Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković u emisiji "A sada Vlada" Hrvatskoga radija govorio je o velikim projektima prometne infrastrukture u Hrvatskoj koji su u tijeku i planovima za buduće. Osvrnuo se i na najavljenu rekonstrukciju Vlade.
Na pitanje hoće li do Uskrsa biti dovršena najavljena rekonstrukcija Vlade, ministar Butković podsjetio je da je prošlog tjedna u Karlovcu predsjedniku stranke iVlade čelništvo HDZ-a dalo mandat da analizira situaciju i predloži izmjene u Vladi.
"Hoće li se to dogoditi do Uskrsa ili tjedan iza, vidjet ćemo, analize i razgovori još traju, prepustimo to predsjedniku Vlade", rekao je. Dodao je da predsjednik stranke i Vlade koji je izbornik, ima najbolji pogled i sigurno će dati kvalitetna rješenja s kojima će na vrijeme upoznati javnost.
Što se tiče njega osobno, ponovio je kako su svi ministri "došli da odu". Kazao je da šest i pol godina u Vladi radi vrlo složen posao u velikom ministarstvu s puno projekata, ali ima još snage da odradi taj posao, a predsjednik će odlučiti.
Autocesta Zagreb-Sisak - dionica Lekenik-Sisak do ljeta 2024.
Najavio je da će danas zajedno s predsjednikom Vlade i nekoliko ministara posjetiti Sisačko-moslavačku županiju. Butković je govorio o dva projekta koje će danas obići u toj županiji. Jedan je završetak dionice autoceste prema Sisku od Lekenika do Siska, s čvorom Žažina koji će biti budući spoj na Petrinju.
"Prošle godine osigurali smo sredstva za taj projekt, raspisali natječaj, donijeli odluku na Vladi, ugovorili smo izvođača, radovi su krenuli i do turističke sezone 2024., možda i malo prije autocesta prema Sisku bit će u cijelosti izgrađena", kazao je ministar.
Drugi projekt je sam ulaz u grad Sisak koji se gradi od prošle godine. To uključuje novi most na Odri. Projekt je vrijedan 60 milijuna kuna, a rade ga Hrvatske ceste i zapravo je jedna cjelina autocesta do Siska i novi ulaz u Sisak.
Datum otvaranja Pelješkog mosta bit će poznat u svibnju
Točan datum otvaranja Pelješkog mosta još nemamo, kazao je Butković, ali sve ide dobro.
"Most je gotov, sada smo koncentrirani na pristupne ceste. Što se tiče samoga mosta, procedura je više oko dokumentacija, a pristupne ceste užurbano se rade i očekujemo sredinom srpnja da će doći do otvaranja Pelješkog mosta i dijela pristupnih cesta. Ove ćemo godine svjedočiti zaista velikom događaju. To je veliki infrastrukturni projekt, najbitniji jer radi se o spajanju državnog teritorija", rekao je.
Najavio je da će u četvrtak na sjednici Vlade biti prezentacija o stanju radova, jer je predsjednik Vlade to tražio.
"Moram biti zadovoljan, jer usprkos koroni i svim događanjima u posljednje vrijeme, veliki infrastrukturni projekti, pa i Pelješki most, gradili su se u dobrom tempu, tako da nije bilo kašnjenja", kazao je.
Ministar je rekao da će otvorenje dijela pristupnih cesta obuhvatiti nešto više od 12 kilometara, te da završetak obuhvaća i stonsku obilaznicu i most Ston, što bi trebalo biti gotovo do kraja ove godine. U tom dijelu, dodao je, bilo je određenih kašnjenja, jer uvijek kod velikih projekata ima nekih nepredviđenih okolnosti.
"Do kraja godine imat ćemo ipak gotov cijeli projekt cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom, koji uključuje Pelješki most, 30 kilometara pristupnih cesta s mostom Ston, također veliki projekt, koji je impresivan s 500 m duljine preko Stonskog zaljeva", ustvrdio je Butković.
