Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je u Hrvatskom saboru rad i zaključke Europskog vijeća u prvom tromjesečju 2022. godine.
Govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti:
"Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovane dame i gospodo zastupnici.
Drago mi je da danas imamo prigodu održati redovitu raspravu o Europskom vijeću, o nizu sastanaka koji su održani u prvom tromjesečju.
Dopustite mi prije govora samo da skrenem pozornost gospođi zastupnici Peović, stranica 7. Izvješća: pročitajte pažljivo "predsjednik Vlade izvijestio je kolege na sastanku o prvim informacijama…". Slabo čitate, a onda krivo, netočno, govorite, lažete. Ali laganje je očito jedan sport u hrvatskoj politici koji je jako rasprostranjen pa onda se i vi tome pridružujete. Ja vam savjetujem, radi vašeg integriteta, da to ne činite.
Drugo, moram se osvrnuti na ovaj zaista zapanjujući, bezobzirni i bezobrazni istup zastupnika Troskota kojim je uvrijedio dvojicu zastupnika u Hrvatskom saboru, gospodina Barbarića, gospodina Vidovića, ljude koji su iz središnje Bosne, ljude koji su iz Hercegovine izabrani u izbornoj jedinici za Hrvate izvan Hrvatske zajedno sa Zdravkom Bušić.
Ovako nešto izreći o svojim kolegama u Hrvatskom saboru, ne da je nezabilježeno, nego je sramotno, nezapamćeno, ostat će vam stigma dok postojite, a ne samo dok ste zastupnik u Saboru da ste se to usudili izgovoriti. A pritom dolazi iz redova kvazi-dušebrižnika o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, poput ovih vaših kolega. Jednog kojeg je već Kapulica poslao u političku penziju jer je lažljivac i ne poštuje dogovore koje je javno, na televiziji prihvatio. I druge koja štiti mentora Mosta, to je Karijes s Pantovčaka, ne bi li osigurala neku malu vidljivost u još relativno rano vrijeme kada možda netko i prati sjednice Sabora.
Ali to ste vi, ja sam vas prozreo bolje nego drugi i ranije. Žao mi je što smo uopće imali posla s vama, premda ste vi tada bili u sasvim drugom sastavu. Čak i neki fini ljudi koji su bili u toj stranci su napustili Most na vrijeme i, ono što znam, ne bi s vama imali posla, jednako kao ni mi. Dok ima nekih naivnih da misle da se s vama nešto ozbiljno može, ja im želim puno sreće.
Vratimo se mi na izvješće i ono što je bitno.
Jako intenzivan period je iza nas. Prvih tri mjeseca nekoliko sastanaka, što redovnih, što izvanrednih, što sastanak s Afričkom unijom, što teme koje su okupirale svjetsku i europsku javnost.
S obzirom da smo u situaciji da se ponovno pandemija ponovno pojavila u Kini, moramo biti oprezni kakav scenarij nas očekuje početkom 2022. godine, odnosno na jesen, kada se eventualno okolnosti mogu promijeniti.
Ruska agresija najveći je test europske i transatlantske solidarnosti i strateške suradnje
Ključna i glavna tema koja je iza nas je tema koja se odnosi na rusku invaziju na Ukrajinu koja je započela 24. veljače.
Taj čin agresije – koji je prekršio međunarodno pravo, Povelju Ujedinjenih naroda i ugrozio temelje međunarodnog poretka – najveći je test europske i transatlantske solidarnosti, odlučnosti i obnovljene strateške suradnje još od pada Berlinskog zida.
Invazija Ukrajine izazvala je tektonske poremećaje globalnih razmjera, pogotovo za Europsku uniju koja je na svojim granicama suočena s najvećim ratnim sukobom od Drugog svjetskog rata.
Tri su dimenzije ove krize.
