"Od našeg zadnjeg susreta, svijet se nepovratno promijenio. Ipak, znanstveni podaci ostaju jasni i neupitni. Svjedoci smo nedopustive neravnoteže u emisiji stakleničkih plinova: jedan posto najbogatijih odgovorno je za 15 posto emisija, dvaput više nego najsiromašnija polovica čovječanstva", upozorio je premijer Andrej Plenković obraćajući se šefovima država i vlada sastanka na vrhu COP 27. "Ukoliko želimo dobiti ovu bitku, oni koji emitiraju najviše moraju učiniti puno više i djelovati hitnije, posebno mi u razvijenom svijetu" , naglasio je poručivši kako se ne radi samo o moralnoj ispravnosti i solidarnosti, već i o racionalnoj potrebi.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je jučer i danas na sastanku na vrhu šefova država i vlada COP 27, u Sharm el-Sheikhu u Egiptu.
Drugog dana boravka u Egiptu, govorio je na okruglom stolu na temu "Ulaganje u budućnost energije – zeleni vodik".
"U razvoju niskougljične ekonomije radi smanjenja emisija CO2, sve važniju ulogu ima vodik. To smo prepoznali usvajanjem Strategije za vodik do 2050. kao i projektom Doline vodika Sjeverni Jadran, u suradnju sa Slovenijom i Italijom, radi proizvodnje do 5000 tona vodika godišnje", poručio je premijer Plenković u toj prigodi.
Nakon okruglog stola, premijer Plenković obratio se šefovima država i vlada.
Podsjetio je na prošlogodišnje obećanje sa sastanka na vrhu u Glasgowu da će se učiniti sve kako bi se ubrzala borba protiv klimatskih promjena i njihovih razornih posljedica.
U međuvremenu, ruska agresija na Ukrajinu potvrdila je da je zelena tranzicija još važnija kako bi osnažila našu otpornost, istaknuo je.
Ekonomski gubici uslijed ekstremnih vremenskih neprilika alarmantno se povećavaju, upozorio je premijer Plenković.
U tom je kontekstu naveo da je Hrvatska u posljednjem desetljeću pretrpjela prosječan godišnji gubitak od 0,5 posto svog BDP-a.
"Hrvatski građani uistinu su postali svjesni potrebe ublažavanja učinaka klimatskih promjena – više od 80 posto ih vjeruje da trebamo djelovati kako bismo spriječili štetne posljedice na ljude i na okoliš", kazao je premijer Plenković.
Napori Hrvatske prema zelenoj tranziciji
Zahvaljujući novim nacionalnim i europskim mjerama, još smo ubrzali tranziciju na niskougljičnu energiju, a Hrvatska je već po tom pitanju dosta iznad prosjeka Europske unije, rekao je premijer Plenković istaknuvši da čak dvije trećine proizvodnje struje i energije u Hrvatskoj dolazi iz obnovljivih izvora, koji pokrivaju trećinu ukupne energetske potrošnje.
"Kako bismo potaknuli solarizaciju naših krovova, ukinuli smo PDV na solarne panele", istaknuo je.
I geotermalna energija predstavlja veliki hrvatski veliki potencijal, od grijanja do poljoprivrede.
Hrvatska, uz Sloveniju i Italiju, naveo je premijer, sudjeluje u Projektu "Dolina vodika Sjeverni Jadran" usmjerenom ka proizvodnji zelenoga vodika, a ulažu se i značajni napori u dekarbonizaciju prijevoznog sektora.
"Tijekom sljedećeg desetljeća uložit ćemo više od 4 milijarde eura u modernizaciju željeznice, a do 2032. ćemo predstaviti flotu baterijskih elektromotornih vlakova koji će zamijeniti dizelske vlakove", najavio je premijer Plenković.
Hrvatska je rastuća popularna turistička destinacija, poznata po svojoj netaknutoj prirodi. Promičemo održivi turizam kao i smještajne kapacitete s lokalnom i ekološki certificiranom proizvodnjom hrane, a zahvaljujući ciljanoj kampanji u hotelima i kampovima smanjili smo otpad od hrane za 10 posto u samo jednoj godini, kazao je premijer Plenković.
