gospodarski rast i energetsku sigurnost Europe.
"Naši građani ne mogu biti taoci Putina i energetske ucjene", dodao je.
Osvrnuo se i na pad bespilotne letjelice koji se dogodio neki dan u Zagrebu, izrazivši solidarnost s Hrvatskom.
30. obljetnica diplomatskih odnosa Španjolske i Hrvatske
Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković istaknuo je da se njegov službeni posjet Madridu poklapa s 30. obljetnicom ispostave diplomatskih odnosa Hrvatske i Španjolske, a nastavlja se na službeni posjet španjolskoga premijera Hrvatskoj.
Govoreći o padu bespilotne letjelice, istaknuo je da je hrvatska javnost još uvijek pod dojmom tog ozbiljnog incidenta.
Kazao je da je ta letjelica pala u centar Zagreba, na udaljenosti od 50 metara od najvećeg studentskog doma, leteći preko 1000 kilometara od ukrajinskog teritorija preko Rumunjske i Mađarske u hrvatski zračni prostor.
"Istražujemo ovaj ozbiljni incident i informirat ćemo naše partnere", kazao je premijer i dodao da je jutros o tome razgovarao i na sastanku u Centru za objedinjene zračne operacije Torrejon.
Izrazio je nadu da će se sljedećih dana i tjedana moći u potpunosti razumjeti o kojoj vrsta bespilotne letjelice se radilo i koja joj je bila namjera – je li bila pogreška ili sabotaža.
Dodao je kako je na sreću letjelica pala na meko tlo i nije bilo ozlijeđenih.
Naglasivši kako se to moglo dogoditi u bilo kojem drugom glavnom gradu članica Europske unije poručio je kako svi moramo biti budni, posebno u okolnostima ruske invazije na Ukrajinu.
"Važno je ponovno naglasiti naš zajednički stav vezan za ovu agresiju. Mi smo jedinstveni, u Španjolskoj i u Hrvatskoj, osuđujemo agresiju i tražimo prestanak te invazije, a radimo i na seriji paketa sankcija koje su usmjerene prema Rusiji i svima onima koji im daju podršku i provode ovu brutalnu agresiju prema Ukrajini", poručio je još jednom izrazivši solidarnost s Ukrajinom i ukrajinskim narodom.
Daljnje jačanje gospodarskih odnosa Španjolske i Hrvatske
Što se tiče bilateralnih odnosa, Hrvatska cijeni snažnu političku podršku Španjolske, vezanu za pristup Schengenu, što je jedan od ključnih hrvatskih prioriteta.
Isto tako, dodao je, Hrvatska se priprema i za pristupanje eurozoni. a punopravna članica trebala bi postati 1. siječnja iduće godine.
Ujedno, Hrvatska se priprema i za članstvo u OECD-u, za što joj također Španjolska daje podršku.
"Cijenimo suradnju sa Španjolskom unutar mediteranskih foruma, a želimo povećati i našu trgovinsku razmjenu", istaknuo je.
Ovoga tjedna, dodao je, jedno od hrvatskih brodogradilišta predaje jedan brod koji je naručila španjolska tvrtka, što je još jedan doprinos gospodarskim odnosima.
Trgovinska je razmjena, dodao je, u 2021. iznosila 800 milijuna eura, što je samo 200 milijuna manje nego prije predpandemijskog razdoblja, a izrazio je i želju da što više španjolskih turista posjeti Hrvatsku, kao i obratno.
Razgovori o jugoistočnoj Europi, posebno o BiH
Premijer Plenković kazao je da je iskoristio ovu priliku kako bi španjolskoga kolegu upoznao sa situacijom u jugoistočnoj Europi, posebno u hrvatskom susjedstvu i Bosni i Hercegovini.
