Plenković za AlJazeeru: Hrvatska će zahvaljujući LNG terminalu na Krku postati regionalno energetsko čvorište

U intervjuu za AlJazeeru u Kataru, premijer Plenković govorio je o brojnim aktualnim temama. U kontekstu ruske agresije na Ukrajinu i posljedične globalne energetske krize, u kojoj je postalo očito da su mnoge europske zemlje bile ovisne o ruskom plinu, premijer Plenković ustvrdio je da je Hrvatska, zahvaljujući LNG terminalu na Krku, u situaciji da postane regionalno energetsko čvorište. Stoga se, dodao je, radi na proširenju kapaciteta, što otvara mogućnosti nabave plina za brojne zemlje, primjerice, Bosnu i Hercegovinu, Sloveniju, Mađarsku, Austriju i Njemačku.

Za vrijeme boravka u Kataru gdje je pratio utakmicu osmine finala na Svjetskom nogometnom prvenstvu između Hrvatske i Japana, predsjednik Vlade Andrej Plenković dao je intervju za Al Jazeeru, u kojem je govorio o brojnim aktualnim hrvatskim, ali i globalnim temama.

Premijer Plenković tako je odgovarao na pitanja novinara Cyrila Vaniera o skorom ulasku Hrvatske u Schengensko područje i eurozonu, odnosima na jugoistoku Europe, Europskoj uniji, NATO-u i ratu u Ukrajini.

Govoreći o ratu u Ukrajini, kao i o sankcijama Rusiji, predsjednik Vlade istaknuo je da je cijela međunarodna zajednica pokazala potporu i solidarnost s Ukrajinom bez presedana. Hrvatska je, dodao je, bila vrlo jasna u osudi ruske agresije na Ukrajinu, kao i u potpori Ukrajini, bila ona diplomatska, politička, tehnička, humanitarna ili vojna.

Količina restriktivnih mjera ili sankcija koje je protiv Rusije provela Europska unija također je bila bez presedana, u smislu veličine i dosega. Tako je i ograničenje cijene ruske nafte na 60 dolara po barelu, prema dogovoru velikih svjetskih sila, ograničio ruski prihod od nafte i imat će važan utjecaj na mogućnost ruskog financiranja agresije, smatra premijer.

Podsjetio je da je ruska agresija na Ukrajinu prouzročila svjetsku prehrambenu i energetsku krizu, kao i inflatorne pritiske, pa brojne vlade donose mjere kako bi pomogle svojim građanima. I u vrijeme njegovog posjeta Kataru, uoči ovoga intervjua, kazao je premijer Plenković, hrvatska je Vlada održala telefonsku sjednicu na kojoj je još jednom intervenirala u cijene goriva, koje bi bez tih mjera bile puno veće za hrvatske građane i gospodarstvo.

Hrvatska kao regionalno energetsko čvorište zahvaljujući LNG-u na Krku

Mnoge europske zemlje bile su ovisne o ruskom plinu, dok je Hrvatska zahvaljujući LNG terminalu na Krku u puno boljoj situaciju, ustvrdio je novinar Vanier i upitao premijera Plenkovića odakle Hrvatska dobiva većinu plina. Plenković je podsjetio da je upravo za vrijeme prvog mandata njegove Vlade završena četrdesetogodišnja debata o tome treba li Hrvatskoj ili ne LNG terminal.

Donijeli smo odluku da nam taj terminal treba, osigurali sredstava i sada imamo terminal od 2,9 milijardi kubičnih metara na otoku Krku koji je od Hrvatske napravio regionalno energetsko čvorište, kazao je premijer i istaknuo da taj terminal pokriva trenutno preko 70 posto hrvatskih potreba za plinom, koji dolazi iz raznih zemalja – Alžira, Katara, Sjedinjenih Američkih Država, Norveške itd.

Trenutno se, dodao je, radi na proširenju kapaciteta što otvara mogućnosti za Bosnu i Hercegovinu, Sloveniju, Mađarsku, a interes su iskazale i Austrija i Njemačka.

Kombinacijom ukrajinske vojne snage i međunarodnih diplomatskih napora do pregovora o miru

Naglasio je kako je stav ukrajinskih vlasti logičan i legitiman – osigurati teritorijalnu cjelovitost zemlje i osloboditi područje koje je trenutno okupirano.

