Euroskupina, koju čine ministri financija država članica europodručja, dala je pozitivnu preporuku za uvođenje eura u Hrvatskoj od 1. siječnja 2023. Predsjednik euroskupine Donohoe posebno odao priznanje hrvatskoj vladi na predanosti i napornom radu.
“Veliko mi je zadovoljstvo obavijestiti vas da se euroskupina danas složila da Hrvatska ispunjava sve potrebne uvjete za uvođenje eura. To je ključan korak na putu Hrvatske da postane 20. članica našeg europodručja i snažan signal za europsku integraciju", izjavio je predsjednik euroskupine Paschal Donohoe.
Posebno je odao priznanje hrvatskoj vladi "na njezinoj predanosti i napornom radu na postizanju tog rezultata u posljednjih nekoliko godina, u posebno zahtjevnim okolnostima".
Preporuka euroskupine je upućena Vijeću za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN), koje čine ministri financija svih 27 država članica i koji se sastaju u petak u Luxembourgu.
Očekuje se da će na tom sastanku ECOFIN potvrditi preporuku euroskupine i pismo predsjednika Vijeća ECOFIN-a Europskom vijeću.
Europsko vijeće o tom će pitanju raspravljati na sastanku 23. i 24. lipnja.
Postupak odlučivanja o ulasku Hrvatske u europodručje završit će kada Vijeće, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Europskom središnjom bankom, donese tri pravna akta potrebna kako bi se Hrvatskoj omogućilo uvođenje eura 1. siječnja 2023.
Donošenje tih akata očekuje se na sljedećem sastanku Ecofina 12. srpnja.
“Ministri financija dijele mišljenje Komisije i Europske središnje banke da je Hrvatska pravno kompatibilna i da poštuje sve konvergencijske kriterije i smatraju da Hrvatska ispunjava potrebne kriterije za usvajanje eura”, stoji u nacrtu pisma, koje će biti upućeno na samit čelnika država članica.
U nacrtu pisma se ističe važnost da Hrvatska i nakon ulaska u europodručje nastavi ispunjavati obveze koje je preuzela prije dvije godine prilikom ulaska u Europskim tečajni mehanizam (ERM II).
Također se poziva Hrvatsku da provodi daljnje strukturne reforme i investicije predviđene nacionalnim planom za oporavak i otpornost i da vodi zdravu fiskalnu politiku.
Marić: Hrvatska jedina zemlja koja ispunjava sve kriterije i koja je spremna
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, koji je sudjelovao na dijelu sastanka posvećenom ulasku Hrvatske u eurozonu, pojasnio je da je agencijskim izvještajima o zemljama nečlanicama eurozone konstatirano da je Hrvatska jedina zemlja koja ispunjava sve kriterije i koja je spremna.
Kazao je da je to preporuka, nakon koje će se raspravljati te usvojiti pismo koje će onda predsjednik hrvatskog Vijeća uputiti predsjedniku Europskog vijeća na raspravu.
Rasprava će biti na rasporedu idući tjedan, na razini čelnika zemlja članica, a onda još jednom kada se i u Europskom parlamentu raspravi i o tome glasa početkom srpnja, te bi 12. srpnja bilo donošenje konačne formalne odluke na razini Vijeća ministara financija.
Istaknuo je kako će naglasiti da Hrvatska planira nastaviti implementaciju određenih mjera i svega na što smo se obvezali.
„Smatramo da je potrebno da se nastavi s implementacijom svega što će pridonijeti boljoj makroekonomskoj i općenito situaciji u Hrvatskoj", rekao je ministar.
Nema straha od grčkog scenarija, Hrvatska je izašla iz makroekonomskih ravnoteža
Na pitanje je li Hrvatska dubinski spremna i postoji li strah od grčkog scenarija, rekao je da ne postoji.
„Imali smo kvalitetno i pozitivno izvješće za Hrvatsku gdje je konstatirano da su Irska i Hrvatska jedine zemlje koje su izašle iz makroekonomskih neravnoteža“, kazao je i nastavio:
„Ništa se ne događa jer imamo dobre personalne kontakte, ali ovo je prvenstveno plod i rezultat dubinskog snimanja svega što smo činili svih ovih godina“.
Dodao je i da od hrvatskog ulaska u eurozonu neće imati korist samo Hrvatska već i eurozona, odnosno kompletna EU, jer je jasan signal dublje i daljnje integracije pojedinih zemlja u europske tijekove.
Osvrnuo se i na rast kamatnih stopa i rekao da eurozona i članstvo u eurozoni utječe na premije rizika.
„Nažalost, mi smo u okolnostima da nakon dugog razdoblja niskih i negativnih referentnih kamatnih stopa, kao odgovor na borbu protiv inflacije glavne središnje banke svijeta počinju dizati referentne kamatne stope. Naš ulazak u europsku monetarnu uniju kroz smanjenje premije rizika može koliko toliko ublažiti te poraste“, rekao je ministar Marić.
Izvor:
Hina/HRT/Vlada
Pisane vijesti
