Premijer Andrej Plenković poručio je danas sa saborskog aktualnog prijepodneva kako će se parlamentarni izbori održati kada su i predviđeni. Istaknuo je da je Vladi agenda politička stabilnost, bez koje ne bi bilo gospodarskog rasta, zaposlenosti i paketa mjera vrijednog 26 milijardi kuna. Ministar Filipović poručio je kako je sigurnost opskrbe naftom i plinom neupitna, zaliha nafte ima za 90 dana, a podzemno skladište plina Okoli je puno.
Hrvatski sabor nastavio je rad aktualnim prijepodnevnom tijekom kojeg su predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministri odgovorili na 40 pitanja zastupnika.
Na upit o ustavno zajamčenoj jednakosti građana i vrijednosti glasa, koji postojećim rješenjem o izbornim jedinicama ne vrijedi jednako, premijer Plenković kazao je da tko god ima pretenzije za izbore, neka se priprema, oni će biti onda kada su predviđeni.
Istaknuo je da je Vladi agenda politička stabilnost, bez koje ne bi bilo gospodarskog rasta, zaposlenosti i paketa mjera vrijednog 26 milijardi kuna.
"Je li netko bacio nešto u eter, pa bi mi trebali na to skakati kao pilići, nije naš stil, imamo svoje prioritete i svoj program, svoju metodologiju", rekao je napominjući kako je opće poznata činjenica da se dogodilo previše diskrepancije u veličini izbornih jedinica u odnosu na broj stanovnika.
„Kao HDZ i saborska većina, kad dođe vrijeme, artikulirat ćemo prijedloge koji bi mogli modificirati postojeći sustav da ta diskrepancija dođe u plus, minus pet posto, kad će to biti, prepustit ćete nama da odlučimo“, rekao je.
Restrukturiranje Agrokora procijenjeno kao jedno od najboljih u svijetu
Što se tiče Agrokora, premijer je podsjetio da je prije pet i pol godina bivši vlasnik Agrokora izručio državi praktično bankrotiranu kompaniju, sa sedam milijardi eura duga.
„Naravno da smo reagirali i radi zaposlenika, poljoprivrede, cijelog gospodarstva“, kazao je i naglasio kako se kompanija iz gliba digla na tržišnu razinu i smanjila dug na 1,1 milijardu.
„Tko je doveo Ruse u Hrvatsku, jesam li ja išao u Moskvu potpisivati ugovore o kreditu, ili je to radio bivši vlasnik“, upitao je premijer i istaknuo da je restrukturiranje Agrokora procijenjeno kao jedno od najboljih u svijetu.
"Priča koja se sada dogodila nema mađioničara koji bi moga znati što bi se dogodilo uz transakciju koja se možda zbiva iz Rusije u Rusiju ili iz Rusije u Emirate. Tolike sposobnosti nema ni jedna vlada, pa ni naša", zaključio je premijer.
Ponovio je da je 'lex Agrokorom' spašeno hrvatsko gospodarstvo, OPG-ovi, dobavljači i da pri tom ne vidi problem što se vlasništvo prenosi s jednog subjekta na drugi.
"Kompanija Fortenova je privatna, a ne državna i suvlasnici raspolažu s udjelima kako hoće, Vujnovac i njegova kompanija je samostalna i samoinicijativno je kupovala dionice od drugih", kazao je premijer.
„A što se tiče ovih koji tvrde da su kupili udio od Sberbanke to ćemo vidjeti kada se konsolidiraju sve informacije tko je i što je tu i za čiji račun i zašto tako netransparentno, kakve su to transakcije, vrlo neobične i bizarne”, dodao je Plenković.
Uručivši premijeru odluku Suda, Nikola Grmoja istaknuo je da je Visoki upravni sud prije dva dana donio pravomoćnu presudu kojom je diplomat Damir Sabljak nakon četiri godine progona zbog ukazivanja na korupciju, ponovno vraćen na posao.
