Podaci Ministarstva financija pokazuju da nema poremećaja i značajnijih odstupanja u ponašanju potrošača tijekom prvog ovogodišnjeg tromjesečja u smislu pojačane kupnje pod utjecajem rata u Ukrajini i straha od nestašica, kazao je nakon sjednice potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.
O time, kako je rekao, svjedoče podaci o fiskalizaciji računa i poreznim prihodima.
Ministar Marić ne očekuje nikakve prekide u opskrbnim i distribucijskim lancima.
"Ne bi trebalo doći ni do kakve oskudice i nestašice", kazao je.
Na svim policama je dovoljno svega, dodao je, osim ako je roba na jakoj akcijskoj cijeni kod čega je uobičajeno da se polica brže isprazni.
Smatra dobrim da i maloprodajni lanci šalju takvu vrstu poruka, "kako se ne bi stekao dojam da samo Vladini dužnosnici pokušavaju umiriti javnost".
Najavio je da će s trgovcima otvoriti i temu "inflatornih pritisaka" te da je logika snižavanja stopa PDV-a doprinijeti smanjenju pritiska na porast cijena, a kod nekih, kako je rekao, "očekujemo i snižavanje".
Podsjetio je da na cijene ne utječu samo porezi, ali da to nije alibi za neopravdano dizanje cijena.
Od trgovaca očekuje da snižavanja stopa PDV-a "preliju tamo gdje je originalno i ciljano, a to su potrošači".
Cilj uvođenja eura ostaje 1. siječnja 2023.
Što se tiče ispunjavanja svih mjera iz Akcijskog plana za sudjelovanje Republike Hrvatske u Europskom tečajnom mehanizmu (ERM II), rekao je da će to značiti dodatnih 700 milijuna eura do kraja polugodišta, te da Vlada "s punim elanom i tim rezultatima" ide dalje prema europskim institucijama u iščekivanju konvergencijskog izvješća početkom lipnja. Očekuje da će to izvješće biti pozitivno.
Naglasio je da cilj uvođenja eura 1. siječnja 2023. ostaje, uz ispunjenje svih obveza.
Izvor: Hina/Vlada
Pisane vijesti |
Zdravko Marić
