Plenković je, u izjavi za medije u kojoj se osvrnuo na prošlotjedne političke događaje, podsjetio da je u Saboru prošli tjedan predstavljen nacrt proračuna za 2023., dok se danas raspravlja o amandmanima.
"Kao Vlada prihvatili smo 10 amandmana koji dolaze od članova HDZ-a, parlamentarne većine, ali i oporbe. Sve skupa oni su vrijedni oko 9,5 milijuna eura, dakle to su ozbiljni amandmani u smislu težine prijedloga i tako pokazujemo otvorenost za sugestije nekih od oporbenih zastupnika i stranaka, što smatramo dobrim i očekujemo da se sutra tijekom dana izglasa proračun", najavio je Plenković.
"Time se šalje poruka političke stabilnosti i predvidljivosti kada je riječ o funkcioniraju javnih financija", dodao je.
Premijer se u izjavi osvrnuo i na današnju sjednicu Gospodarsko-socijalnog vijeća.
Upitan zašto će se definirati da se radna nedjelja plati 50 posto više u odnosu na redovnu satnicu, ali ne i blagdan, odgovorio je kako "idu u paketu" kada je riječ o Zakonu o trgovini, koji ima za cilj regulirati rad nedjeljom, i Zakon o radu, koji će propisati da se rad nedjeljom plaća 50 posto više.
"Što se tiče blagdana, to će biti predmet za razgovore koji će se voditi sa sindikatima. Ne želimo sve regulirati zakonom, nego želimo nešto ostaviti i da se pregovara", poručio je Plenković.
Na pitanje je li ušlo u zakon da radnici koji odbiju raditi nedjeljom ne mogu dobiti otkaz nije htio odgovoriti, već je najavio kako će to objasniti ministar rada Marin Piletić u četvrtak na sjednici Vlade.
Upitan hoće li propasti 11 milijuna kuna koje je DORH dao poljskoj tvrtki za vještačenje u Agrokoru, odgovorio je kako je to pitanje za DORH.
Od ostalih tema, Plenković je, između ostalog, izrazio kako su zadovoljni zadnjim izvješćem Nacionalnog vijeća za uvođenje eura gdje je iskazana spremnost niza aktera koji su mjesecima radili na pripremi kako bi zamjena kune za euro počela dobro funkcionirati od 1. siječnja.
Na godišnjoj razini očekujemo rast od 6 %
Osvrnuo se i na vijesti Državnog zavoda za statistiku o rastu BDP-a u trećem kvartalu za 5,2 posto, koji im uz rast i u prva dva kvartala daje pravo procijeniti da ćemo na godišnjoj razini u 2022. rast ostvariti oko šest posto, sukladno predviđanjima.
"Kada to stavimo u kontekst izvrsnih rezultata turističke sezone, potrošnje, izvoza, agilnosti hrvatskih poduzetnika, doprinosa radnika i povežemo s investicijskim kreditnim rejtingom, onda možemo reći da hrvatska ekonomija u širom kontekstu nošenja s energetskom, prehrambenom i inflatornom krizom, uz izlazak iz covid krize, pokazuje značajnu otpornost", naveo je Plenković.
Obuka ukrajinskih vojnika ispravna, moralna i u interesu Hrvatske
Plenković je podsjetio i da je prošli tjedan Hrvatskom saboru upućen prijedlog za sudjelovanje Hrvatske u EUMAM-u nakon što je Vlada na temelju odluke koju su donijele članice EU-a iskazala načelnu spremnost za sudjelovanje.
"Smatramo normalnim i prirodnim ako je nekom okupiran teritorij, stradalo je puno ljudi, organizirani su lažni referendumi, ako se nekom uništava energetska infrastruktura, ako se zbog toga svi mi suočavamo s krizama, sve su to stvari koje utječu na naš život. Postoji i naše iskustvo kada smo bili žrtva velikosrpske agresije. Smatram da je naša odluka ispravna, moralna, sukladna međunarodnom pravu i zastupa hrvatske interese", rekao je premijer.
Istaknuo je da Hrvatska godinama podupire Ukrajinu, pogotovo otkad je on predsjednik Vlade, dodajući da EUMAM "nije nikakva vježba od dva tjedna u nekoj zemlji ili Hrvatskoj, nego je to misija koja će trajati najmanje dvije godine".
"Sve što Hrvatska radi po pitanju Ukrajine je jedino ispravno i jedino moguće. Sve drugo što bi činili bi bilo nemoralno i krivo", kazao je Plenković.