Budući da Hrvatska, dodao je, s BiH ima granicu dužu od 1000 kilometara, a Hrvati su jedan od tri konstitutivna naroda u toj zemlji, postoje snažne kulturne i ekonomske veze, želimo da izborni zakon bude pravedan i osigura da sva tri konstitutivna naroda mogu izabrati svoje legitimne predstavnike u svim tijelima Bosne i Hercegovine.
Izrazio je ovom prigodom i punu potporu Hrvatske na europskom putu Bosne i Hercegovine.
Odgovarajući na pitanja novinara o bojazni od daljnje eskalacije sukoba u Ukrajini te koja je mogućnost zaustavljanja agresije, premijer Plenković kako je Hrvatska podrška Ukrajini konzistentna.
Ta podrška, dodao je, ne traje samo zadnja tri tjedna, već dugi period podsjetivši da je u prosincu prošle godine posjetio Kijev s velikom delegacijom.
Tada je potpisao deklaraciju o podršci europskoj perspektivi Ukrajine.
Potpora mirnom rješenju agresije na Ukrajinu u skladu s načelima međunarodnog prava
"Hrvatska je jedna od zemalja Europske unije koja stvarno vjeruje u demokraciju i u europsku budućnost Ukrajine", istaknuo je i dodao je da se ovdje radi o konfliktu između demokratskih društava i autokratskih režima.
"Ne trebamo se bojati. Vjerujemo da smo na pravoj strani povijesti, prava i morala", poručio je.
Napravit ćemo, dodao je premijer Plenković, što god je u našoj moći, posebno kad se radi o restriktivnim mjerama koje namećemo u okviru Europske uniji Rusiji, gdje želimo onemogućiti agresiju koja upravo traje.
"Isto tako dajemo podršku mirnom i diplomatskom rješenju koje će biti u skladu s osnovnim načelima međunarodnog prava i teritorijalnog integriteta Ukrajine", kazao je.
Premijer Sánchez dodao je kako nitko, osim jedne osobe, ne želi taj rat.
"Važno je podijeliti da nemamo ništa protiv ruskog naroda, ali imamo sve protiv odluka jedne osobe, a to je Vladimir Putin", poručio je i dodao kako je u tom smislu važno od strane Europske unije osigurati svu moguću pomoć, kako humanitarnu tako i vojnu, zemlji koja je napadnuta i trpi posljedice invazije i neopravdanog rata.
Stoga vjeruje da je jedinstvo zemalja članice Europske unije i saveznika u okviru NATO-a ključno, a to je jedinstvo, dodaje premijer Sánchez, Vladimir Putin podcijenio, kao i odgovor ukrajinskog naroda.
Odgovarajući na pitanje o poljskoj inicijativi, odnosno posjet premijera Slovenije, Slovačke i Poljske Kijevu, hrvatski i španjolski primjeri izrazili su svoju potporu.
"U potpunosti podupiremo svaku inicijativu koja može doprinijeti miru i koja može zaustaviti ovo strašno nasilje i ubijanje nevinih ljudi. Svaka je takva inicijativa dobrodošla i mi ćemo svi na razini Europske unije nastaviti raspravljati o mogućnostima koje bi pomogle da se zaustavi ova situacija koja se nažalost događa u trećem desetljeću ovoga stoljeća", istaknuo je premijer Plenković.
Podsjetio je da je Hrvatska bila žrtva srpske agresije Miloševićeva režima te kako su se svi nadali da neće nešto slično ponovo vidjeti na europskom kontinentu.
Pad drona u Zagrebu pokazuje da svi trebamo biti budniji
Hrvatski premijer Plenković upitan je o ocjeni svoje posjeti vojnoj bazi NATO-a, u kontekstu pada bespilotne letjelice prije nekoliko dana u Zagrebu.
Premijer je kazao da je i tamo dobio iste informacije kao i jučer u hrvatskom centru za kontrolu zračnog prostora.
