Popuštaju se epidemiološke mjere, no moramo zadržati oprez jer je virus i dalje tu

Premijer Plenković najavio je danas kako poboljšanje opće epidemiološke situacije omogućava daljnje popuštanje epidemioloških mjera pa se tako povećava broj osoba na javnim događanjima, produžuje se radno vrijeme ugostiteljskih objekata i ukida se samotestiranje djece u školama.

Otvarajući današnju, 108. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklim danima.
 
S obzirom na poboljšanje opće epidemiološke situacije u Hrvatskoj, najavio je ublažavanje epidemioloških mjera koje se prvenstveno odnosi na različite oblike okupljanja pa se tako povećava broj osoba na javnim događanjima, produžuje se radno vrijeme ugostiteljskih objekata i ukida se samotestiranje djece u školama.
  
Broj osoba koje smiju biti na javnim događanjima i okupljanjima na otvorenom i zatvorenom prostoru se povećava, a na događajima s covid potvrdama nema ograničenja broja osoba koje mogu biti prisutne.
 
Produžit će se radno vrijeme ugostiteljskih objekata s postojećeg ograničenja do 2 sata ujutro.
 
Također, vezano za vrtiće i škole, planirano je ukidanje samoizolacije za djecu predškolske dobi, osim kod obiteljskog kontakta i ukidanje rutinskog samotestiranja učenika jednom tjedno, osim u iznimkama kada je za pojedini razred konstatirano da ima pojavu pozitivnog testa, kazao je premijer Plenković.
 
Doći će i do ublažavanja mjera kod održavanja sportskih natjecanja, amaterskih kulturno-umjetničkih izvedbi, za održavanje sajmova i drugih oblika gospodarskih i turističkih događaja koji su u zatvorenim prostorima, profesionalne umjetničke izvedbe i programe u zatvorenim prostorima, kino projekcije, izložbe, vjerski obredi i sjednica predstavničkih tijela.
 
"Ovakva situacija gdje postoji određena dinamika zaraze s omikronom, ipak se vidi da su posljedice i oblici bolesti puno lakši nego što je to bilo prije, no i dalje moramo zadržati visoki oprez, virus je i dalje tu i pogađa određeni broj građana i ima još uvijek najtežih posljedica", rekao je predsjednik Vlade i dodao da smo prešli 70,6 posto odrasle populacije koja je cijepljena barem jednom dozom.
 
Posljedice agresije na Ukrajinu
 
Osvrnuo se potom na agresiju na Ukrajinu, koja traje već treći tjedan.
 
Kazao je da su njene posljedice vidljive u tri temeljne skupine. Prva je velika tragedija za ukrajinski narod.
 
Druga je velika izbjeglička kriza, a već dosada je 3 milijuna ljudi napustilo svoje domove, a treća je ogroman rast cijena energenata na globalnoj razini.
 
Dosada je u Hrvatsku ušlo oko 7.200 ukrajinskih izbjeglica, kazao je premijer Plenković i dodao da cijeli sustav prihvata, koji Hrvatska želi napraviti kao iskaz svoje solidarnosti s onima koji su morali napustiti svoje domove tražeći sigurnost, dobro funkcionira.
 
Vlada je, istaknuo je, učinila velike napore kako bi se ublažile posljedice ove krize na hrvatske građane, a radi se i na tome da se na europskoj razini pronađu mehanizmi koji će dodatno osnažiti te mjere.
 
Rumunjski i mađarski radari nisu prepoznali letjelicu koja je pala na Zagreb kao pravu vrstu uzbune
 
Što se tiče pada bespilotne letjelice u Zagrebu, kazao je da i dalje traju sve aktivnosti nadležnih tijela koji proučavaju sve detalje kako bi se utvrdilo što se točno dogodilo.
 
Zasada se zna da je riječ o izviđačkom dronu s doletom više od 1000 kilometara, koji je sadržavao eksplozivnu napravu te da se eksplozija dogodila na nekoliko metara dubine.
 
Po okončanju istrage, svi će se detalji predstaviti javnosti, dodao je predsjednik Vlade.
 
"O ovom smo događaju izvijestili sve naše partnere, unutar Europske unije i NATO-a, poduzeli kontakte koje smo trebali kako bismo pojasnili ozbiljnost ove situacije", poručio je.
 
Ranije ovoga tjedna premijer Plenković posjetio je francuski nosač aviona Charles de Gaulle, kraj Dubrovnika, a jučer Centar za objedinjene zračne operacije NATO-a u Torrejonu u Španjolskoj.
 
"Radari i Rumunjske i Mađarske nisu prepoznali tu letjelicu kao pravu vrstu uzbune. Vrlo je to zahtjevno, s obzirom da takvih odsjaja i refleksija ima jako puno. Bilo je tih dana i nekih drugih lažnih uzbuna i podizanja borbenih dvojaca zbog situacije zbog situacija koje nisu imale ovakav karakter, i ona je, kao što znamo, pala u glavni grad Hrvatske", rekao je premijer.
 
Dodao je kako su svi naši partneri shvatili ozbiljnost situacije, a najvažnije je utvrditi kako je ta letjelica lansirana i odakle točno i s kojom namjerom.
 
Tri su moguća scenarija, istaknuo je premijer. Jedan je da je došlo do pogreške, drugi da je došlo do sabotaže i treći da je postojala namjera, no u ovom se trenutku još ne može tvrditi sa stopostotnom sigurnošću što se točno dogodilo.
 
Pojasnio je da sam NATO sustav nije mogao to vidjeti ako ne dobije informaciju od onih čiji su radari najbliži u ovakvoj situaciji.
 
Idućeg utorka moguće snižavanje cijena goriva, tražimo rješenje za autobusne prijevoznike
 
Od ostalih tema izdvojio je vježbe koje provodi Hrvatsko ratno zrakoplovstvo sa saveznicima – francuskim i američkim zrakoplovstvom – kako bi motrili nebo iznad Rumunjske, Bugarske i Bosne i Hercegovine.
 
Radi se o operaciji Plemeniti štit, koja kontinuirano traje, dodao je.
 
"Mislim da je to vrlo jasna i važna poruka hrvatskoj javnosti da su naši saveznici i partneri uz nas", poručio je dodajući kako se sve do odvija u okviru šireg plana, ali i u okviru nove situacije s kojom smo suočeni.
 
Izvijestio je da je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u Francuskoj gdje su počeli strukturirani razgovori o procesu pristupanja Hrvatske OECD-u.
 
Što se tiče cijena naftnih derivata, premijer Plenković kazao je da se na dnevnoj bazi prati njihovo kretanje, te se očekuje kako bi idućeg utorka moglo doći do snižavanja cijena goriva.
 
U tom je kontekstu dodao da se radi na nalaženju rješenja za autobusne prijevoznike. 
 
Na kraju je naveo primjer tvrtke Gredelj, koja je nakon desetgodišnjeg stečaja u sasvim novim okolnostima, ima 400 zaposlenih.
 
Potpisala je, dodao je, desetgodišnji ugovor s austrijskim Innofreightom vrijedan 2 milijarde eura, a očekuje se zapošljavanje još 600 ljudi.
 
"Ovakvi su primjeri jako dobri i moramo podržavati sve one u hrvatskom gospodarstvu koji su u stanju iz poteškoća ponovo stati na noge i sklapati ovako važne poslove izvoznog karaktera koji podižu proizvodnju i otvaraju nova radna mjesta", poručio je.



 

Pisane vijesti