Prva je strašna sudbina ukrajinskog naroda koji je suočen sa strahovitim ljudskim žrtvama i razaranjima, milijunima prognanih te teritorijalnim osvajanjima njihove zemlje i nijekanjem njihova identiteta, suverenosti i slobode.
Druga se odnosi na posljedice ruske agresije za europsku sigurnost, prije svega u obrani naših vrijednosti te kredibilnog kao partnera Ukrajine i globalnog aktera.
Treća se odnosi na sistemske poremećaje. Poremećaje koji se odnose na opskrbu energenata, nabavu i proizvodnju poljoprivrednih proizvoda, gospodarskih, prehrambenih i prometnih posljedica rata i s njima povezanim sankcijama.
Naravno, tu je veliki humanitarni aspekt i humanitarna tragedija. Više od 10 milijuna ljudi u svega 56 dana je moralo napustiti svoje domove. Skoro je pet milijuna ljudi van Ukrajine. U Hrvatskoj je 15.000 Ukrajinaca stiglo do sada.
U ovim okolnostima Europska unija i Hrvatska pokazuje solidarnost, jedinstvo i odlučnost. Prije svega, u humanitarnom smislu, jedinstvo u političkom smislu u osudi ruske agresije, kroz pet paketa gospodarskih sankcija i spremnost da se zajednički nadiđu posljedice ovih sankcija.
Odlučnost koju smo jasnim određenjem prema neovisnosti od ruskih energenata, pokazali, a to namjera da se prestane uvoziti rusku naftu, plin i ugljen, one su dalekosežnog karaktera i zahtijevaju pripremu alternativnih pravaca opskrbe i novih poveznica u energetskom sektoru u Europi.
Hrvatska s Ukrajinom gaji iskrene i prijateljske odnose.
Ukrajina nas je prva priznala. O tome sam govorio na onoj posebnoj sjednici kada smo imali točku o Ukrajini na samom početku agresije.
Podržavamo njen suverenitet i integritet, poslali smo vrijednu humanitarnu pomoći, primili 15 tisuća izbjeglica, poslali medicinsku pomoć, dostavili vojno-tehničku pomoć, poslat ćemo i opremu za razminiranje, podržali smo i otvaranje istrage Međunarodnog kaznenog suda o ratnim zločinima, podržavamo europsku perspektivu Ukrajine koja se također u ovom ratu brani i bori za svoju opstojnost, a o tome svjedoči i provedba Deklaracije koju sam potpisao s predsjednikom Zelenskim u Kijevu u prosincu. Prije ove situacije koju smo anticipirali da bi se mogla dogoditi
U tom pogledu, Europsko vijeće raspravljat će o zahtjevu Ukrajine za članstvo u Europskoj uniji. Preksinoć sam o tome detaljno razgovarao s predsjednikom Zelenskim.
Komisija, nakon što je Ukrajina odgovorila na politički dio upitnika, će pripremiti svoje mišljenje, a Hrvatska će pomoći Ukrajini. Želimo da ona u ovim okolnostima dobije jedan posebni institucionalni status u odnosu na Europsku uniju.
Restriktivne mjere koje se protežu od financijskog, energetskog, transportnog sektora, roba dvojne namjene, kontrolu oružja, financiranje izvoza, popisa ruskih državljana, zabrane izdavanja viza i zamrzavanja imovine je, zaista, cjelovit.
Hrvatska je pritom donijela i odluku o reduciranju broja članova diplomatske misije u ruskom veleposlanstvu u Hrvatskoj.
Povećano ulaganje u obranu
Ruska invazija na Ukrajinu inicirala je i ubrzala rasprave o jačanju sigurnosnih i obrambenih sposobnosti Unije.
Dogovorili smo povećanje izdvajanja za obranu i povećani fokus na područja u kojima su uočeni pojedini nedostatci: na poticanje ulaganja u zajedničke projekte i zajedničku nabavu obrambenih kapaciteta; na daljnje ulaganje u sposobnost vođenja misija i operacija; na jačanje sinergije između istraživanja i inovacija na civilnom i vojnom području kao i na ulaganje u kritične nove tehnologije.
