Ministar financija Marko Primorac poručio je u ponedjeljak da se dodatnim porezom na dobit ne želi kazniti poduzetnike, podsjetivši i na pomoć koji su dobili od države.
Ministar Primorac je dao izjavu za medije na marginama poslovnog skupa "Ekonomske politike RH i očekivanja za 2023. godinu: izvoz i industrija“, u organizaciji udruge Hrvatski izvoznici (HIZ).
Primorac je rekao da razumije zabrinutost poduzetnika te da su oni, kao i ostali poduzetnici, protiv uvođenja novih poreza.
Međutim, u okolnostima krize bez presedana, koja je utjecala i na životni standard građana, Primorac smatra odgovornim i moralnim da dio njenog tereta dominantnije podnesu oni gospodarski subjekti koji su unatoč teškim okolnostima u ovoj godini ostvarili značajno iznadprosječne razine dobiti.
U ovim okolnostima, ocijenio je Primorac, borba za očuvanje nečijeg investicijskog potencijala ili profitne marže, a koja bi bila ispred interesa građana i koja bi zanemarivala njihove potrebe, bila bi neopravdana, pogotovo nakon što je Vlada snažnim mjerama pomogla gospodarstvenicima te očuvala gospodarski rast i njihov investicijski potencijal.
Primorac je u prošli četvrtak predstavio nacrt prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit, koji će plaćati kompanije s prihodima u 2022. većim od 300 milijuna kuna, po stopi od 33 posto, no samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek. Cilj je da porez u Hrvatskom saboru bude izglasan u ovoj godini, odnosit će se na 2022., a bit će naplaćen u 2023. godini.
Primorac očekuje konstruktivne savjete i kritike
Prijedlog zakona trenutno je u javnom savjetovanju, a Primorac očekuje konstruktivne savjete i kritike, pri čemu će se, kako je rekao, sve realno, racionalno i potkrijepljeno utemeljenim argumentima, i uvažiti.
Ministar se nije složio s tezom da se novim porezom kažnjavaju uspješni. "Ne smatram da se ovim porezom bilo tko kažnjava. Intencija nije bila, iako se to kontinuirano provlači u medijima, kažnjavanje nekoga zato što je nešto zaradio", izjavio je Primorac.
Istaknuo je da Vlada nije ostavila poduzetnike kada su zbog značajnog porasta cijene energenata vapili za pomoći države, a tako sada brzo reagira i kada je potrebna pomoć građanima, što se čini i najavom uvođenja dodatnog poreza na dobit.
Upitan o kritikama profesorice Ivanov da je novi porez "besmislen i nepravedan", Primorac je rekao da je svaki potez odnosno svaka intervencija države za nekog "jako pravedna, a za nekog jako nepravedna".
Primorac je pritom postavio pitanje je li "opravdano i normalno" da subvencioniranu cijenu električne energije imaju oni subjekti koji ostvaruju nadprosječan rast dobiti?
"To je pitanje na koje je nemoguće jednostavno odgovoriti", ocijenio je Primorac, dodajući da je Vlada zahvatila prilično širok krug subjekata kojima je pružena pomoć, između ostalog, i u vidu fiksiranja cijena energenata.
Tako se u ovim okolnostima, rekao je Primorac, ne biraju subjekti, već donosi porez koji je solidaran, a koji će zahvaćati subjekte s obzirom na njihovu gospodarsku snagu.
Prihodi od poreza će biti redistribuirani uglavnom najsiromašnijim građanima
Nije se složio ni s konstatacijom da bi uvođenje tog poreza moglo dovesti i do još nižeg gospodarskog rasta u idućoj godini, koji Vlada projicira na 0,7 posto. Prihodi od poreza će biti redistribuirani uglavnom najsiromašnijim građanima, oni će taj novac trošiti, pa će se s te osnove povećati i potrošnja. "Isključivo govoriti o efektima smanjenja gospodarskog rasta zbog smanjenja investicijskog potencijala, po mom mišljenju je površno", ustvrdio je.
U svom govoru na skupu, u kojem je izvoznicima predstavio naglaske prijedloga državnog proračuna za iduću godinu, Primorac je rekao da se već neko vrijeme vodi borba s inflatornim pritiscima, pri čemu su oči javnosti kontinuirano usmjerene ka nositeljima fiskalne politike, dok monetarne politike u tom kontekstu praktički nema.
Na pitanje novinara je li to bila kritika Hrvatske narodne banke (HNB), Primorac je rekao da ne voli kritizirati nikoga, no da mu je simptomatično da postoji institucija čiji je osnovni cilj očuvanje stabilnosti cijena, a ne primjećuje da postoji povećani interes medija za dijalog s predstavnicima te institucije.
Stoga, dodao je Primorac, ovo je i medijima bio usputan savjet da se dominantnije po pitanjima ublažavanja inflatornih pritisaka konzultiraju s predstavnicima HNB-a.
Izvor: Hina/Vlada
Pisane vijesti
