Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović potvrdio je danas da će od utorka doći do značajnog pojeftinjenja goriva.
"Kada se uzme obzir trgovanje benzinom i dizelom na tržištu Mediterana protekla dva tjedna, doći će do osjetnog smanjenja cijena i benzina i dizela i plavog dizela. Znači, od utorka će naši građani imati povoljnije cijene goriva", izjavio je Filipović nakon sjednice Vlade.
Rekao je da još ne može iznositi konkretne brojke "zato jer se i danas isto tako trguje", no, kada bi se isključio današnji dan, dizel bi pojeftinio za 72 lipe po litri, plavi dizel za 71 lipu, a 96 ili 97 lipa bi bila manja cijena litre benzina, otkrio je Filipović.
"Vidjet ćemo što će biti nakon današnjeg trgovanja, no u svakom slučaju dobre su vijesti", izjavio je.
Podsjetimo, prema posljednjoj Vladinoj uredbi koja je na snagu stupila 6. prosinca i koja se odnosi na dvotjedno razdoblje, osnovni benzin eurosuper 95 prodaje se za najviše 10,60 kuna po litri, eurodizel za 11,59 kuna, a plavi dizel za 7,95 kuna po litri.
Sve što radimo u kontekstu cijena goriva je s ciljem da građani i poduzetnici što lakše prođu kroz ovu krizu
Na zatvorenom dijelu sjednice Vlade našlo se i davanje odgovora Ustavnom sudu oko prijedloga pokretanja postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti uredbi o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, pa su novinari Filipovića pitali tko je i s koje osnove podnio ustavnu tužbu.
Otkrio je da je riječ o Udruzi malih distributera goriva.
"Oni su naravno nezadovoljni time što smo mi smanjili marže. Međutim, sve što mi radimo u kontekstu cijena goriva je u cilju da naši građani i poduzetnici što lakše prođu kroz ovu krizu", izjavio je Filipović.
Podsjetio je da je cijena litre dizela i benzina za oko dvije kune niža zbog Vladinih intervencija. "Njima se to ne sviđa, no međutim mi radimo sve sukladno pozitivnim zakonskim propisima kako bi štitili naše građane i to ćemo raditi i dalje", poručio je Filipović.
U utorak u Bruxellesu ministri energetike Europske unije nisu uspjeli postići konačni dogovor o ograničenju cijena prirodnog plina na cijelom teritoriju Unije, a novi izvanredni sastanak je sazvan za ponedjeljak, 19. prosinca.
FIlipović očekuje da će se tada postići dogovor o "razumnoj cijeni", kako bi se poslala poruka svim špekulantima na tržištu da su građani i poduzetnici na prvom mjestu.
Trenutna cijena po megavatsatu je oko 140 eura, a Filipović se nada, što je stav i još nekih zemalja, da će gornja granica cijene plina biti što niža.
Tako, gledano u smjeru kompromisa, prihvatljiva cijena po Filipoviću bila bi u rasponu od 150 do 180 eura. "Njemačka primjerice inzistira da to bude iznad 220 eura. Prema tome, važno je pronaći kompromis i poslati poruku tržištu što je neka razumna cijena", rekao je Filipović.
Usporavanje inflacije u prosincu
Ministar financija Marko Primorac izjavio je da su inflatorni pritisci i dalje značajni, no da u Vladi očekuju da će u prosincu inflacija usporiti, dok bi mjere Europske središnje banke za njezino obuzdavanje izraženiji utjecaj mogle imati u prvoj polovini iduće godine.
Kako je izjavio novinarima nakon sjednice Vlade, kada se govori o cijeloj 2022. godini, očekivanja su da će inflacija biti nešto viša od deset posto.
Primorac smatra da bi mjere Europske središnje banke, koja je u cilju zauzdavanja visoke inflacije jučer već četvrti put uzastopno podigla kamatne stope, izraženiji utjecaj mogle imati u prvoj polovici iduće godine.