"Rješenje ću proslijediti ministru Grliću Radmanu, on će ga proučiti i reći koji je njegov stav o tome", kazao je Plenković.
Koncept je da konverzija prođe bez troškova za građane i poduzetnike
O uvođenju eura, premijer Plenković je rekao da je generalni koncept da se konverzija kuna u eure dogodi bez troškova za građane i poduzetnike, dodavši kako će riješiti i pitanje javnobilježničkih pristojbi koje poduzetnici moraju plaćati pri konverziji temeljnog kapitala.
„I to ćemo riješiti, da i tih 2400 kuna ne bude teret”, kazao je.
Na upit u kojoj je fazi inicijativa za proglašenje Parka prirode Ivanščica, Strahinjčica, Maceljsko gorje i Ravna gora, ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović odgovorio da tijekom sljedeće godine očekuju rezultati stručne podloge temeljem koje će se utvrditi smjer zaštite tog područja.
Što se tiče izdanih radnih dozvola za naše iseljeništvo, Plenković je istaknuo da svatko tko ima hrvatsko državljanstvo ne treba radnu dozvolu te podsjetio da je mijenjan zakon kako bi se olakšalo dobivanje hrvatskog državljanstva.
„A što se tiče ljudi iz trećih zemalja, dodao je, oni nadomještaju praznine na tržištu rada“, dodao je premijer.
Peđa Grbin podsjetio je premijera na obećanja koja je dao. "Obećali ste svašta, a realizirali malo toga", kazao je Grbin na što mu je Plenković spočitnuo izbacivanje ljudi iz stranke.
„I vi kao takav imate zamjedbe na nas”, rekao je premijer te ponovio kako je u vrijeme njegova mandata, između ostalog, ostvaren gospodarski rast, rast zaposlenosti, plaća, ulazak u europodručje te Schengen.
„Na vašem mjestu bih rekao da možda to nije tako loše”, ustvrdio je Plenković.
Vlada privržena borbi protiv korupcije
Premijer Plenković istaknuo je Vladinu privrženost borbi protiv korupcije, te otklonio tvrdnje o nepravilnostima u trošenju sredstava iz europskih fondova.
Ako borba protiv korupcije nema rezultata, onda je nema, a kod nas, čini mi se, ima rezultata, odgovorio je premijer zastupnici Sanji Radolović koja je rekla kako je glavna europska tužiteljica izrazila zabrinutost koliko se novca iz europskih fondova ukrade u Hrvatskoj.
Kada pogledate Europski revizijski sud, sve što je tamo došlo na test o načinu kako se koriste europski fondovi, nije pronađena nepravilnost, ustvrdio je premijer.
Urša Raukar Gamulin pitala je Plenkovića zašto Vlada preko DORH-a nije pokrenula postupak utvrđenja ništetnost ugovora kojim je Ina predana Mađarima.
„Imajući u vidu stav predsjednika Vrhovnog suda Vlada je u međuvremenu potpisala okvirni sporazum s pravim fakultetima u Hrvatskoj i tražit ćemo mišljenje više katedri u vezi ove teme“, odgovorio je Plenković.
Naš je cilj da dobijemo stavove niza pravnih stručnjaka, uključujući i novo mišljenje DORH-a, da vidimo što možemo, ako nešto i možemo, jer su ugovori koji su tada potpisivani pisani tako da zaštite stranog investitora, kazao je.
„Obavit ćemo dodatne konzultacije, kad sve obavimo donijet ćemo odluku i o tome vas obavijestiti“, rekao je.
Željko Lenart upozorio je na poteškoće u nabavi plavog diesela i na to što su moderni traktori osjetljivi na lošiju kvalitetu goriva.
U šest godina napravljen iskorak prema braniteljima
Premijer je istaknuo kako se vodi računa da opskrba plavim dieselom bude adekvatna, a ako negdje ima manjih teškoća, to se rješava.
