Kroz Projekt Slavonija dosad je u Vukovarsko-srijemsku županiju uloženo 4 milijarde kuna

"Danas je dan kada smo još jednom odali poštovanje hrvatskom braniteljima, onima koji su dali najviše za slobodu hrvatskoga naroda, za činjenicu da je Hrvatska danas i slobodna demokratska država sa svim svojim institucijama, međunarodno priznata i snažno međunarodno profilirana. Zahvaljujem još jednom njima na žrtvi, na hrabrosti i na odvažnosti", poručio je premijer Plenković danas u Županji na obilježavanju Dana Vukovarsko-srijemske županije.

U povodu Dana Vukovarsko-srijemske županije, predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Županji svečanoj sjednici Županijske skupštine, a uoči svečane sjednice položio je vijenac i zapalio svijeću ispred Spomen obilježja poginulim braniteljima županjske Posavine.
 
Uz predsjednika Vlade bio je ministar obrane Mario Banožić.
 
U svom je govoru na svečanoj sjednici premijer Plenković zahvalio svima onima koji su se borili za slobodu Hrvatske.

"Danas je dan kada smo uoči svečane sjednice županijske skupštine još jednom odali poštovanje hrvatskom braniteljima, onima koji su dali najviše za slobodu hrvatskoga naroda, za činjenicu da je Hrvatska danas i slobodna demokratska država sa svim svojim institucijama, međunarodno priznata i snažno međunarodno profilirana. Zahvaljujem još jednom njima na žrtvi, na hrabrosti i na odvažnosti", poručio je.
 
Čestitavši uime Vlade Dan županije, poručio je kako je ta istočna županija izrazito važna za Hrvatsku – i zbog drvne industrije, i zbog poljoprivrede, i zbog razvoja malog i srednjeg poduzetništva, a predstavlja i važan prometni pravac. Važna je, dodao je, i zbog čuvanja i zaštite hrvatske granice.
 
Kroz novi VFO i NPOO dalje ćemo razvijati projekte i raditi za dobrobit ovog područja
 
Premijer Plenković istaknuo je da je kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem dosad u tu županiju uloženo 4 milijarde kuna.
 
"Kroz novi Višegodišnji financijski okvir i kroz Instrument EU iduće generacije i kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti imamo prigodu dalje razvijati projekte i raditi za dobrobit Vukovarsko-srijemske županije", dodao je.
 
Podsjetio je da je 250 milijuna kuna alocirano za 17 tisuća radnika u 2,5 tisuće poduzeća u Vukovarsko-srijemskoj županiji, u cilju očuvanja radnih mjesta tijekom krize uzrokovane covidom.
 
Sada, dodao je, kao i u drugim dijelovima Hrvatske koriste mjere za ublažavanje posljedica energetske i prehrambene krize iz dva Vladina paketa iz travnja i rujna. 
 
Istaknuo je da Hrvatska, u ovoj godini isporuke, zaokružuje tri svoja velika cilja – otvaranje Pelješkoga mosta, ulazak u europodručje i ulazak u Schengenski prostor.
 
Četvrti cilj, dodao je, bit će višenamjenski borbeni avioni Rafale koji će početi dolaziti u Hrvatsku od kraja iduće godine.
 
Vidjet ćemo hoće li država zadržati svoj vlasnički paket u Petrokemiji
 
Odgovarajući na pitanja novinara o Petrokemiji kazao je da turska grupacija Yildirim pregovara sa suvlasnicima Petrokemije – PPD-om i Inom.
 
"Oni očito žele preuzeti od njih udio i, koliko ja razumijem, nastaviti funkcionirati kao kompanija koja će proizvoditi mineralna gnojiva, što je i bit", rekao je premijer.
 
Dodao je da se radi o izrazito velikoj i snažnoj turskoj kompaniji, koja je specijalizirana upravo za to, a ovo je tek prvi korak, a o daljnjim koracima će voditi računa i ministar gospodarstva i svi drugi koji su nadležni.
 