"Mi očekujemo i dalje povećanje tih referentnih kamatnih stopa i nadamo se da će ono smanjiti inflatorne pritiske", rekao je Primorac.
Primorac je još jednom ponovio da je očuvanje stabilnosti cijena primarno u domeni Hrvatske narodne banke, pa bi ona češće trebala biti pitana oko mjera i politika obuzdavanja inflacije.
Kada je riječ o samom bilježenju i praćenju podataka tu je Državni zavod za statistiku, pa po Primorčevom mišljenju Ministarstvo financija nije ono koje je mjerodavno i nadležno da u bilo kojem smislu nešto na tu temu "detaljnije obrazlaže".
"Mi možemo reći da smo zabrinuti zbog ove situacije i da nam ona nije draga te da smo nastojali učiniti sve što je u našoj moći da mjere Vlade ne djeluju inflatorno", rekao je Primorac.
Upitan znači li njegova izjava da je HNB nešto propustio napraviti, ministar financija je rekao da ne može to tumačiti i komentirati, podsjetivši da je monetarna vlast neovisna. "Ali volio bih intenzivnije čuti izjave od strane predstavnika monetarne vlasti kada govorimo o inflaciji", poručio je Primorac.
Apeliram na sve dionike da u što većoj mjeri shvate ozbiljnost situacije
Pozvao je sve dionike koji su u stanju nešto učiniti po pitanju obuzdavanja inflatornih pritisaka, uključujući i poslovne subjekte koji utvrđuju cijene u maloprodaji, da u što većoj mjeri shvate ozbiljnost situacije.
"Apeliramo i na njih da u ovim okolnostima budu susretljivi barem, ako to mogu tako reći", izjavio je Primorac.
Rekao je da je situacija oko inflacije u načelu vrlo jednostavna, pa tako, što je veća potrošnja i investicije, kao i potražnja za javnim i privatnim dobrima i uslugama, i "podgrijavanje" inflacije je intenzivnije.
"Dakle, možemo reći da bi u smislu borbe protiv inflatornih pritisaka, osim povećanja kamatnih stopa, bilo kakva intencija u smislu ograničavanja potrošnje i investicija, mogla doprinijeti stabilizaciji ove situacije. Kada i u kojem trenutku i u kojoj mjeri to možemo očekivati, o tome ja doista ne mogu ništa konkretnije reći", izjavio je Primorac.
U doglednoj budućnosti nužni značajniji iskoraci u segmentu dužnosničkih plaća
S obzirom da je Ministarstvo pravosuđa i uprave jučer povuklo iz procedure paket zakonskih izmjena o sustavu plaća, kojima je između ostalog predviđen rast osnovice za izračun plaća državnih dužnosnika, novinari su Primorca pitali je li mu žao što mu plaća neće rasti.
"U već nekoliko medijskih nastupa sam rekao - da sam brinuo o svojoj plaći i primanjima nikada ne bih prihvatio ovu dužnost. Što se tiče mene i mojih primanja, ne bi se nikada za to zalagao iz nekih osobnih razloga, ali smatram da su primanja, posebno kada govorimo o dužnosničkim plaćama, na razini koja apsolutno nije atraktivna ljudima koji su profesionalni, stručni, visokoobrazovani i sposobni da se bave ovim poslom", ustvrdio je ministar financija, dodavši da osim primanja postoje i drugi motivi za bavljenje dužnosničkim poslom, primjerice želja da se učini nešto dobro za RH.
No, općenito, za dugoročnu stabilizaciju i održivost sustava, Primorac smatra da u doglednoj budućnosti treba učiniti i značajnije iskorake u segmentu dužnosničkih plaća.
"Čak smatram i dobrim da se ne donosi odluka o povećanju plaća nama, ali bih apsolutno podržao odluku da se povećaju, primjerice pred kraj mandata, plaće bilo kome tko će doći ovdje na slijedeći mandat. Mislim da bi to stvarno bilo nužno", mišljenja je Primorac.
Izvor: Hina / Vlada
Pisane vijesti
