Premijer Andrej Plenković naglasio je da hrvatska Vlada podržava ambicije Finske za ulazak u NATO. "Ako je to izbor našeg partnera u Europskoj uniji, onda mi taj izbor trebamo poštovati i podržati", poručio je. Istaknuo je i da Finskoj i Švedskoj treba objasniti položaj Hrvata u BiH i od njih dobiti podršku za izmjenu izbornog zakona.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je danas u Banskim dvorima predsjednicu Vlade Republike Finske Sannu Marin koja je prvi put boravila u radnom posjetu Hrvatskoj.
U izjavi za medije, premijer Plenković je kazao da su na sastanku razgovarali o bilateralnim odnosima dviju zemalja, pripremama za predstojeće Europsko vijeće, koje se u četvrtak i petak održava u Bruxellesu, kao i o dojmovima finske premijerke Marin, koja je posjetila nekoliko zemalja jugoistoka Europe.
Snažna podrška Finske hrvatskom članstvu u europodručju i Schengenu
"Bilo je vrlo lijepo čuti snažnu potporu Finske hrvatskom članstvu u europodručju i schengenskom prostoru. Naša je ambicija da se i jedna i druga dublja eurointegracija realizira s 1. siječnjem 2023. U tridesetoj godini uspostave diplomatskih odnosa visoko cijenimo potporu Finske ispunjenju ta dva cilja", naglasio je Plenković.
Razgovarali su i o situaciji nakon ruske agresije na Ukrajinu. Premijer Plenković je kazao da je invazija stubokom promijenila međunarodne odnose i sigurnosne ugroze na europskom kontinentu.
Istaknuo je i da je ruska invazija imala teške humanitarne posljedice po ukrajinski narod, podsjetivši da je dosad raseljeno 13 milijuna Ukrajinaca, dok ih je 6 milijuna izbjeglo iz Ukrajine u druge zemlje. Spomenuo je da je u ovom trenutku u Hrvatskoj preko 20 tisuća Ukrajinaca.
Premijer je kazao da ova situacija ima za posljedicu i rast cijena energenata i hrane, istaknuvši pritom problem nemogućnosti izvoza žita koje stoji u skladištima i silosima u Ukrajini što dovodi, kako je rekao, do velike ugroze zbog nedostatka hrane, osobito u zemljama na istoku Afrike gdje prijeti glad milijunima ljudi.
"To će onda za posljedicu imati nestabilnost, a vrlo vjerojatno i nove migracijske tijekove prema Europi", dodao je Plenković.
U kontekstu priprema za Europsko vijeće, razgovarali su, kazao je premijer, o naporima da se Ukrajini u ovim okolnostima dodijeli status kandidata za članstvo u Europskoj uniji, kao i Moldovi i kao uvjetovani status Gruziji.
Hrvatska godinama ima jasnu poziciju podrške Bosni i Hercegovini
Predsjednik Vlade rekao je i da su raspravili situaciju u Bosni i Hercegovini.
"Objasnili smo finskoj premijerki posebno važnost izmjene izbornoga zakona kako bi izbori koji se trebaju održati u listopadu bili pravedni, kako bi i hrvatski narod kao konstitutivni narod u BiH bio u poziciji, kao i druga dva, da je ravnopravan i da Hrvati biraju svoje predstavnike u predstavnička i najviša tijela Bosne i Hercegovine", ustvrdio je Plenković.
Naglasio je da Hrvatska godinama ima jasnu poziciju podrške Bosni i Hercegovini u dobivanju statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji.
Podsjetio je da je Bosna i Hercegovina u veljači 2016. podnijela formalni zahtjev za članstvom kada je član predsjedatelj predsjedništva bio predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, i da je u tome ponajviše imala potporu hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu i to u prvom redu zastupnika HDZ-a.
"I ja sam bio jedan od njih. Mi smo tada napravili veliki lobistički napor da uopće dođe do dogovora i da nizozemsko predsjedništvo prihvati taj zahtjev za članstvom", naglasio je Plenković.
Smatramo, istaknuo je premijer, da bi bilo dobro da i BiH dobije status kandidata, a da se pritom, naravno, napravi korak koji je ključan, a to je da se postigne dogovor o izmjenama izbornoga zakona i ograničenim ustavnim reformama koji bi omogućio da svi narodi u BiH i drugi građani budu ravnopravni.
Dobro razumijemo koliko je NATO važan za sigurnost
Kazao je i da je premijerka Marin prenijela želju Finske da u ovim okolnostima postane članica NATO-a.
"Mi poštujemo taj izbor Finske jer smatramo da je u ovakvim okolnostima Sjevernoatlantski savez onaj sigurnosni kišobran koji žele i Finska i Švedska. Hrvatska, koja je postala članica NATO-a 2009., to jako dobro razumije i razumije koliko je taj NATO okvir važan za sigurnost, posebno u okolnostima kad Finska ima granicu s Rusijom od više od 1300 kilometara", kazao je premijer.