U posljednjih pet godina hrvatski su građani povećali stopu recikliranja za trećinu i smanjili stopu odlaganja otpada za četvrtinu, dodao je.
Posljedice klimatskih promjena na Hrvatsku
Predsjednik Vlade Andrej Plenković podsjetio je da je ovo ljeto bilo najtoplije u Europi od prvih meteoroloških zapisa, a znanstvenici su upozorili da bi istodobno, nažalost, moglo biti i jedno od hladnijih u ljetima koja dolaze.
Prvi put u povijesti, dodao je, Jadransko more zagrijalo se na rekordnih 30 stupnjeva celzijusa još u lipnju.
Suša bez presedana izazvala je 300 milijuna eura štete hrvatskoj poljoprivredi, a preko 13 tisuća požara opustošilo je dvostruko veće područje nego prethodne godine.
Istodobno, proširili smo pošumljavanje i na naše gradove, gdje financiramo urbanu sadnju drveća, kazao je premijer.
"Prilagodba svih sektora na ekstremne vremenske uvjete je ključ u sprječavanju i minimiziranju gubitaka i štete", istaknuo je.
Podržavamo raspravu na ovom sastanku na vrhu COP-27, koja se odvija na posebno ranjivom kontinentu, kako bismo pronašli primjerena rješenja za jačanje otpornosti naših zajednica, poručio je premijer Plenković.
Zajedničko djelovanje na ublažavanju klimatskih promjena
"Kako bismo potakli promjene, moramo početi od samih sebe. Izračunali smo ugljični otisak zgrade hrvatske Vlade, kako bismo ga smanjili. Koliko god to simbolično zvučalo, svaki korak je važan u podizanju svijesti među našim građanima", kazao je predsjednik Vlade.
Istinska tranzicija također zahtijeva blisku suradnju između donositelja odluka i znanstvenika, ali i relevantne podatke, pravovremene modele i seriju konkretnih mjera koje se mogu implementirati na svim razinama.
Stoga Hrvatska planira osnovati Nacionalni centar za klimu i ekološku tranziciju, kao stručni centar za sve dionike.
Zato što je priroda naš najbolji saveznik, u svim svojim djelovanjima trebamo prioritizirati rješenja temeljena na prirodi.
"Od našeg zadnjeg susreta, svijet se nepovratno promijenio. Ipak, znanstveni podaci ostaju jasni i neupitni. Svjedoci smo nedopustive neravnoteže u emisiji stakleničkih plinova: jedan posto najbogatijih odgovorno je za 15 posto emisija, dvaput više nego najsiromašnija polovica čovječanstva", upozorio je premijer Plenković istaknuvši kako je to nepošteno i neodrživo.
"Ukoliko želimo dobiti ovu bitku, oni koji emitiraju najviše moraju učiniti puno više i djelovati hitnije, posebno mi u razvijenom svijetu" , naglasio je poručivši kako se ne radi samo o moralnoj ispravnosti i solidarnosti, već i o racionalnoj potrebi.
Usprkos tome, svi zajedno – velike i male države – moramo djelovati sukladno svojim mogućnostima, unatoč trenutnim geopolitičkim preokretima i s njima povezanom prehrambenom i energetskom krizom, dodao je.
U vremenu kad su nafta i plin postali oružje, istaknuo je predsjednik Vlade, moramo graditi partnerstva usidrena u zajedničkim vrijednostima, uključujući energetske i klimatske ciljeve, i učiniti svoje resurse i infrastrukturu otpornijima.
Iako se svijet trenutno suočava s ekonomskim problemima, moramo više nego ikada ostati posvećeni provođenju zelene tranzicije, ako želimo da naše zemlje od nje imaju koristi.
"Ne smijemo dopustiti da današnje krize postanu buduće katastrofe. Na svima je nama zajedno da osiguramo da se to ne dogodi", poručio je na kraju svog obraćanja predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Pisane vijesti