Upitan hoće li država zadržati svoj vlasnički paket, premijer je odgovorio: "Vidjet ćemo".
 
Pojasnio je da država ima nešto više od 17 posto udjela, ima i drugih suvlasnika, a odluke će se donositi kada se razgovori otvore.
 
Zakon o izbornim jedinicama ozbiljno političko pitanje, Vlada će o tome zauzeti stav kad dođe vrijeme
 
Na pitanje o mogućim izmjenama Zakona o izbornim jedinicama, premijer je kazao kako danas o tome nije bilo riječi istaknuvši kako se ne radi o pitanju koje se rješava na brzinu već o ozbiljnom političkom pitanju izbornoga sustava, izbornih jedinica, stava Ustavnoga suda, demografskih kretanja i vrijednosti glasa.

"Kada dođe vrijeme, Vlada i vladajuća koalicija će o tome zauzeti stav", poručio je.
 
Odgovorio je i na novinarsko pitanje o CERP-u.
 
"Ne vidim tu nikakav konkretan pristup koji bi zahtijevao ovakvo pitanje. CERP radi svoj posao, ima zadaću da vodi računa o interesima Republike Hrvatske. Kao što vidite, kompanija ide dalje, a Vlada će o tome što će, kada i kako raditi sa svojim udjelom, donositi najbolju odluku u interesu Hrvatske",  rekao je.
 
"Vlada je suvlasnik kompanije. Kompanija ima sada interes novog ponuđača. Nama je bitno da Hrvatska ima kompaniju koja funkcionira. Država ništa nije izgubila", ustvrdio je premijer.
 
Upitan o današnjoj izjavi Tomislava Jozića o obilježavanju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje premijer Plenković poručio je kako nije čuo što je rečeno, ali je podsjetio i njega i sve ostale da je organizator Dana sjećanja, u smislu vodstva i zakonskih odredbi, Vlada.
 
"Praktički sve ove godine koje su iza nas praktički sve troškove je snosila Vlada", ustvrdio je i uputio ga na potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tomu Medveda da točno s njim vidi koliko je novaca hrvatska Vlada, zato što želi, dala za organizaciju.
 
Dodao je da je prošloga tjedna u Ministarstvu hrvatskih branitelja održan sastanak na kojem je konsenzusom dogovoren program obilježavanja Dana sjećanja.
 
Zakon o ekstraprofitu je vrlo ciljani zakon, nije primjereno da u ovakvoj energetskoj krizi neki ostvaruju bitno veću zaradu nego ranije 
 
Na pitanje ima li podršku koalicijskih partnera za zakon o ekstraprofitu, ustvrdio je da ima podršku svih partnera u parlamentarnoj većini.
 
"Radi se na tom zakonu i donijet će se, kao što smo i obećali", poručio je ustvrdivši da je važno da taj zakon pogodi cilj.
 
Pojasnio je da u godini u kojoj smo imali energetsku krizu postoje kompanije iz energetskog sektora koje su imale zaradu koja je bitno veća nego što je to bila ranijih godina, što nije primjereno u situaciji u kojoj Vlada donosi mjere da smanji cijenu plina i struje kako bi ograničila taj udar na građane i gospodarstvu.  

Smisao takvog zakona je da se orijentira na one koju su svojim ponašanjem i dizanjem cijena dali doprinos rastu inflacije, unatoč tome što je Vlada radila porezna rasterećenja.
 
"Ovo je vrlo ciljani zakon. Nije smisao Vlade koja godinama ide u nekoliko krugova poreznog i administrativnog rasterećenja da sada nekome diže porez. Porez mora biti s ciljem, svrhom i smislom. Ako imamo veliku krizu, a država je izašla ususret da smanji efekte i teret na građane i gospodarstvo, onda mi ciljamo na aktere koji su zaradili puno više nego što bi to bilo primjereno ovim okolnostima ili one koji su svojim ponašanjem potaknuli inflatorne pritiske", pojasnio je.  

 

Pisane vijesti