Rekao je da će u svibnju biti poznat specifičan datum otvaranja mosta s dijelom pristupnih cesta, koji će biti u srpnju.
Gradnja Omiške obilaznice među najvećim prioritetima
Osvrnuo se i na Omišku obilaznicu, kazavši da se taj projekt radi.
"Prošle godine probili smo tunel Komorjak, sada već polako izvire most preko Cetine. Obišao sam to prije desetak dana, pogled s mosta zaista je impresivan. To je jedan od najimpresivnijih projekata, a složen je jer tu su veliki mostovi i tuneli. Omiška obilaznica projekt je koji će u ovoj fazi biti gotov kroz godinu i pol dana, međutim moramo riješiti čitavu multimodalnu platformu", rekao je.
Butković je istaknuo da su najveći problemi u prometu upravo u tom dijelu Hrvatske. Od Splita prema Omišu ljeti 50 000 vozila dnevno po postojećoj staroj magistrali D8 i kroz Omiš, što je, kazao je, naprosto je neodrživo.
Naglasio je da je izgradnja omiške obilaznice jedan od najvećih prioriteta danas u Hrvatskoj.
"Završetak njegove gradnje bit će financiran u sljedećoj financijskoj perspektivi, to imamo potvrđeno od Europske komisije, da će cijela ta multimodalna platforma od Solina, Splita prema Omišu biti financirana uz pomoć europskih sredstava. Hrvatske ceste pripremaju i sljedeće faze tog projekta", rekao je.
Dodao je da bi Ministarstvo čak do kraja ove godine raspisalo natječaj za dionicu od Omiša prema Dugom Ratu.
"Obišli smo nedavno i luku Omiš, to je jedan od najvećih projekata lučke infrastrukture danas u Hrvatskoj. Riječ je o 90 milijuna kuna, izmješta se cesta, nova luka zaista će poboljšati i olakšati život ljudima u tom dijelu", ustvrdio je Butković.
Jadrolinija treba krenuti u nabavku novih brodova
Upitan je i o planovima za Jadroliniju.
Kazao je i da za našeg linijskog brodara sezona bi, po svim najavama, trebala biti dobra.
"Događaji u posljednje vrijeme imat će vjerojatno posljedice i na turizam", dodao je.
Prema Jadroliniji, kazao je, imali smo određenih intervencija krajem 2021., budući da oni u cijelom periodu korone nisu imali nikakve pomoći od države.
Rekao je i da je Jadrolinija stabilna te ove godine trebaju krenuti u nabavku novih brodova.
"U planu je sagraditi tri nove "Postire", jer ona čuvena "Postira" stara je preko 50 godina, ali vozi. O postupcima i natječajima ne mogu govoriti, ali definitivno, modernizacija flote ključna je za Jadroliniju", istaknuo je Butković.
Naglasio je i da je nabavka novih brodova prioritet Uprave Jadrolinije.
"Bez novih brodova, imat ćemo problem za nekoliko godina kada se budu raspisivali natječaji jer uvijek postoji opasnost da će netko tko ima modernije brodove preuzeti liniju. Proces modernizacije i nabavke novih brodova nezaustavljiv je, on mora ići samo brže", poručio je ministar.
Problemi linijskih prijevoznika u cestovnom prometu
Butković je rekao i da se kontinuirano razgovara s linijskim prijevoznicima, dodavši da će državni tajnik i danas održati sastanak s njima.
"Vlada je i dalje zadržala mjere za očuvanje radnih mjesta za njih, upravo zato što smatramo da je taj sektor ugrožen. Bio je ugrožen i prije korone jer demografska situacija nije dobra i sve je manje ljudi u ruralnim krajevima pa su autobusi prazni", kazao je.
Dodao je da je Vlada osigurala 470 milijuna kuna za javnu uslugu prijevoza u svim hrvatskim županijama.
"Znači, županije odrede mrežu linija sukladno svojim potrebama, zaključe ugovor o javnoj usluzi i Vlada većim dijelom sufinancira taj iznos. Nekoliko županija već je krenulo u to i mislim da će tu linijski prijevoznici naći svoj opstanak", rekao je.
