"Hrvatska je spremna za Schengen", poručio je dan uoči odluke Vijeća Europske unije o hrvatskom ulasku u Schengeski prostor premijer Plenković i dodao ga je stalna predstavnica Hrvatske pri Europskoj uniji nakon sastanka veleposlanika u Bruxellesu izvijestila da niti jedna zemlja glede Hrvatske nema više nikakvu rezervu. "Prema tome, očekujem da se ta odluka donese sutra i stupi na snagu od 1. siječnja", rekao je pojasnivši da se to odnosi na slobodno kretanje cestovnim i željezničkim prometom te morskim lukama dok će odluka koja se odnosi na zračne luke stupiti na snagu 26. ožujka. To je veliki korak naprijed, istaknuo je, i Hrvatska će osjetiti i ekonomske i financijske koristi od te odluke.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je danas u Podstrani sastankom Vlade sa županima te predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina, a po završetku sastanka s ministrom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marinom Piletićem uručio je 62 ugovora iz Programa Zaželi.
U izjavi za medije naglasio je četiri stupa suradnje Vlade i jedinica lokalne i područne samouprave – stalan i otvoren dijalog, funkcionalna decentralizacija, fiskalna decentralizacija i potpora projektima.
Resorni ministri predstavili su aspekte zdravstvene i obrazovne reforme, informirali o korištenju sredstava iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2022. te o boljem i kvalitetnijem upravljanju državnom imovinom, sažeo je premijer Plenković glavne teme današnjeg sastanka.
S druge strane, dodao je, Vlada je čula niz korisnih savjeta koje kao i uvijek uzima u obzir pri formuliranju zakonskih prijedloga i drugih mjera i koraka koje poduzima.
Naglasio je da se današnji sastanak održava uoči sutrašnje odluke Vijeća Europske unije o pristupanju Hrvatske u Schengenski prostor, kojom će se realizirati i drugi cilj postizanja dublje integracije u Europskoj uniji, uz članstvo u eurozoni.
Sastanci sa županima izrazito važni kako bi se učinkovitije i komplementarnije višerazinski upravljalo Hrvatskom
Taj cilj ostvaren je, istaknuo je premijer, ne po nekakvom hodogramu nego trudom, zalaganjem i intenzivnim radom niza resora te zastupanjem nacionalnih interesa.
U kombinaciji s mjerama koje je Vlada donijela ove godine, vrijednim 26 milijardi kuna, to je pridonijelo tome da Hrvatska bude ne samo politički stabilna nego i da ostvaruje dobre gospodarske rezultate, poput očekivanog rasta BDP-a od 6 posto, i time stvori dobar fiskalni kapacitet za 2023., koja će također biti zahtjevna nakon višestrukih isprepletenih kriza.
I zato su sastanci sa županima, dodao je premijer, izrazito važni kako bi se učinkovitije i komplementarnije višerazinski upravljalo Hrvatskom.
Upitan kako Vlada može pomoći županijama i gradovima koji imaju problem nedostatka kadrova u zdravstvu i obrazovanju, premijer je naglasio da su u mandatu njegove Vlade u javnom sektoru povećane plaće za više od 30 posto i dodao da će nastaviti dizati ekonomski i socijalni standard.
"Na taj ćemo način stvarati preduvjete da svi osnivači imaju dovoljno zaposlenika i da mogu pružati odgovarajuće usluge i u zdravstvenom i u obrazovnom sustavu", kazao je premijer.
Tehnički kvar na avionu nije stvar za odgovornost ministra
Na pitanje o istrazi o jučerašnjem padu MIG-a, premijer je kazao da nema drugih novosti povrh onoga što je već priopćilo Ministarstvo obrane te da će se više informacija priopćiti kada se utvrde u istrazi nadležnih tijela.
U tom je kontekstu podsjetio na stratešku odluku Vlade o kupnji francuskih višenamjenskih borbenih aviona Rafale, koji imaju dva motora.
Dolaskom svih naručenih aviona, kroz godinu dana, Hrvatsko ratno zrakoplovstvo doživjet će transformaciju koja će imati jako važan efekt na naše obrambene sposobnosti, dodao je.
Nema tu nikakve odgovornosti ministra obrane, odgovorio je novinarima na pitanje, podsjetivši da ovo nije prvi puta da se tako nešto dogodilo.
"Je li avion doživio neki tehnički kvar nije stvar za odgovornost ministra", kazao je.
Izrazito kompliciran i zahtjevan proces ostvarivanja članstva u Schengenu ostvaren trudom, radom i zastupanjem nacionalnih interesa
Osvrnuo se na sutrašnje glasovanje na Vijeću Europske unije o hrvatskom članstvu u Schengenskom prostoru, upitan kakvu odluku očekuje.
