Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je danas saveznog kancelara Republike Austrije Karla Nehammera koji je u prvom službenom posjetu Republici Hrvatskoj u svojstvu kancelara. Glavna tema razgovora bilo je članstvo Hrvatske u Schengenu za što je austrijski kancelar izrazio potporu svoje zemlje.
U izjavi medijima nakon sastanka premijer Plenković je rekao kako mu je drago da je organiziran posjet austrijskog kancelara.
''Austrija i Hrvatska su dvije prijateljske zemlje. Vežu nas zajedničke veze u političkom i gospodarskom smislu, kulturne i povijesne veze. Zadnjih tridesetak godina odnosi s Austrijom su među najrazgranatijima. Austrija je među prvih pet vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske. Isto tako, ona je od 1993. godine drugi ulagač u Hrvatskoj. Ove godine nas je posjetilo milijun i pol austrijskih turista. To je također primjer koliko su naše veze snažne'', istaknuo je.
Na sastanku se između ostalog raspravljalo o bilateralnim odnosima i energetskoj suradnji, a najvažnija tema je bilo hrvatsko članstvo u schengenskom prostoru.
Hrvatska će visoko cijeniti potporu Austrije ulasku u Schengen
''Ovo je bila prigoda da još jednom austrijskom kancelaru pojasnimo što je sve Hrvatska učinila od 2016. godine do danas. Hrvatska je ispunila 281 preporuku koja se tiče osam poglavlja oko Schengena. Mi smo u cijelom procesu jasno kazali da smo spremni dodatno pojasniti ako bilo koja članica ima bilo kakvo pitanje ili zabrinutost glede našeg ulaska u Schengen, da smo spremni bilo koji detalj pojasniti i predstaviti. To smo učinili i danas, u jednom širem kontekstu s kojim je Austrija suočena, a koji se tiče snažnog porasta tražitelja azila u Austriji i općenito povećanog broja ilegalnih migracija. S te strane smo itekako svjesni posebnih zabrinutosti s kojima se susreće i kancelar i austrijska Vlada. Zajednički smo zaključili da će Hrvatska visoko cijeniti potporu Austrije ulasku u Schengen te da ćemo zajedno raditi na tome da se jačaju kontrole na vanjskim granicama EU'', rekao je hrvatski premijer.
Plenković je izrazio zadovoljstvo današnjim susretom, velikim razumijevanjem i odličnim odnosima te potporom austrijskog kancelara da Hrvatska pristupi schengenskom prostoru, dodavši da će po ulasku Hrvatske u schengenski prostor Austrija i Hrvatska zajedno raditi kako bi se osnažila politika zaštite vanjskih granica te različiti oblici potpore onim zemljama koje imaju veći broj migranata na njihovom teritoriju.
''S te strane je ohrabrujuća najava Europske komisije koja je spremna napraviti poseban akcijski plan koji bi se odnosio na istočno-mediteransku i zapadno-balkansku rutu gdje bi takva zajednička inicijativa skinula pritisak s Austrije'', kazao je.
30 godina bilateralnih odnosa Austrije i Hrvatske
Austrijski kancelar Nehammer naglasio je kako Austriju i Hrvatsku povezuje duboko i višegodišnje prijateljstvo te da dvije zemlje slave 30 godina bilateralnih odnosa.
''Gospodarski smo jako povezani. Austrijska poduzeća vrlo rado ulažu u Hrvatsku zato što je Hrvatska pouzdan parter i radi se o dobrom tržištu. Pored toga, postoje i kulturne i povijesne veze, a u vremenima kao što su danas posebno treba istaknuti i sigurnosne veze i suradnju. Ono što je Hrvatska do danas ostvarila je uistinu upečatljivo. Želim vam čestitati na ulasku u eurozonu 1. siječnja iduće godine i važno je postaviti daljnje korake bitne za budućnost'', poručio je Nehammer.
Naglasio je kako se danas Austrija nalazi pred jednim od najvećih izazova među svim članicama EU.
''Imamo ogroman pritisak zbog ilegalnih migracija, unatoč tome što smo zemlja koja nema vanjsku granicu EU. Od 2015. godine imamo mnoge ljude koje smo primili u našu zemlju i sada imamo i desetke tisuća Ukrajinaca koji traže utočište. Moram reći da sam zadivljen koliko je velika spremnost Austrijanaca za pomoć Ukrajini'', rekao je Nehammer.