Nakon što je propala ruska namjera brzog rata u veljači, nakon snažne vojne pomoći koju je primila, ukrajinska se vojska konsolidirala i ojačala i napreduje u povratku okupiranih teritorija. Kombinacija snažnih vojnih mogućnosti Ukrajine i međunarodnih diplomatskih napora i posredovanja, smatra premijer Plenković, dovest će na kraju do pregovora.

Govoreći o vojnoj pomoći Ukrajini, premijer Plenković usporedio je to sa situacijom u Hrvatskoj otprije 30 godina, podsjetivši da je i Hrvatska tada bila žrtva agresije, ali ne samo da nije mogla kupiti oružje legalnim kanalima, nego je imala embargo na uvoz oružja od strane UN-a. ,Sada razne države praktički doniraju oružje Ukrajini i to u razmjerima neviđenim u posljednjim desetljećima.''

Upitan kako hrvatsko ratno iskustvo može donijeti u ovom trenutnom ratu, premijer Plenković govorio je o jedinstvenom uspješnom modelu mirne reintegracije. ,,Naime, dio okupiranih područja bio je oslobođen vojnim akcijama Hrvatske vojske, a preostali dio  - hrvatsko Podunavlje – vraćeno je u ustavni poredak mirnom reintegracijom, u okviru prijelazne uprave UN-a, bez ijednog ispaljenog metka.''

Srbija ne može istovremeno sjediti na dvije stolice u ovakvoj situaciji, ako iskreno želi članstvo u EU

Upitan o perspektivi ukrajinskog članstva u Europskoj uniji, premijer Plenković kazao je kako je snažno podržavao davanje kandidatskog statusa toj zemlji u lipnju. ,,Ukrajina je godinama ulagala velike napore u ispunjavanju kriterija za stjecanje tog statusa, a odluka Europskog vijeća iz lipnja, poticaj je za ukrajinsku vladu i ukrajinski narod da dalje nastave raditi na tom cilju, jer je kandidatski status samo početak vrlo zahtjevnog procesa prilagodbe koji može potrajati dugo.''

Što se tiče članstva u NATO-u, premijer je kazao kako treba nastaviti s politikom otvorenih vrata, ali smatra kako okolnosti još nisu sazrele da se takva odluka donese u neposrednoj budućnosti.

Na pitanje o srbijanskoj vanjskoj politici, u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, s obzirom da se Srbija nije jasno svrstala uz europsku politiku po tom pitanju te ju neke zemlje smatraju „trojanskim konjem“ ruskih interesa na europskom kontinentu,  premijer Plenković kazao je kako smatra da je došlo vrijeme da se Srbija odluči te poručio kako ne može istovremeno sjediti na dvije stolice. Ako je iskrena ambicija Srbije da se pridruži Europskoj uniji, onda mora u ovom procesu uskladiti pozicije svoje vanjske politike s onima Europske unije, dodao je.

To će, najavio je, biti jedna od glavnih poruka sastanka na vrhu u Tirani, između Europske unije i zapadnog Balkana  - da lideri europske unije pozivaju lidere regije da usklade pozicije svoje vanjske i sigurnosne politike s Europskom unijom.

Europska perspektiva zapadnog Balkana dobra je i za te zemlje i za EU

Ustvrdivši da se premijer Plenković često u svojim nastupima zalagao za europsku perspektivu svih zemalja regije, novinar ga je upitao zašto je tomu tako.

Svih šest zemalja zapadnog Balkana – Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Albanija – okružene su članicama Europske unije, kazao je premijer Plenković. ,,Duboko sam uvjeren da je dobro za Europsku uniju i za te zemlje da ostvare, prvenstveno, pravne pa ekonomske i socijalne standarde, izgrade snažnije institucije, ojačaju borbu protiv korupcije, surađuju međusobno, riješe preostala bilateralna otvorena pitanja i pridruže se klubu.''