"Nažalost taj dron, koji je 14 metara duga raketa, 6 tona težak, naoružana eksplozivom za koji forenzičari istražuju što je, prošao je, a da ga rumunjski i mađarski kontrolori na svom zgusnutom prometu na nebu nisu prepoznali kao ozbiljnu prijetnju", kazao je.
Premijer je kazao da je dron, kada je ušao u hrvatski zračni prostor, a dolazio je iz zračnog prostora jedne zemlje saveznice, bio ondje šest ili sedam minuta i pao na područje grada Zagreba. Imali smo sreću da nije bilo veće štete.
Htio je, dodao je, utvrditi činjenice koje su otkrile hrvatske službe, a zatim i NATO.
"To pokazuje da trebamo biti budniji budući da u Ukrajini traje rat koji ima reperkusije i za druge zemlje. Dron je mogao pasti na bilo koji drugi glavni grad. Istraga će pokazati je li pao slučajno ili se radilo o sabotaži", kazao je.
Premijer Sánchez smatra kako je važna istraga koja se provodi u Hrvatskoj, a ističe kako je važno osigurati solidarnost saveznika te da taj incident od svih zahtijeva veću budnost jer smo suočeni s ratom, što je stvarna prijetnja za sve saveznike i glavne gradove.
"Moglo se to dogoditi i u Madridu. Stoga trebamo biti budni i posvetiti odgovarajuću pažnju ovakvim incidentima", poručio je.
Prelet Rafalea i MIG-ova poslao poruku snažnog savezništva, predsjednik nije nadležan za odlučivanje tko će i kako letjeti u hrvatskom zračnom prostoru
Na upit novinara premijer Plenković osvrnuo se na izjave predsjednika Republike.
Ustvrdio je da predsjednik Republike nije nadležan u pogledu odlučivanja tko će, kako i kada letjeti u hrvatskom zračnom prostoru, dodajući da su za to nadležna ministarstva i Vlada.
Dodao je i kako ne zna "koji je on to kontakt obavio proteklih dana koji je relevantan za sigurnost Hrvatske", u kontekstu predsjednikovih ovlasti da se bavi vanjskom politikom i međunarodnim kontaktima.
"Za razliku od njega, mi smo razgovarali sa svim našim partnerima u Europskoj uniji, razgovarali smo s glavnim tajnikom NATO-a, državnim tajnikom Sjedinjenih Američkih Država, danas sam u konačnici ovdje s premijerom Sánchezom, razgovarao sam s francuskim predsjednikom Macronom u Versaillesu. Ono što je važno jest da se sve operacije koje se tiču vojnih vježbi sa našim saveznicima odvijaju prema planu koji je usvojila Vlada, a koji je, između ostaloga, koliko ja znam u proceduri prihvatio i predsjednik Republike", poručio je.
Što se tiče letova francuskih Rafalea s hrvatskim MIG-ovima, premijer smatra dobrim što je poslana poruka snažne solidarnosti, savezništva i partnerstva s Hrvatskom nakon što je na glavni grad pao dron i pokazali na taj način da su uz nas.
"Ne vidim kakav je efekt preleta na području između Jabuke i Palagruže", dodao je.
Smiješne predsjednikove insinuacije pokazuju gdje je tko mentalno
"Insinuirati da je pressica koju sam ja držao jučer nakon sastanka koalicije povezana s trenutkom preleta je apsolutno deplasirano i krivo i to iz nekoliko razloga", poručio je ustvrdivši kako je sada jasno da je tu tezu u medije očito pustio Milanović kroz svoje "trbuhozborce".
Pojasnio je da je jedini razlog što je on išao na pressicu nakon sastanka koalicije taj što je glavni tajnik NATO-a imao pressicu gdje je, očito nebrifiran najnovijim informacijama, izrekao krivu informaciju da je dron bio nenaoružan.
"Da mičemo konfuziju iz etera, da ne zbunjujemo hrvatske građane, ja sam odlučio to jučer kazati na press konferenciji ne ulazeći u detalje istrage koju vode naležena tijela", poručio je.