Rekao je da će svi članovi vladajuće većine u Saboru biti za, a kako će oporbeni zastupnici glasati, nije problem Vlade.
"To je njihov problem, njihova tema i odgovornost. Njih morate pitati", rekao je.
Dodao je da se "pojedine oporbene stranke koje na nizu drugih pitanja vape za odlučivanjem umjesto Vlade ovdje najradije ne bi miješale".
"To su ovi isti koji su prije mjesec dana radili selfije s Ruslanom Stefančukom, predsjednikom Vrhovne rade Ukrajine. Sada je prilika da se taj selfi i aplauz pretoči u dio preuzimanja političke odgovornosti", rekao je pa dodao da su tvrdnje da time dovlačimo rat u Hrvatsku smiješne i jadne.
Plenković je podsjetio da je ministar obrane Mario Banožić uputio upit za suglasnost predsjedniku države Zoranu Milanoviću, ali da on na taj dopis nije odgovorio već je uputio priopćenje za javnost.
"Mi smo to shvatili da on ne želi dati tu suglasnost pa smo prijedlog uputili Saboru. Očekujem raspravu u Saboru i potom izjašnjavanje", rekao je Plenković.
Odluka o Schenegenu ima dva referentna datuma: 1. siječnja za cestovne prijelaze, željezničke i morske luke, a 26. ožujka za zračne luke
U kontekstu hrvatskog ulaska u Schengenski prostor Plenković je podsjetio i na posjet austrijskog kancelara Karla Nehammera.
"Prilikom posjeta kancelara Karla Nehammera iskazali smo razumijevanje za njihove zabrinutosti, a to je povećani broj tražitelja azila u Austriji. To su ljudi koji su tamo došli, ali ne preko Hrvatske i nakon što smo sve razjasnili dobili smo jasnu, čvrstu i nedvosmislenu poruku podrške Austrije hrvatskom članstvu u Schengenu", rekao je Plenković.
Odluka bi se trebala donijeti sljedeći tjedan na sastanku ministara unutarnjih poslova 8. prosinca.
Ta odluka, rekao je premijer, ima dva bitna i referentna datuma: 1. siječnja za cestovne prijelaze, željezničke i morske luke, a 26. ožujka za zračne luke.
"Također zadovoljni smo i posjetom terminalu LNG-a u Omišlju s bavarski premijerom Markusom Söderom i austrijskim kancelarom Nehammerom. Ogroman je interes i jedne i druge zemlje za suradnju s Hrvatskom po pitanju povećanja kapaciteta LNG terminala na Krku s 2,9 milijardi prostornih metara prirodnog plina na godišnjoj razini do 6,1 milijardu prostornih metara", kazao je Plenković.
"Sada je na upravljačkoj skupini na kojoj će biti predstavnici Njemačke, tj. Bavarske i Austrije i Hrvatske da nastave ovu suradnju i dinamične aktivnosti", dodao je Plenković.
Na sastanku 5. studenoga Andreja Plenkovića s austrijskim kancelarom Karlom Nehammerom i predsjednikom vlade Savezne Države Bavarske Markusom Söderom rečeno je da LNG nije samo važan za energetsku sigurnost Hrvatske nego i regije.
Upravljačka skupina bi trebala utvrditi modele daljnje energetske suradnje u gradnji plinovoda i proširenju postojećeg kapaciteta LNG terminala na Krku pri čemu će tražiti potporu Europske komisije.
Nastojat ću otići u Katar
Plenković je podsjetio i da je prošli tjedan Hrvatskom saboru upućen prijedlog za sudjelovanje Hrvatske u EUMAM-u nakon što je Vlada na temelju odluke koju su donijele članice EU-a iskazala načelnu spremnost za sudjelovanje.
"Smatramo normalnim i prirodnim ako je nekom okupiran teritorij, stradalo je puno ljudi, organizirani su lažni referendumi, ako se nekom uništava energetska infrastruktura, ako se zbog toga svi mi suočavamo s krizama, sve su to stvari koje utječu na naš život. Postoji i naše iskustvo kada smo bili žrtva velikosrpske agresije. Smatram da je naša odluka ispravna, moralna, sukladna međunarodnom pravu i zastupa hrvatske interese", rekao je premijer.