Istaknuli smo i potrebu jačanja otpornosti na kibernetičke ugroze te bolju zaštitu infrastrukture.
Usto, među našim prioritetima je i dalje borba protiv dezinformacija, kao i jačanje sigurnosne i obrambene dimenzije svemirske industrije i tehnologija te vojne mobilnosti na području cijele Unije.
Važan aspekt ostvarivanja tih ciljeva je jačanje transatlantske suradnje te suradnja između Unije i NATO-a.
O tome smo razgovarali i s američkim predsjednikom Bidenom s kojim imamo visoki stupanj suglasnosti o spremnosti na zajedničko suprotstavljanje ruskoj agresiji i njenim posljedicama.
Pad drona u Zagrebu
Tijekom rasprave na neformalnom vijeću u Versaillesu, baš u vrijeme dok smo na razini europskih čelnika dogovarali Izjavu o agresiji Rusije na Ukrajinu, u Zagrebu je pala bespilotna letjelica.
Odmah nakon događaja, upoznao usmeno svoje kolege tu istu večer kada se to dogodilo o tome što je bilo, a sutradan ujutro ih detaljno izvijestio.
Povrh toga, uputio sam im pismo, svim šefovima država i vlada, glavnom tajniku NATO-a, a razgovarao sam i s državnim tajnikom SAD-a Blinkenom o ovoj temi.
Kao što ste vidjeli u međuvremenu, vodili su se izvidi i istraga. Ono što znamo, znamo više o letjelici koja je pala, ono što ne znamo je li ona ovdje došla greškom, sabotažom ili namjerom.
U svakom slučaju, činjenica da je baš pala na glavni grad Hrvatske u vrijeme rasprave o izjavi Europskog vijeća o agresiji Rusije na Ukrajini indikativna je.
No, kao što ste vidjeli, reagirali smo odmah, a naši saveznici i partneri, i SAD i Francuska su sa svojim zrakoplovima bilo s nosača aviona Charles De Gaulle koji je bio u Jadranu ili iz Aviana, preletjeli i poslali poruku sigurnosti hrvatskoga neba u odnosu na sve ono što rade u trenutnoj operaciji koja štiti nebo država članica koje neposredno graniče s Ukrajinom.
Jačanje energetske neovisnosti
S obzirom na važnost Rusije kao izvoznika energenata, važna tema razgovora bila je ovisnost o ruskim energentima.
Zaključeno je da Unija treba iskoristiti ovu situaciju i ojačati svoju energetsku neovisnost i više se oslanjati na vlastite resurse, osobito kada je riječ o plinu.
Vidjeli ste da je Komisija objavila Komunikaciju za zajedničko europsko djelovanje za cjenovno pristupačniju, sigurniju i održiviju energiju koja sadrži niz mjera za neovisnost o ruskim fosilnim gorivima i prije 2030..
Dio se država, posebno južne članice, zalažu se za određivanje gornje granice i fiksiranjem referentnih cijena.
Posebno je naglašena važnost ukapljenog prirodnog plina kao mogućeg oslonca da dođe do potpunog prestanka nabave plina iz Rusije.
Svi ističu potrebu diversifikacije energetskih izvora te nužnost da Unija na ovoj temi zadrži svoje jedinstvo.
Stoga će biti važno snažiti povezivost i interkonektore za plin i za električnu energiju. A sve je to u konačnici na tragu politike klimatske neutralnosti Unije do 2050. godine.
Naša vlastita infrastruktura, a to je LNG terminal u Omišlju na otoku Krku značajno je promijenila položaj Hrvatske u pogledu energetske neovisnosti.
