Premijer Plenković kazao je danas u Dubrovniku da je Pelješki most posebno važan jer je njime dio Hrvatske, koji je između ostaloga i jedan od najatraktivnijih u smislu turističke destinacije, sada integriran u hrvatski teritorij. Istaknuvši kako će taj most biti ostavština politike njegove Vlade, zahvalio je svima koji su na bilo koji način dali doprinos njegovoj izgradnji. Poručio je da je 2022. godina isporuke za Hrvatsku - od članstva u europodručju i Schengenu preko izgradnje Pelješkoga mosta do otvaranja pregovora za OECD i najvišeg kreditnog rejtinga u povijesti.
Uoči večerašnjeg svečanog otvorenja Pelješkoga mosta, predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Dubrovniku na predstavljanju monografije koja je zabilježila tijek izgradnje toga najvećeg hrvatskog infrastrukturnog projekta u proteklim godinama.
Tom je prigodom istaknuo kako je njegova Vlada u početak svoga mandata 2016. krenula s vrlo jasnim ciljem konačne realizacije izgradnje Pelješkoga mosta, prisjetivši se prethodnih neostvarenih pokušaja da do toga dođe. Pritom je, između ostaloga, Vlada prvenstveno pokazala odlučnost.
"Mi smo odlučili – sagradit ćemo most", kazao je premijer Plenković istaknuvši kako nije bilo šanse da se most ne napravi s obzirom da je Vlada imala sve alate da se to dogodi.
Prvi je bio međunarodni položaj Hrvatske, kao članice NATO-a i Europske unije, a upravo su članovi njegove Vlade tome članstvu dali veliki doprinos, znali sve instrumente koji su na raspolaganju, poznavali europske fondove, znali napraviti projekte, za njih lobirati i realizirati ih.
Na sjednici Vlade u veljači 2017., prisjetio se, prije nego je dogovoreno financiranje, rekli su: "izgradit ćemo most, kako god". U lipnju iste godine to je financiranje potpisano s Europskom unijom, a premijer je zahvalio svima koji su tada dali ogroman doprinos tome.
Nakon toga je susjedna Bosna i Hercegovina nastojala problematizirati projekt dopisima Europskoj komisiji, što je, kazao je, bio poticaj za još veću ustrajnost kako bi se projekt realizirao jer most nije luksuz, već je za Hrvatsku on i nužnost.
Za ostvarivanje ovakvih projekata potrebna je sklad odlučnosti, znanja i modernoga suverenizma
Tada je Vlada napravila jedan međuresorni dokument kako bi Europskoj komisiji predočila sve bitne argumente za izgradnju mosta, a premijer Plenković uputio je pismo tadašnjem predsjedniku Europske komisije Jean-Claudeu Junckeru, nakon kojeg je od Komisije stigla odluka o sufinanciranju mosta iznosom od 357 milijuna eura.
To govori, dodao je, jer se ponekad kada se stvari dovedu do kraja čini da je sve išlo kao po loju, a nije.
Zato je, istaknuo je, potreban sklad odlučnosti, znanja, ali i modernog suverenizma koji se očituje u ostvarivanju strateških nacionalnih interesa s izrazito osnaženim međunarodnim položajem i punim samopouzdanjem i vizijom.
"Ovaj je projekt oličenje onoga što je Hrvatska danas u odnosu na ono što je nekada htjela biti", poručio je.
Most je, dodao je, fenomenalan za spajanje Hrvatske, ali i za spajanje Europske unije, a sutra i Schengenskoga prostora.
"On je most povezivanja, most prijateljstva, a za nas je posebno bitan jer je ovaj dio Hrvatske koji je jedan od najatraktivnijih u smislu turističke destinacije sada integriran u hrvatski teritorij", istaknuo je.
Ovo je za Hrvatsku godina isporuke – od članstva u Schengenu i eurozoni do Pelješkoga mosta
Na kraju je poručio da je ovo velika godina za Hrvatsku – godina isporuke – od članstva u europodručju i Schengenu preko izgradnje Pelješkoga mosta do otvaranja pregovora za OECD i najvišeg kreditnog rejtinga u povijesti.
"Moramo biti svjesni da smo sretni što smo ovo doživjeli. A opet zahvalni svima koji su dali doprinos. Neka ne bude "tko je više da", nego se danas veselimo svi jer ovo je dan veselja", kazao je na kraju istaknuvši kako će taj most biti i ostavština politike ove Vlade.
"Uživajmo danas, ovo je veliki dan za Hrvatsku", poručio je zahvalivši svima koji su na bilo koji način sudjelovali u ostvarenju sna o izgradnji Pelješkoga mosta.
Pisane vijesti
.jpg?width=750&height=500)