2022. ostat će upamćena kao godina ostvarenih strateških ciljeva i godina isporuke, rekao je danas Plenković novinarima. Podsjetio je na otvaranje Pelješkog mosta i spajanja hrvatskog juga s ostatkom zemlje te otvorenje LNG terminala kojim Hrvatska postaje energetsko čvorište. "Ulazimo u klub samo 15 zemalja svijeta koje su u NATO-u, Europskoj uniji, Schengenu i europodručju. Ove dvije dublje integracije najopipljivije su u smislu koristi za građane i gospodarstvo", poručio je Plenković
Danas je u Velikoj Gorici predsjednik Vlade Plenković rezimirao ostvarene strateške projekte iz Vladina programa nazvavši godinu na isteku - godinom isporuke, koju ćemo dugo pamtiti.
Ulazak u Schengen i europodručje najopipljiviji u smislu koristi za građane i gospodarstvo
"Najvažniji projekt koji će dugo ostati simbol prvih sedam godina članstva u Europskoj uniji je, naravno, Pelješki most - spajanje fizičkoga juga Hrvatske s ostatkom Hrvatske jer kruna svih strukturnih investicija koje su se događale proteklih godina i koje će se događati u budućnosti", podsjetio je Plenković.
Izgrađenim i otvorenim LNG terminalom u siječnju 2021., nastavio je, Hrvatskoj je omogućeno da u velikoj krizi bez presedana, energetskoj, prehrambenoj, inflatornih pritisaka, gradi ulogu kao energetsko čvorište, a treći je, naglasio je, vezan za dva cilja dublje integracije: ulazak europodručje i Schengenski prostor.
"Nije mi poznato da je bilo koja druga članica Europske unije ušla istoga dana i u Schengen i u euro, dakle taj 1. siječnja 2023. je velik je trenutak jačanja međunarodnog položaja Hrvatske na razini kakvu dosad nismo imali. Ulazimo u klub samo 15 zemalja svijeta koje su i u NATO-u, Europskoj uniji, Schengenu i europodručju. Ujedno su ove su te dvije dublje integracije najopipljivije u smislu koristi za građane i gospodarstvo.
Osigurali smo mirnu jesen i zimu našim građanima i gospodarstvu
Plenković je podsjetio i da je ovo bila još jedna godina velike intervencije države najugroženijima s dva velika paketa pomoći s ukupno 26 milijardi kuna.
"Pomoć umirovljenicima, poljoprivrednicima, ribarima, građanima, praktično svima kad su i pitanje cijene struje, plina, smanjivanje cijena naftnih derivata, pomoć gospodarstvu, dječjim vrtićima, školama, fakultetima, bolnicama, domovima za starije, ustanovama, županijama, gradovima, općinama, sveobuhvatno. Agenda je takva da mislim da jedan veliki dio sugrađana i ne osjeća širinu krize koja trese Europu i svijet, gdje se u mnogim zemljama vodi rasprava ne samo o štednji, nego i o mogućim redukcijama", rekao je Plenković.
Naglasio je da je Vlada osigurala mirnu jesen i zimu za građene i gospodarstvo.
"Ovo je i godina snažnog doprinosa hrvatskog turizma rastu BDP-a gdje smo se vratili na razinu rejtinga od 2019. Mi smo jedina država na Mediteranu koja ima pet puta veći broj dolazaka turista u odnosu na broj stanovnika. To nas dovodi u konačnici i do pokazatelja koji su nesporni, a to je gospodarski rasta od 6 %, koji nas svrstava među zemlje koje najviše rastu u 2022.".
Ocijenio je da će 2022. ostati zapamćena kao izuzetno zahtjevna, ali i kao godina u kojoj smo ostvarili brojne strateške ciljeve, najavivši daljnji intenzivni rad; reformu zdravstva, strategiju digitalnog razvoja, nastavak borbe protiv klimatskih promjena, daljnje potpore kroz dizanje roditeljskih naknada, dizanje naknada za roditelje koji imaju djecu s poteškoćama te rješvanje brojnih drugih otvorenih tema.
Ubrzat ćemo dinamiku obnove
Osvrnuo se i na obnovu potresom uništenih područja. Podsjetio je na izgradnju više stambenih zgrada u Petrinji koje idu jako brzo, bit će gotove najkasnije do rujna iduće godine i u njih će se smjestiti velik broj ljudi koji su danas u kontejnerima.
Istaknuo je i da se ubrzava ne samo dinamika ugovaranja, nego i rada. "Osobno nisam zadovoljan brzinom ukupnoga procesa. Međutim, to je zadaća koju moramo ubrzati i o tome su svjesni svi kolege koje se bave tom temom", poručio je.
"Nisam zadovoljan brzinom ukupnog procesa obnove na Banovini, ali situacija nije tako loša kako se želi prikazati", rekao je.
Hrvatska je nogometni gigant. Siguran organiziran doček Vatrenih
Govoreći o uspjesima hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Kataru Plenković je kazao da se na Hrvatsku gleda kao na nogometnog giganta.
"Mi kada govorimo s liderima oni gledaju na Hrvatsku kao na nogometnog giganta. Tu uopće nema dileme", rekao je novinarima koji su ga upitali je li jučer u društvu europskih kolega u Alicanteu gledao utakmicu s Brazilom.
Istaknuo je i da je naša zemlja treći put, od zadnjih šest svjetskih nogometnih prvenstava, ušla među četiri najbolje momčadi što nas svrstava među zemlje koje nisu nikakvi autsajderi ili srednja liga nogometa nego imamo jedan vrlo ozbiljan kontinuitet.
"Tako to gledaju svi", rekao je Plenković i potvrdio da je u društvu europskih kolega u Alicanteu gledao utakmicu s Brazilom, pri čemu su, istaknuo je, svi i navijali za Hrvatsku. Dodao je i da se francuski predsjednik Emmanuel Macron nada zajedničkom finalu, kao i na prošlom svjetskom prvenstvu u Rusiji.
Plenković je kazao i da će sigurno biti dočeka nogometaša te da se jučer čuo s predsjednikom Hrvatskog nogometnog saveza Marijanom Kustićem i izbornikom Zlatkom Dalićem. Prisjetio se i anegdote s izbornikom Dalićem. "Kažem ja Zlatku: Ti ne ideš na svjetsko prvenstvo bez da igraš svih sedam utakmica. On kaže: I to većinom 120 minuta".
Vezano uz izgradnju nogometnih stadiona podsjetio je da je donesen novi Zakon o sportu za koji su, rekao je, dobili širok konsenzus svih saveza u Hrvatskoj. Smatra da se u stadione mora ulagati ravnomjerno, a ne samo da se uloži u jedan stadion u Zagrebu.
Plenković je naveo i da će se u to ići kroz koncept "miksanja" u financiranju, gdje će država dati dio sredstava, dio Grad Zagreb, klub, sponzori te će dobiti i sredstva od UEFA-e i i FIFA-e. "Na taj način podići ćemo i sportsku infrastrukturu koja se odnosi na nogomet na razinu koja je primjerenija", kazao je.
Pisane vijesti |
Andrej Plenković