Podsjetio je da je njegova Vlada još 2016. godine odredila dva strateška cilja dublje integracije – članstvo u Schengenu i eurozoni.
Tada su, dodao je, počeli ozbiljni napori za ispunjavanje 281 kriterija za dolazak Hrvatske u fazi da može prihvatiti osam poglavlja Schengenske pravne stečevine.
To je, naglasio je, izrazito kompliciran i zahtjevan proces koji nije ostvaren poklonom, nego trudom i radom hrvatskih resora, ispunjavanjem kriterija i vrlo vještim zastupanjem nacionalnih interesa.
Hrvatska je spremna za Schengen, poručio je i dodao da se danas čuo sa stalnom predstavnicom Hrvatske pri Europskoj uniji koja je danas na sastanku veleposlanika u Bruxellesu te da niti jedna zemlja glede Hrvatske nema više nikakvu rezervu.
"Prema tome, očekujem da se ta odluka donese sutra i stupi na snagu od 1. siječnja", rekao je premijer Plenković pojasnivši da se to odnosi na slobodno kretanje cestovnim i željezničkim prometom te morskim lukama dok će odluka koja se odnosi na zračne luke stupiti na snagu 26. ožujka.
To je veliki korak naprijed, dodao je, i Hrvatska će osjetiti i ekonomske i financijske koristi od te odluke.
Osvrnuo se i na jučerašnji sastanak na vrhu između zemalja Europske unije i zapadnog Balkana u Tirani, ocijenivši ga vrlo dobrim, a poruke koje su s njega poslane vrlo važnim za regiju.
Dodao je da se na sastanku osobito zauzeo za to da se Bosni i Hercegovini što prije dodijeli status kandidata, po mogućnosti već idućega tjedna na sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu jer smatra da bi to bilo jako dobro i poticajno za europski put i reforme, ali i za ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda i svih koji žive u Bosni i Hercegovini.
Ako postoji zemlja unutar EU koja bi trebala imati refleksnu solidarnost s Ukrajinom, onda je to Hrvatska
Govoreći o razgovorima koji se vode u Hrvatskom saboru vezanim uz odluku o sudjelovanju Hrvatske u misiji Europske unije o vojnoj pomoći Ukrajini, premijer je ponovio da je taj prijedlog u skladu s Ustavom i Zakonom o obrani te u potpunosti slijedi sve slične situacije dosada.
Ponovio je da je priča o ustavnoj osnovi te odluke izmišljena i služi nekima samo kao paravan ili krinka da ne bi otvoreno kazao je li za to što Hrvatska do sada konzistentno radi – osuđuje rusku agresiju, pomaže Ukrajini politički i diplomatski, ekonomski, vojno, tehnički i humanitarno te da to nastavi činiti i dalje.
Sudjelovanje u takvoj EU misiji vojne pomoći ne znači odlazak u Ukrajinu, nego će se odvijati u sljedeće dvije godine mahom na teritoriju Poljske i Njemačke, uz mogućnost da do stotinjak ukrajinskih vojnika dođe na obuku u Hrvatsku, pojasnio je.
"Ne znam kome bi i zašto, iz koje logike i koje političke filozofije, mogla predstavljati neku prepreku", poručio je premijer Plenković istaknuvši da ako postoji jedna zemlja unutar Europske unije koja bi prva trebala imati refleksnu solidarnost s Ukrajinom, onda je to Hrvatska s obzirom da je i sama, prije samo 30 godina, bila žrtva agresije velikosrpskog Miloševićevog režima.
Vjeruje da će brojni zastupnici i političke stranke u Hrvatskom saboru na kraju sabrano, smireno i staloženo razmotriti ovu situaciju i donijeti svoju odluku.
Konačno postignut i dogovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s SAD-om
U nizu pozitivnih stvari koje se za Hrvatsku odvijaju na vanjskopolitičkom planu ovih dana, premijer Plenković osvrnuo se, na upit novinara, i na konačno postizanje dogovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država.
To će, dodao je premijer, omogućiti puno bolju i aktivniju ulogu svih onih koji posluju s SAD-om, ili tamo žive i rade.
Nedavno smo, podsjetio je, konačno došli i u situaciju da su ukinute vize za hrvatske državljane za ulazak u SAD, što je još jedan uspjeh u mandatu ove Vlade, a ta je činjenica, istaknuo je, bila važna i pri evaluaciji za ulazak u Schengenski prostor.
Pisane vijesti
.jpg?width=750&height=500)