Smiješne insinuacije da "netko puši cigaru i pije konjak na nosaču aviona", dodao je premijer Plenković, pokazuju "gdje smo mentalno".
"Mentalno, ja i članovi Vlade smo u situaciji da činimo sve – i za smanjivanje cijena energenata i za anti-inflacijske pakete i za osiguranje sigurnosti naših građana. Netko, očito se vodeći vlastitim praksama koje se tiču ili konjaka ili nekog drugog alkohola ili cigara, misli da mi to radimo. Ja to ne radim. Niti pušim, niti pijem, a kamoli da bih to radio u posjetu francuskom nosaču aviona Charles de Gaulle u ovim okolnostima", kazao je.
Neću prihvatiti jeftinu, bezobraznu i nebitnu komunikaciju nekoga tko s dolaskom F-16 i Rafale nije imao baš ništa
Premijer Plenković poručio je kako on radi ono što mu je zadaća – a to je da brine o svim aspektima sigurnosti države i ekonomskih, financijskih i socijalnih pitanja – za razliku od drugih, pri čemu, dodao je, predsjednik Republike tu nije jedini.
"Ima tu puno onih u oporbi koji su, prije samo tri tjedna, odbijali podržati saborsku deklaraciju o Ukrajini. Dapače, htjeli su se konzultirati s njim u vremenu dok je on imao izjave koje su, možemo slobodno reći, prokremljinskog karaktera, što je za mene potpuno neprihvatljivo i neprihvatljivo je za cijeli demokratski svijet, a sada su se najedanput nakon 24. veljače prosvijetlili", kazao je premijer Plenković.
Dodao je da mu je drago da su se napokon opametili te da će i njima i njemu pružiti ruku kako bi bili na pravoj strani povijesti, prava i morala, ali i poručio kako neće prihvatiti jeftinu, bezobraznu i nebitnu komunikaciju nekoga tko u priči oko dolaska i F-16 i Rafalea nije imao baš nikakvu ulogu.
Odgovor na poskupljenje cijena energenata treba biti zajedničko europsko rješenje
Govoreći o poskupljenju cijena energenata, premijer Plenković kazao je kako je njegova Vlada već usvojila snažan paket mjera za pomoć najugroženijima, ali i poduzećima, poljoprivrednicima i ribarima.
"Smatram da trebamo eliminirati nepotrebne spekulacije koje dovode do značajnih skokova cijena plina, što onda ima posljedice na cijene električne energije. O tome smo raspravljali u Versaillesu i vjerujem da ćemo približiti svoja stajališta. Jer i kad je pandemija počela svatko se brinuo samo za sebe, ali kad smo došli do europskih rješenja ona su omogućila da se svim našim građanima osigura cjepivo i imali smo puno bolje rezultate. Zato ćemo i ovdje raditi na naporima koji će biti prvenstveno europski, a možda i međunarodni. Zato sam i od predsjednice Europske komisije tražio da se i na globalnoj razini razgovara o cijenama plina koje su dovele do značajnog pritiska na životni standard naših građana", kazao je poručivši kako nitko u svojoj državi ne želi vidjeti spiralu inflacije.
Nakon sastanka s premijerom Sánchezom, premijer Plenković sastao se s predsjednicom Zastupničkog doma Meritxell Batet te kraljem Felipeom VI.
Današnji posjet Španjolskoj predsjednik Vlade je završio susretom u hrvatskom veleposlanstvu u Madridu s hrvatskom zajednicom koja živi u Španjolskoj te posjetom Muzeju El Prado koji sadrži bogatu svjetsku zbirku slikarstva i kiparstva.
"Želimo dodatno intenzivirati gospodarsku, znanstvenu i kulturnu suradnju", poručio je Plenković okupljenima tijekom susreta u veleposlanstvu.
Pisane vijesti