Istaknuo je da Hrvatska godinama podupire Ukrajinu, pogotovo otkad je on predsjednik Vlade, dodajući da EUMAM "nije nikakva vježba od dva tjedna u nekoj zemlji ili Hrvatskoj, nego je to misija koja će trajati najmanje dvije godine".
"Sve što Hrvatska radi po pitanju Ukrajine je jedino ispravno i jedino moguće. Sve drugo što bi činili bi bilo nemoralno i krivo", kazao je Plenković.
Rekao je da će svi članovi vladajuće većine u Saboru biti za, a kako će oporbeni zastupnici glasati, nije problem Vlade.
"To je njihov problem, njihova tema i odgovornost. Njih morate pitati", rekao je.
Dodao je da se "pojedine oporbene stranke koje na nizu drugih pitanja vape za odlučivanjem umjesto Vlade ovdje najradije ne bi miješale".
"To su ovi isti koji su prije mjesec dana radili selfije s Ruslanom Stefančukom, predsjednikom Vrhovne rade Ukrajine. Sada je prilika da se taj selfi i aplauz pretoči u dio preuzimanja političke odgovornosti", rekao je pa dodao da su tvrdnje da time dovlačimo rat u Hrvatsku smiješne i jadne.
Plenković je podsjetio da je ministar obrane Mario Banožić uputio upit za suglasnost predsjedniku države Zoranu Milanoviću, ali da on na taj dopis nije odgovorio već je uputio priopćenje za javnost.
"Mi smo to shvatili da on ne želi dati tu suglasnost pa smo prijedlog uputili Saboru. Očekujem raspravu u Saboru i potom izjašnjavanje", rekao je Plenković.
Odluka o Schenegenu ima dva referentna datuma: 1. siječnja za cestovne prijelaze, željezničke i morske luke, a 26. ožujka za zračne luke
U kontekstu hrvatskog ulaska u Schengenski prostor Plenković je podsjetio i na posjet austrijskog kancelara Karla Nehammera.
"Prilikom posjeta kancelara Karla Nehammera iskazali smo razumijevanje za njihove zabrinutosti, a to je povećani broj tražitelja azila u Austriji. To su ljudi koji su tamo došli, ali ne preko Hrvatske i nakon što smo sve razjasnili dobili smo jasnu, čvrstu i nedvosmislenu poruku podrške Austrije hrvatskom članstvu u Schengenu", rekao je Plenković.
Odluka bi se trebala donijeti sljedeći tjedan na sastanku ministara unutarnjih poslova 8. prosinca.
Ta odluka, rekao je premijer, ima dva bitna i referentna datuma: 1. siječnja za cestovne prijelaze, željezničke i morske luke, a 26. ožujka za zračne luke.
"Također zadovoljni smo i posjetom terminalu LNG-a u Omišlju s bavarski premijerom Markusom Söderom i austrijskim kancelarom Nehammerom. Ogroman je interes i jedne i druge zemlje za suradnju s Hrvatskom po pitanju povećanja kapaciteta LNG terminala na Krku s 2,9 milijardi prostornih metara prirodnog plina na godišnjoj razini do 6,1 milijardu prostornih metara", kazao je Plenković.
"Sada je na upravljačkoj skupini na kojoj će biti predstavnici Njemačke, tj. Bavarske i Austrije i Hrvatske da nastave ovu suradnju i dinamične aktivnosti", dodao je Plenković.
Na sastanku 5. studenoga Andreja Plenkovića s austrijskim kancelarom Karlom Nehammerom i predsjednikom vlade Savezne Države Bavarske Markusom Söderom rečeno je da LNG nije samo važan za energetsku sigurnost Hrvatske nego i regije.
Upravljačka skupina bi trebala utvrditi modele daljnje energetske suradnje u gradnji plinovoda i proširenju postojećeg kapaciteta LNG terminala na Krku pri čemu će tražiti potporu Europske komisije.
Nastojat ću otići u Katar
Kad bude povoljan moment, nastojat ću otići u Katar, kazao je Plenković upitan hoće li u Katru bodriti hrvatsku reprezentaciju.
"U Rusiju sam, tijekom zadnjeg prvenstva, išao na polufinale, dijelim optimizam nakon pobjede nad Kanadom i kad bude povoljan moment onda ću nastojati otići u Katar", kazao je premijer, koji je pratio dosadašnje igre hrvatske reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Katru i zadovoljan je pobjedom nad Kanadom u nedjelju.
Izvor: Hina / Vlada