Što duže ostanu izvan kluba, upozorio je Plenković, vidjet ćemo više utjecaja u regiji od strane neeuropskih aktera. U tom je kontekstu izrazio zadovoljstvo time što je u Pragu prije nekoliko mjeseci osnovana Europska politička zajednica, kao nova platforma koja će se redovno sastajati u širem formatu kako bi se stvarale dublje veze između članica Europske unije i onih zemalja koje to žele postati.

Ne miješamo se u politiku BiH, zalažemo se za što brži europski put naše strateški najvažnije susjede

Upitan za komentar na kritike onih koji govore da se Hrvatska miješa u politiku Bosne i Hercegovine, premijer Plenković otklonio je takve kritike.

Naglasio je da su Hrvatska i Bosna i Hercegovina međusobno najpovezanije zemlje u regiji. To je, dodao je, naš strateški najvažniji susjed, i zbog Hrvata koji su jedan od tri konstitutivna naroda u toj zemlji, i želimo joj pomoći da što brže krene prema članstvu u Europskoj uniji.

Dodao je da se zalaže za to da i Bosni i Hercegovini bude odobren kandidatski status, ako je moguće već na sljedećem Europskom vijeću u Bruxellesu. ,,Ne miješamo se, nego samo ispunjavamo našu Ustavnu zadaću pomaganja Hrvatima koji žive u drugim zemljama'', ustvrdio je premijer.   
 
Velika većina saborskih zastupnika bila je za pristupanje Finske i Švedske NATO-u

Upitan  o prijetnjama predsjednika Republike o blokiranju ulaska Finske i Švedske u NATO, premijer je naglasio da je Vlada bila za članstvo Finske i Švedske u NATO-u, podsjetivši da je Hrvatski sabor izglasao ratifikaciju za pristupanje Švedske i Finske, pri čemu je 124 zastupnika bilo za pristupanje Finske, a 125 za pristupanje Švedske. Dodao je da su samo tri zastupnika bila protiv.

Premijer smatra da je Finskoj i Švedskoj trebalo pružiti pomoć jer su se nakon više desetljeća neutralne politike osjećale nesigurnima nakon događaja u Ukrajini, koja je dio njihovog šireg susjedstva.

Odluka Visokog predstavnika ojačala položaj Hrvata u BiH

Usto, pozdravio je odluku visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta da iskoristi bonske ovlasti i intervenira u Ustav Federacije BiH i Izborni zakon, što je, kako je kazao, sačuvalo i ojačalo položaj Hrvata u toj zemlji.

Diplomatskim i političkim radom hrvatske Vlade postigli smo cilj bez da ucjenjujemo ikoga, rekao je Plenković.

Uvođenjem eura Hrvatska će biti otpornija na krize

Predsjednik Vlade se osvrnuo i na ulazak Hrvatske u eurozonu 1. siječnja iduće godine.

Kazao je da je još 2016. godine kada je postao premijer postavio strateške ciljeve dublje integracije u Europskoj uniji, a to su ulazak u eurozonu i schengenski prostor.

Premijer je pojasnio da je pred Hrvatskom bio težak posao te da smo ispunili sve kriterije. Naveo je da je donesen Nacionalni plan zamjene kune eurom, Hrvatska je ušla u Europski tečajni mehanizam (ERM II) i Bankovnu uniju u srpnju 2020. te je članicama i institucijama EU dostavljen i Akcijski plan. Ocijenio je da će uvođenjem eura Hrvatska biti otpornija na globalne krize i manje izložena kao članica eurozone. Naveo je i da je Hrvatska visoko eurizirana zemlja, objasnivši da je većina depozita i kredita u eurima te da se veliki dio trgovinske razmjene obavlja s članicama eurozone. Većina inozemnih turista također dolazi iz zemalja eurozone, dodao je. 

Odluku o ulasku u schgengenski prostor očekujemo 8. prosinca

Što se tiče ulaska Hrvatske u schengenski prostor, premijer je kazao da se konačna odluka Vijeća Europske unije očekuje 8. prosinca.

Time Hrvatska postaje 20. članica eurzone i 23. članica schengenskog prostora, čime ćemo biti dio dublje integracije unutar Europske unije.

Za mene je ovo ostvarenje strateškog cilja Vlade na korist hrvatskog naroda, zaključio je predsjednik Vlade Plenković.



Pisane vijesti