Zbog ovog terminala na Krku, Hrvatska je danas mnogo manje ovisna o ruskom plinu nego što bi bila da ga nema. Ruski plin je 22% hrvatske godišnje potrošnje, 57% Hrvatska uvozi preko LNG terminala, a 21% namiruje iz domaće proizvodnje.
Krajem svibnja posebno Vijeće posvećeno energetici
Vezano uz rastuće cijene energenata, izvijestili smo kolege, svatko od nas, pa naravno i ja kao predsjednik hrvatske Vlade, o svim mjerama koje smo donijeli za ublažavanje rasta cijena i za potporu gospodarstvu i građanima. Očekujemo da se ova rasprava nastavi na posebnom Vijeću koje će biti isključivo posvećeno energetici 30. i 31. svibnja.
Želimo u gospodarskom smislu jačati našu otpornost, iskoristiti sva sredstva koja su nam na raspolaganju iz Instrumenta EU iduće generacija, učiniti napor kako bi i u ovom razdoblju kriza koje se prelijevaju jedna u drugu, Hrvatska ostvarila svoje strateške ciljeve, a on su upravo u ovoj godini pred nama. Dakle, ovo je godina isporuke, godina isporuke Schengena, godina isporuke eurozone. I zato je jako važno da u ovako kompliciranim okolnostima ispunimo sve ono što smo obećali: akcijski plan je gotov za Europski tečajni mehanizam 2, a siguran sam da smo i sa Schengenom ispunili apsolutno sve kriterije.
Želimo funkcionalnu Bosnu i Hercegovinu
Tema o kojoj je bila riječ danas ovdje je tema Bosne i Hercegovine i zalaganje za položaj Hrvata kao ravnopravnog i konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini.
Mi smo, kao što ste svjesni, obavljali konzultacije i razgovore o ovoj temi praktički dvije godine. Od dogovora u Mostaru koji je omogućio da se izbori u Mostaru održe nakon 12 godina, što je dobro i pozitivno za ovaj grad. Željeli smo da se postigne dogovor između bošnjačkih i hrvatskih političkih stranaka.
Aktivnost međunarodne zajednice u proteklom razdoblju, a to je zajednički angažman i Europske unije i SAD-a, išao je za tim da se pronađe rješenje kojim bi se ispravila anomalija, ispravila nepravda, ispravila štetna praksa koja postoji od 2006. gdje, suprotno duhu i slovu Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma i Ustavu Bosne i Hercegovine, Bošnjaci, kao brojniji i konstitutivni narod na području Federacije, Hrvatima biraju njihovog člana Predsjedništva BiH.
Mi smo puno puta kazali da je to nepravedno, da je štetno, da je loše, da stvara nepovjerenje, da izaziva nezadovoljstvo kod Hrvata i da će takva praksa, ako se nastavi i dalje, ugroziti funkcioniranje Bosne i Hercegovine.
Upravo zahvaljujući našem zalaganju međunarodna zajednica uopće je i prihvatila tu raspravu na taj način. Ono što je jako važno za vas koji se ne bavite ovim godinama, nego ste prigodno vanjsko-političari postali u zadnjih desetak mjeseci, o ovoj temi mogli su razgovarati i oni koji su vodili hrvatsku vanjsku politiku prije nas, ali nikad nisu na ovakav način. Nikada do sada na ovakav način na razini Europskog vijeća, a osobito uz Strateški kompas i na razini ministara vanjskih poslova i dokument koji je usvojilo Europsko vijeće, ravnopravnost konstitutivnih naroda kao referenca nije postojala.
Vama to možda djeluje notorno, bilo je jednostavno, bilo je pripisivanje Ustava, ali nije. Postoje zemlje koje su čak odlučile otići u fusnotu i to
expressis verbis staviti u dokument. To su Njemačka, Nizozemska, Belgija, Luxemburg, to je, na našu žalost, čak i Češka. I to su loše stvari.
One govore o nečemu, govore o nataloženom stavu u međunarodnoj zajednici koji se, prije svega, generirao političkim narativom Sarajeva.