"Držimo plavi dizel na cijeni koja je dvije kune ispod tržišne. Sve ovo vrijeme odlukama Vlade činimo energente dostupnima građanima", ustvrdio je dodajući kako je, što se tiče pitanja o kvaliteti plavog diesela i treba li prijeći na obični, zamolio kolege da vide o čemu se radi.
Stipe Mlinarić prozvao je premijera da još nije dobio odgovor na pitanje što će Vlada učiniti za logoraše srpskih logora koje mu je postavio prije devet mjeseci.
Što se tiče brige o braniteljima i invalidima, njihovim pravima, iskorak je napravljen, ovu vrstu dijaloga koju smo unatrag šest godina pokazali prema pravima branitelja, ne možemo usporediti ni sa jednim drugim vremenom, odgovorio je Plenković.
Što se tiče naknada, zakon je u proceduri, a to se pitanje rješava, napomenuo je.
Jesenskim paketom mjera zaštitili smo građane i poduzetnike
Ministar Filipović poručio je kako je sigurnost opskrbe naftom i plinom neupitna, zaliha nafte ima za 90 dana, a podzemno skladište plina Okoli je puno.
Učinili smo sve kako bi građani i gospodarstvo imali sigurnu zimu - sigurnost opskrbe plinom i naftnim derivatima je neupitna, zaliha nafte imamo za 90 dana, kontinuiramo interveniramo u cijene benzina i dizela, a skladište plina Okoli je puno, odgovorio je Filipović na upit Grozdane Perić.
Osim toga, dodao je, jesenskim paketom mjera zaštitili smo građane i poduzetnike i po pitanju električne energije.
Za lokalne opskrbljivače koji ne mare za Vladinu odluku o cijeni plina za javne ustanove, bolnice i vrtiće po cijeni od 41 eura po megavatsatu Filipović je kazao kako mu je takvo ponašanje neshvatljivo. Od 11 opskrbljivača samo jedan pravi problem, Međimurje plin.
„Nevjerojatno mi je da netko može nekakav profit stavljati ispred dobrobiti svojih sugrađana, a to trenutno radi Međimurje plin. To je pitanje za lokalne čelnike koji su većinski vlasnici, kako dopuštaju toj firmi da naplaćuju takve račune”, rekao je Filipović i pozvao ih na dobrovoljno raskidanje ugovora.
Nije potreban parlamentarni nadzor nad provedbom sankcija Rusiji
Mišel Jakšić ponovno se osvrnuo na pitanje Ine i upravljanje tom kompanijom, upitavši je li došlo vrijeme se zaštiti hrvatski vlasnički udio.
Premijer Andrej Plenković ponovio je kako je smjer Ine zacrtan prije 20 godine, a danas smo tu gdje jesmo. „Kad smo 2016. rekli da je najpametnije da otkupimo MOL-ov udio u Ini, i danas tvrdim da je to najpametnije za hrvatske energetske interese”, rekao je Plenković podsjetivši da je Mol odbio ponudu za otkup.
Proces ćemo nastaviti i vjerujem da ćemo na kraju doći do cilja, jer je i mađarskoj strani jasno da je ovo "brak koji nije egzemplaran", poručio je.
Bojan Glavašević upitao je premijera je li voljan podržati osnivanje tijela koje bi omogućilo parlamentarni nadzor nad provedbom sankcija Rusiji, na što mu je on odgovorio da nema potrebe za tim.
Ako želite kao saborski zastupnici dati doprinos, predlažem da se sazove tematska sjednica Odbora za vanjske poslove, poručio je Plenković.
Kazao je kako je razmjere promreženosti ruskog kapitala u Hrvatskoj shvatio nakon posjeta Ukrajini „dok je Grbin govorio što idemo tamo provocirati, a mnogi trčali i na Pantovčak po instrukcije”.