Dodao je da su linijski prijevoznici sada u vrlo teškoj situaciji i zbog povećanja cijene goriva.
"Ovaj tjedan malo je išlo dolje gorivo, očekujemo to i sljedeći tjedan, a po nekim bi naznakama taj udar i u narednim tjednima trebao biti manji", ustvrdio je Butković.
Na pitanje hoće li se zbog rasta cijene goriva prema linijskim prijevoznicima ići s nekim novim mjerama, kazao je da će vidjeti, ukoliko bude potrebno razgovarati s njima o tome.
Novi sustav naplate cestarina
Butković je upitan i o novom sustavu naplate cestarina.
"U restrukturiranju cestovnog sektora, koji je bio vrlo uspješan, spasili smo tvrtke, a ostao nam je novi sustav naplate cestarine kako bi se cijeli proces završio. Prihod na autocestama drastično je pao s početkom pandemije i tada nismo financijski mogli krenuti u taj projekt. Uz pomoć predsjednika Vlade donesen je Nacionalni program oporavka i otpornosti, osigurana su sredstva i jedan od projekata koji će biti implementiran uz pomoć bespovratnih sredstava je novi sustav naplate cestarine", istaknuo je.
Kazao je i da će se natječaj raspisati ove godine. "On se sada priprema i očekujemo da ćemo ga raspisati u trećem kvartalu. Uzmemo li neko vrijeme za žalbe, očekujem da ćemo u 2024. imati novi sustav naplate implementiran na autocestama", poručio je.
Ministar je objasnio da će to biti elektronička vinjeta, beskontaktni sustav naplate, a vidjet će se što će točno ponuditelji pripremiti.
"Rampa više neće biti, kamera će vjerojatno učitati tablicu vozila i bit ćete evidentirani da ste ušli i izašli s autoceste. Sukladno tome, skinut će vam se s nekog računa iznos i sve će biti brže i bolje", rekao je.
Upitan kako će se zbrinuti ljudi koji sada rade na naplati cestarina, ministar je kazao da će dio otići u održavanje, dok će dio otići prirodnim odljevom i poticajnim otpremninama.
"Nema tu nikakvih socijalnih udara. Mi smo u kontinuiranom razgovoru sa sindikatom i to je sve u principu OK", poručio je.
Fokus mandata na Hrvatskim željeznicama
Ministar je upitan i što se događa s projektima za Hrvatske željeznice.
"Neki projekti idu. Završavamo Savski Marof - Zagreb, kompletno prema slovenskoj granici pruga će biti obnovljena, prema Mađarskoj također su sve dionice otvorene. Ima problema s dionicom Dugo Selo - Brežice koja bi ove godine trebala konačno krenuti. Tražimo rješenja i unutar samog konzorcija za završetak tog projekta", ustvrdio je.
Dodao je kako je prošli tjedan Državna komisija za javne nabave odabir izvođača za Hrvatski Leskovac-Karlovac, što je prva dionica pruge prema Rijeci, vratila natrag HŽ-u zbog nekih razloga, u koje kaže, ne želi ulaziti.
Istaknuo je da će sljedećih 10-ak godina biti jako puno radova upravo u željezničkoj infrastrukturi.
"To nam osiguravaju europska sredstva, to nam osigurava NPOO, tako da je sada na nama samo da te projekte brže provodimo. Prva financijska perspektiva pokazala je da znamo provoditi velike projekte, a sada trebamo požuriti s projektima", kazao je i ocijenio da postupci predugo traju.
Rekao je da od osiguranja financijskih sredstava do ugovaranja projekta prođe i godinu dana.
"Žalbe nas iscrpljuju. Moramo naći mehanizme da pokušamo to ubrzati. To je zadatak nas u Vladi, da u međuresornoj suradnji i s ministarstvom gospodarstva i graditeljstva pokušamo provedbu velikih linijskih projekata ubrzati", istaknuo je ministar Butković.
Izvor: HRT/Vlada
Pisane vijesti |
Oleg Butković