Hrvata u političkom smislu u Sarajevu nema već skoro dva desetljeća. I ta činjenica je dijelom i razlog toga da svi međunarodni predstavnici koji dolje provedu neko vrijeme, u konačnici, usvoje taj narativ. Mijenjati to nakon toliko godina izrazito je teško. Oni koji to ne znaju i nisu imali prilike, misle da je to lako. Da svi znaju o Bosni i Hercegovini ono što znaju Hrvati u BiH i u Hrvatskoj. Ne znaju. Nemaju pojma, čak i ne žele znati i nemaju vremena. Ali, zato smo učinili zaista sve. Ne samo da je bila prvi put rasprava na Europskom vijeću, usvojeni zaključci na naš prijedlog, ne samo da su konstituanti narodi spomenuti u Strateškom kompasu, ne samo da su angažirani bili na najvišoj razini predstavnici Europske unije, nego je čak i na tom zadnjem Europskom vijeću iskazana spremnost, na naš prijedlog, da se na najvišoj razini uključe europski čelnici i riješe taj problem. Nažalost, na veliku žalost, bošnjačke političke stranke to ne žele. To je jasno nama, bolje nego vama. Tko je za to kriv? Kriv je onaj tko ne želi postići dogovor i tko želi ostaviti Bosnu i Hercegovinu ovako slabo funkcionirajućom kao što je sada, gdje imamo problem, gdje entitet RS-a, praktički radi na tome da bude država sama za sebe unutar države, a da u okviru Federacije postoji nepovjerenje između Hrvata i Bošnjaka. Da se Parlamentarna skupština ne sastaje, da se Vijeće ministara sastane pet-šest puta godišnje, da proračun nije usvojen. E, to mi ne želimo.
Mi želimo funkcionalnu Bosnu i Hercegovinu. To žele i naši zastupnici ovdje iz Bosne i Hercegovine i to je stav Hrvatske kao prijateljske zemlje Bosne i Hercegovine. I Bosni i Hercegovini, s najboljim namjerama, u konačnici, nekolicina nas ovdje, više je učinila za podnošenje zahtjeva Bosne i Hercegovine vezano za članstvo u Europskoj uniji nego sva vlast koja je kada postojala u Hrvatskoj. To mi jako dobro znamo i nećemo dozvoliti da nam docira netko nešto o tome tko je i što učinio za Hrvate u Bosni i Hercegovini, pogotovo netko tko nije učinio ništa nego samo dolijeva ulje na vatru i sprječava postizanje dogovora između Hrvata i Bošnjaka. To je šteta i to je greška.
Politika na načelima i za dobrobit hrvatskih nacionalnih interese
Ovi sastanci koji su iza nas bili su turbulentni. Došli su u vremenu najveće sigurnosne ugroze za Europu, najveće sigurnosne ugroze za svijet. Riječ je, u suštini, o sukobu autoritarnih režima i demokracije. To je bit ovoga što se događa između Rusije i Ukrajine. Bit je da Rusija negira identitet Ukrajine, bit je da sadašnje vodstvo Rusije želi "ispraviti političke pogreške povijesti, pogreške ranijih ruskih lidera". Nažalost, na štetu Ukrajinaca, na štetu cijele Europe i na štetu, u konačnici, i Hrvatske. Jer refleksije ove krize imaju posljedice na sve nas. Svi znamo ako je struja skuplja, svi znamo ako je plin skuplji, svi znamo ako je hrana skuplja, svi znamo ako je došlo do poremećaja u lancu opskrbe energentima.
Mi ćemo svoju politiku voditi čvrsto, odvažno, principijelno, na načelima i za dobrobit hrvatskih nacionalnih interesa, a osobito – za ove neupućene koji čak ne znaju koji su zastupnici iz BiH, i Hrvata i Bosni i Hercegovini."
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