U željeznicu će se uložiti četiri milijarde eura kroz 10 godina
Vezano za ulaganja u željezničku infrastrukturu Plenković je kazao da se kroz 10 godina planira investirati četiri milijarde eura, kao i da će se kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti 100 milijuna kuna namijeniti za pilot projekt baterijskih vlakova, što je najavio u Egiptu.
Odgovarajući na upit Vesne Nađ o liberalizaciji iskorištavanja konoplje otkrio je kako je pravilnik o davanju odobrenja za proizvodnju konoplje u medicinske svrhe u završnoj fazi.
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, na upit Vesne Bedeković o dinamici obnove nakon potresa kulturne baštine, navela je kako je u provedbi 280 projekata u vrijednosti od oko pet milijardi kuna, te je već 15 projekata u cijelosti završeno.
Pohvalila je pritom suradnju sa Zagrebom, Petrinjom, Karlovcem i Bjelovarom, a najlošijom ocijenila suradnju sa Siskom.
Vlada ublažila efekte energetske i prehrambene krize
Zastupnik Božo Petrov rekao je da građani žive lošije nego lani, na što mu je premijer Andrej Plenković uzvratio kako je inflacija s kojom smo suočeni „novum za cijelu generaciju“ i izvan je njezinog utjecaja, ali da Vlada nije stajala skrštenih ruku.
Ublažili smo efekte energetske i prehrambene krize, inflatornih pritisaka, rekao je premijer, naglasivši kako su zahvaljujući Vladinim mjerama cijene struje i plina za građane i gospodarstvo tri do pet puta jeftinije nego da su prepuštene tržišnim cijenama. To su, istaknuo je, antiinflacijske mjere.
Model poticanja dragovoljnog služenja vojnog roka
Željko Sačić (HS) podsjeća da je od 2008. „zamrznuto“ služenje vojnog roka, pa pita razmišlja li Vlada o nekoj vrsti vojnog osposobljavanja i vraćanju služenja vojnog roka.
Što se tiče osposobljavanja, imamo model poticanja dragovoljnog služenja vojnog roka, sredstava u proračunu je dovoljno, odgovorio mu je Plenković.
Premijer je naveo i kako će za godinu dana, kada počnu dolaziti (borbeni avioni) Rafalei, osjećaj sposobnosti naše vojske biti sasvim drugačiji, te da treba imati u vidu i razgovore sa saveznicima da i dalje opremamo zrakoplovstvo, ali i druge vidove vojske.
Ministar znanosti i obrazovanja potvrdio je Josipu Begonji da je Vlada osigurala pola milijarde kuna kako bi od sljedećeg polugodišta svaki učenik osnovne škole imao barem jedan obrok.
"O mogućnostima same škole ovisit će hoće li biti topao ili hladni obrok", kazao je ministar i dodao kako osnivači škola mogu osigurati dodatne iznose za prehranu i tako omogućiti da bude kvalitetnija nego je sada.
Očekujemo da Kosovo u svoj ustav unese i Hrvate kao manjinu
Ermina Lekaj Prljaskaj pitala je ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana kada će hrvatska djeca na Kosovu početi pohađati nastavu iz predmeta Hrvatski jezik na standardnom hrvatskom jeziku.
„Nastava se temeljem skromnih mogućnosti odvija temeljem nastavnog programa Srbije“, potvrdio je Grlić Radman i najavio da bi 15-ak djece trebalo dobiti obrazovne materijale, a u suradnji s Carnetom dogovorena je donacija 17 prijenosnih računala i interaktivna ploča.
A onda će se nastaviti sa slanjem određenih obrazovnih materijala ne samo za Hrvatski, nego i za Povijest, Zemljopis, kazao je.
Izjavio je i kako očekuje da Kosovo u svoj ustav unese i Hrvate kao manjinu.
Izvor:
Hina/Vlada
Pisane vijesti