U tom kontekstu, istaknuo je Plenković, pozicija hrvatske Vlade i parlamentarne većine je kontinuirano jasna i čvrsta, a to je da podržavamo ambicije Finske za ulazak u NATO.
"Ako je to izbor našeg partnera u Europskoj uniji, onda mi taj izbor trebamo poštovati i podržati", poručio je.
Premijer je rekao da su razgovarali i o gospodarskim odnosima.
Naveo je da je gospodarska razmjena između Hrvatske i Finske oko 80 milijuna eura. Dodao je da je prije pandemije COVID-a u Hrvatskoj boravilo 120 tisuća finskih turista. Izrazio je uvjerenje da će taj pad nadoknaditi nakon uspostavljanja izravnih letova između Hrvatske i Finske.
Finska cijeni hrvatsko prijateljstvo i suradnju
Finska premijerka Sanna Marin kazala je da cijeni hrvatsko prijateljstvo i suradnju.
Današnje razgovore ocijenila vrlo važnima, rekavši kako vjeruje da će Hrvatska i Finska uskoro biti saveznici u NATO-u.
"Došla sam vam reći koliko nam je važno članstvo u NATO-u. Nema tješnjeg odnosa nego biti članom ovakvog jednog savezništva gdje branimo jedni druge", naglasila je Marin.
Kazala je kako je ruski brutalan rat protiv Ukrajine zaista promijenio sigurnosno okruženje.
"Mi smo se ujedinili i djelovali snažno kao Europska unija kako bi Rusija zaustavila ovaj rat. Mi trebamo snažnije sankcije protiv Rusije i trebamo ojačati podršku Ukrajini", poručila je.
Kazala je i da je od 200 članova finskog parlamenta, njih 188 glasalo je za članstvo u NATO-u.
Rekla je da članstvo u NATO-u uživa i veliku podršku finskih građana.
"Svjesni smo da NATO mora biti ujedinjen ne samo u odgovoru Rusiji, nego kao jedan dugoročan odabir", kazala je Marin, naglasivši da će Finska i Švedska ovo savezništvo učiniti snažnijim.
"Mi pružamo sigurnost, naše obrambene snage su među najsnažnijima u Europi i već sada mogu funkcionirati besprijekorno s NATO-om", poručila je, zahvalivši Hrvatskoj na podršci.
Izrazila je uvjerenje da će NATO poslati snažnu poruku jedinstva sa samita u Madridu i da će sve članice početi proces ratifikacije.
Marin je izrazila zadovoljstvo što će Hrvatska sljedeće godine usvojiti euro, a izrazila je i podršku Finske kad je riječ o ulasku naše zemlje u schengenski prostor.
Odgovarajući na pitanje novinara, Marin je rekla da je s hrvatskim predsjednikom imala dobar razgovor.
"Važno je iz perspektive NATO-a da dvije zemlje koje ispunjavaju sve kriterije postanu članice i bilo bi bolje prije nego kasnije. Vjerujem da Hrvatska podržava naše članstvo u NATO-u i nisam dobila nikakve druge informacije na današnjem sastanku", pojasnila je.
Kandidatski status BiH mora ići u korak s izmjenom izbornog zakona
Premijer Plenković je novinarima naglasio da je, neovisno o zadnjim inicijativama iz Slovenije ili Austrije, Hrvatska ta koja najviše podržava kandidatski status i europski put Bosne i Hercegovine.
Dodao je da su iskoristili ovu prigodu da premijerki Marin objasne kako je činjenica da postoji izborni inženjering koji je, kako je rekao, krenuo kao svojevrsni politički dogovor od 2006. godine, gdje na teritoriju Federacije BiH Bošnjaci Hrvatima biraju njihovoga člana Predsjedništva.
Smatramo, dodao je, da kandidatski status BiH mora ići u korak s izmjenom izbornog zakona.
Ponovio je kako je izmjena izbornog zakona ključni element kako bi abeceda demokracije i poštovanja jednakosti konstitutivnih naroda u BiH funkcionirala.
"I na tom tragu ćemo nastupati i na Europskom vijeću i na tom tragu nastupamo svo ovo vrijeme, u zaštiti interesa Hrvata u Bosni i Hercegovini, ali i u potpori cijeloj državi. To ćemo raditi i ubuduće, ali bez da u taj napor nepravedno i nekorektno uvjetujemo put Finske ili Švedske u NATO. To nije naša politika jer to jedno s drugim nema nikakve veze. Naša je zadaća da objasnimo finskoj i švedskoj premijerki položaj Hrvata u BiH i dobijemo potporu za ispravljanje nepravdi, a ne da njihov odabir dovodimo u pitanje", poručio je Plenković.
Upitana o stavu Finske prema davanju kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini, Marin je odgovorila da Finska još nije zauzela poziciju, ali da ima dugu povijest podržavanja proširenja Europske unije.
"Važno je ozbiljno razmotriti sva pitanja koja su važna državama članicama", poručila je finska premijerka.
