Gospodarsko socijalno vijeće u ponedjeljak je raspravljalo o energetskoj politici EU (REPowerEU) i mjerama za ublažavanje inflatornih pritisaka na razini EU. Nakon sastanka u NSK na kojem je sudjelovao i premijer Andrej Plenković, ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović u izjavi novinarima rekao je da je REPowerEU donesen radi odmaka od ruskih fosilnih goriva, s naglaskom na diverzifikaciji opskrbe energentima, štednji i ubrzanom prelasku na obnovljive izvore energije.
REPOwer EU predviđa značajne investicije u obnovljive izvore energije i ubrzavanje procedura kako bi ti projekti bili što prije realizirani, istaknuo je Filipović.
Mišetić: Agilna prilagodljivost
Dopredsjednik GSV-a iz reda poslodavaca Ivan Mišetić, referirajući se na REPowerEU, rekao je da svaki razuman gospodarstvenik već čini ono što je na listi scenarija koje je Europska komisija radila - od štednje, diverzifikacije izvora energije pa do poslovnih scenarija za predstojeće razdoblje.
"Izvjesno je da ništa nije sigurno. Termin koji smo danas iznjedrili je agilna prilagodljivost i to je zapravo nešto što nas trajno čeka u budućnosti, da moramo biti pripravni zajedno djelovati na znakove krize", rekao je.
A pozicija Hrvatske i mogući udio u opskrbi srednje Europe energentima u ovom trenutku je "jedan dio koji nam omogućava da nešto lagodnije idemo u jesen od drugih" no, naglasio je, to ne znači da nećemo morati dijeliti sudbinu ostalog dijela EU".
HUP je u dobroj mjeri zadovoljan onim što je danas rečeno na sastanku kad je u pitanju REPowerEU u pitanju, posebice oko prognoza vezanih uz dostupnost energije, istaknuo je.
"Cijena je nešto drugo, na nju ne možemo utjecati, ali kao odgovorni i razumni poslodavci pokušat ćemo sve da taj dio rizika podijelimo - dijelom s dobavljačima, dijelom s potrošačima i dijelom na uštrb vlastitog profita", rekao je.
Na jesen nove mjere
Govoreći o ublažavanju inflatornih udara, ministar Filipović je podsjetio na Vladin paket koji je na snagu stupio 1. travnja od gotovo 5 milijardi kuna te naveo da se sada radi "na novim mjerama koje će biti predstavljene na jesen".
"Ne možemo utjecati na cijene energenata u Europi i svjetskim tržištima, međutim, sve ono na što ćemo moći utjecati, to ćemo činiti, kako bi pomogli građanima, gospodarstvu, a to činimo i sada", dodao je.
U tom kontekstu naveo je da je prije nekoliko dana raspisan natječaj od 1,9 milijardi kuna kako bi naše tvrtke krenule u smjeru zelene i digitalne transformacije, a radi se i na drugim natječajima tako da će, rekao je, do kraja srpnja ili sredine kolovoza gospodarstvu na raspolaganju biti skoro 2,7 milijardi kuna.
"Hamag Bicro je također pokrenuo nove programe koji se primjerice odnose na zajmove do 100.000 eura na razdoblje od deset godina, uz poček 12 mjeseci, s kamatnom stopom od 0,8 posto. Kreće se isto tako u programe sufinanciranja kamatnih stopa (50 posto kamatne stope kod budućih zaduživanja)", dodao je.
Kod diverzifikacije opskrbe posebno je apostrofirao ulogu Hrvatske u srednjoročnom razdoblju i u tom kontekstu, rekao je da se Hrvatska kroz osnaživanje energetskih kapaciteta želi pozicionirati kao važan energetski čimbenik u ovom dijelu Europe.
"Tako ćemo udvostručiti kapacitet LNG-a na Krku, pojačati plinovodnu mrežu Plinacra, tako da možemo opskrbljivati Sloveniju, Mađarsku i BiH, a također ćemo ići u investiciju udvostručenja kapaciteta Janafa koji već sa postojećim kapacitetima može zadovoljiti sve mađarske potrebe", rekao je.
Zapunjenost skladišta Okoli plinom trenutno 38 posto, do kraja kolovoza na 90 posto
U kontekstu mjera štednje na razini EU, na sastanku GSV-a razgovaralo se i o uspostavi zajedničke dobrovoljne platforme za nabavu plina na razini cijele EU pri čemu će Hrvatska "pratiti dogovor na europskoj razini".
"Kad nastupite zajednički, sa svim državama članicama EU, pregovaračka je pozicija povoljnija i može se postići jeftinija cijena plina", rekao je Filipović.
Naveo je da je trenutna zapunjenost skladišta Okoli plinom 38 posto te dodao da predstavnici HEP-a, koji operativno vode taj postupak, "svaki dan sugeriraju da će zapunjenost biti onakva kakva je određena kriznim planom, odnosno da će do 1. listopada biti na razni od 90 posto".
Sever: Tražimo opsežnije mjere pomoći
Dopredsjednik GSV-a iz reda sindikata Krešimir Sever rekao je kako su na sastanku tražili da se nastavi s mjerama pomoći te da one budu opsežnije od sadašnjih.
"Tražimo da se one kompletiraju u nekakvom većem obujmu, u skladu s najavljenim rastom cijena i s onim što se događalo od kad su mjere u primjeni. Tražimo da se povede računa i o blokiranima i o mogućim budućim blokiranima", rekao je.
Također, traže da se vidi što se još može napraviti kad je riječ o cijeni goriva kao i kod rasta cijena hrane te na području plaća i mirovina.
"I da vidimo što se može napraviti u lovu i prokazivanju onih koji ovo vrijeme koriste za drastično dizanje cijena", naglasio je Sever.
Izvor: Hina/ Vlada
Pisane vijesti