Austrijski kancelar je kazao kako trenutno raspravljaju o proširenju Schengena, a istovremeno vide da posebno Austrija ima problem s nedovoljnom zaštitom vanjskih granica.
''Posebno će se glasati za Hrvatsku, a posebno za Bugarsku i Rumunjsku''
''S druge strane, imamo smanjenje nadzora granica unutar EU. Po našem mišljenju to ne može tako ići, trebat će poduzeti neke mjere. Kada govorimo o proširenju Schengena, a pritom kritiziramo plan koji Europska komisija treba predočiti s obzirom na ove probleme koje smo iznijeli, važno je reći da se to ne odnosi na Hrvatsku. Posebno će se glasati za Hrvatsku, a posebno za Bugarsku i Rumunjsku'', rekao je austrijski kancelar, dodavši da je dio od migranata u Austriju došao preko zapadno-balkanske rute, a drugi je išao preko Turske u Bugarsku i Rumunjsku. ''S obzirom na to, postaviti ćemo dodatne zahtjeve prema EK, zajedno s Hrvatskom, jer se trenutni sustav azila pokazao neuspješnim'', rekao je.
Nehammer je naglasio da je austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner svojom izjavom htio signalizirati da "Schengen očito ne funkcionira i da su potrebne nove mjere".
Na pitanje austrijskih novinara Nehammer je istaknuo da je Hrvatska, za razliku od Bugarske i Rumunjske, ispunila svoje obveze vezano uz Schengen.
''Možemo jasno vidjeti od kuda dolaze ilegalni imigranti, možemo doći do dokaza da postoji sigurnosni problem. Schengen ima smisla jedino ako su vanjske granice toliko dobro zaštićene da unutar nemamo problema. Dvije zemlje o kojima govorimo imaju problem sa zaštitom granice. Jer deseci tisuća migranata koji dolaze, a nisu registrirani u te dvije zemlje, predstavljaju problem za nas'', kazao je Nehammer.
''Shvatili smo da u Austriji postoji problem jednako kako je kancelar shvatio da je Hrvatska sve ispunila. Hrvatska kao članica schengenskog prostora je rješenje problema, a ne problem'', dodao je Plenković.
Energetska suradnja
Druga važna tema razgovora bila je i energetska suradnja dvije države.
''Raspravit ćemo mogućnosti da Hrvatska ide samostalno u povećanje kapaciteta LNG terminala, ali postoji kapacitet za veće terminale, a taj kapacitet bi se mogao iskoristiti za opskrbu svih naših susjeda. Austrija je nama u kulturološkom i političkom smislu susjed, a susjedima treba pomoći. I zato želimo razgovarati o ulaganju u LNG terminal'', kazao je Plenković.
''Za Austriju će biti od strateškog interesa da postupno smanjimo ovisnost o ruskom plinu. Zato mi je bilo zanimljivo čuti o povećanju kapaciteta LNG terminala. Prvo se politički moramo dogovoriti, a onda će se naša poduzeća susresti i dogovoriti o ulaganjima'', rekao je Nehammer.
''Maksimalne potrebe Hrvatske za plinom su oko 2,8 kubičnih metara. Da želi biti sebična Hrvatska ne bi radila ništa. Činjenica da smo samostalno odlučili da ćemo povećati kapacitet postojećeg terminala, govori da želimo to ponuditi nama susjednim zemljama. Mi dolazimo u poziciju da budemo korisni za naše susjede. Hrvatska dugoročno može postati europsko čvorište energetske infrastrukture'', kazao je Plenković.
Dodatni porez na dobit i uvođenje eura
Odgovarajući na pitanje vezano uz uvođenje dodatnog poreza na dobit, Plenković je rekao kako to danas nije bila tema.
''Mislim da su razgovori Primorca s predstavnicima HUP-a sasvim jasno objasnili okvir tog zakona i njegovo limitirano trajanje'', kazao je.
Premijer je jutros na sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura rekao da će Hrvatska članstvom u eurozoni i Schengenu od 1. siječnja iduće godine ući u skupinu 15 zemalja svijeta koji su istovremeno i u NATO-u i u eurozoni i u Schengenu.
"Na taj smo način dio najuže jezgre i najrazvijenijeg dijela EU. To je u 30 godina veliko postignuće", rekao je Plenković te dodao da će se nakon ulaska u eurozonu Hrvatska moći bolje nositi s različitim krizama te će građani i poduzeća biti zaštićeniji i sigurniji u svakom pogledu.
Pisane vijesti
