Hrvatska i Estonija politički su podržale Ukrajinu i uputile joj ekstenzivnu vojnu pomoć nakon ruske agresije i s time će i nastaviti, rekli su u predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković i njegova estonska kolegica Kaja Kallas.
"Kao što je to učinila i Estonija, mi smo odmah pokazali političku potporu, solidarnost s ukrajinskim narodom i ukrajinskim vodstvom, ugostili izbjeglice u Hrvatskoj i dali veliku vojnu pomoć Ukrajini, što ćemo i nastaviti", rekao je Plenković na zajedničkoj konferenciji za novinare.
Glavne teme razgovora hrvatskog premijera s estonskom predsjednicom vlade bile su ruska invazija na Ukrajinu i režim sankcija, energetska kriza, uspostava suda koji bi procesuirao zločine agresije na Ukrajinu, stanje na jugoistoku Europe, ali i digitalna transformacija Estonije, europskog predvodnika u digitalizaciji.
"Rat je daleko od toga da bude gotov. Ruski strateški ciljevi nisu se promijenili - da zbriše Ukrajinu i ponovno ispiše europsku sigurnosnu arhitekturu. Mi smo pojačali praktičnu i političku potporu Ukrajini kako bi se osigurala pobjeda", rekla je Kallas.
Naglasivši da se pomoć mora nastaviti, istaknula je da je Estonija već povećala izdvajanja za obranu s dva na tri posto BDP-a i da jača istočno krilo NATO-a.
"Ponovno pozivam saveznice i partnere da pogledaju u svoja skladišta i rezerve i pošalju ih Ukrajini. To je put prema miru", istaknula je premijerka.
Plenković, koji se sastao i s predsjednikom Parlamenta Republike Estonije Jürijem Ratasom te estonskim predsjednikom Alarom Karisom, rekao da se dvije zemlje potpuno slažu s različitim mehanizmima na međunarodnoj razini poput sankcija EU-a "kako bi se poslao snažan politički, ekonomski i financijski signal da je agresija neprihvatljiva".
EU je dosad usvojio devet paketa sankcija protiv Rusije od početka rata u Ukrajini.
"Učiniti zločince odgovornima također je ključno. Moramo uspostaviti poseban sud za zločine ruske agresije protiv Ukrajine", rekla je Kallas.
Europska komisija predložila je uspostavu suda za ratne zločine u Ukrajini za što traži široku međunarodnu potporu.
Estonska je premijerka naglasila da jako cijeni hrvatski doprinos na istočnom krilu NATO-a i kazala je da je važno da Ukrajina što prije postane članica NATO-a, što trenutno blokiraju Mađarska i Turska.
Estonija, predvodnica digitalizacije
Plenković je posjetio i e-Estonia brifing centar, digitalno središte u Tallinnu koji je dio Estonske agencije za poslovanje i inovacije i ima ključnu ulogu u promicanju znanja i iskustva zemlje u području digitalnih usluga.
U tom se centru posjetiteljima, među kojima su već bili brojni šefovi država i vlada, predstavlja koncept e-Estonije, zemlje koja je počela digitalnu transformaciju prije 20 godina i danas je visoko digitalizirana.
"Bio sam doslovno impresioniran posjetom e-centru, vidjeti što je Estonija sve učinila na planu digitalizacije. Doslovno sve su usluge dostupne na digitalni način na čemu vam čestitam. Vi ste prvaci ne samo na europskoj razini nego i globalno", kazao je Plenković.
"Mi vas slijedimo, učinili smo ozbiljan napredak s našim procesom digitalizacije i drago će nam biti produbiti suradnju na tom području i implementirati neka rješenja koja će olakšati život našim građanima na svakodnevnoj razini", naglasio je hrvatski premijer.
Izvor: Vlada / Hina
Pisane vijesti
