Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je u Hrvatskom saboru Godišnje izvješće o sastancima Europskog vijeća i ostalim sastancima čelnika i čelnica država članica EU održanima u 2022.
Govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti:
"Poštovani predsjedniče Hrvatskoga sabora,
poštovane zastupnice i zastupnici,
zahvaljujem na prigodi da još jednom održim raspravu o održanim sastancima Europskog vijeća. Ovaj put riječ je o redovitom godišnjem izvješću o nizu sastanaka koji su se odvili tijekom godine u različitim formatima i drago mi je da je ova naša praksa koju smo uspostavili od početka našeg prvog mandata postala dobra prigoda za emancipiranje svih europskih, a ja bih rekao, i širih vanjskopolitičkih tema a i energetskih, ekonomskih, financijskih da dođu u fokus rasprave u Hrvatskom saboru.
Ovo je godina 2023. gdje će se sve ovo što je tema našega izvješća, u najvećoj mjeri, nastaviti i u cijelom svijetu, Europi i u Hrvatskoj.
Ruska agresija na Ukrajinu, njezini učinci na europsko gospodarstvo, osobito na energetiku, geopolitičko preslagivanje na globalnoj razini, uz kontinuirane pritiske migracija i klimatskih promjena, samo su neki od ključnih globalnih tema.
Stoga će biti potrebno puno predanoga zajedničkog rada kako bismo što bolje i učinkovitije, sa što manje štetnih učinaka na građane i gospodarstvo, prebrodili ova zaista zahtjevna vremena u kojima živimo proteklih nekoliko godina i koja su, zasigurno, pred nama. .
Godina koja je iza nas bila je jedna uspješna godina kada je riječ o hrvatskoj politici i uopće pozicioniranju Hrvatske na europskome planu.
Ja ću danas u ovom izvješću staviti naglasak na ono što smatram da je u ovom rezimeu, zaista, najvažnije.
Hrvatska ne može biti u kvalitetnijem i boljem društvu
31. prosinca 2022. bio je svojevrsni određenog perioda našega procesa europske integracije, prve faze, od formalno, 1. srpnja 2013. pa do kraja ove godine, dakle, devet i pol godina članstva trebalo nam je da ispunimo sve kriterije, sve reforme da provedemo i ostvarimo dva dublja strateška cilja. Simbolički, u 10. godišnjici i Schengenski prostor i europodručje.
Taj novi okvir i pruža nove razvojne mogućnosti, naravno, sve je to praćeno i s onim što smo uspjeli osigurati Hrvatskoj odmah nakon našeg prvog predsjedanja Vijećem, a to je bilo u ljeto 2020. godine. To je koincidiralo s povjerenjem našoj drugoj Vladi, a to je 25 milijardi eura za ovo desetljeće kao financijska, ekonomska poluga hrvatskoga razvoja.
S te strane, mi smo danas država koja je među 15 zemalja koje su i u NATO-u, i u Uniji i u Schengenskom prostoru i u europodručja.
Dakle, ne možemo biti u razvijenijem, kvalitetnijem i boljem društvu nego što jesmo.
Granice prema Sloveniji i Mađarskoj su otvorene, prohodne su za sve naše građane i gospodarstvenike, za sve one koji dolaze iz Schengenskoga prostora u Hrvatsku, i s te strane ta potpuna, neometana sloboda putovanja će, zasigurno, donijeti vrlo jasne ekonomske koristi za Hrvatsku.
Omogućit će manje troškove za naše gospodarstvenike i, uvjeren sam, da ćemo to osjetiti već u financijskim rezultatima ove 2023., unatoč izglednom i najavljenom usporavanju globalne ekonomije.
Ostvarene smjernice prvog hrvatskog predsjednika Tuđmana
Mi smo, spojivši Hrvatsku Pelješkim mostom Hrvatsku konačno učinili cjelinom bez teritorijalnoga prekida. To je, doista, potez koji pokazuje što je to moderni suverenizam na djelu.
Iskoristiti snažan međunarodni položaj, iskoristiti sredstva, spojiti jug Hrvatske s ostatkom zemlje. Na taj način dodana vrijednost Hrvatskoj, kroz članstvo u Europskoj uniji je na najbolji način utjelovljena u ovom velikom simboličnom projektu naših prvih desetak godina članstva u Europskoj uniji.
Članstvo Hrvatske u europodručju je logičan nastavak visoko euroiziranog gospodarstva snažno integriranog u europske trgovinske i financijske tokove.
Članstvo u europodručju jačat će našu otpornost u bilo kakvim krizama koje su pred nama, kao države, društva i gospodarstva i građana.
Podsjetit ću 52 posto izvoza, 59 posto uvoza i 60 posto noćenja turista ostvarujemo s državama članicama europodručja.
A, naravno, na našim je građanima i tvrtkama jda prepoznaju i iskoriste ove prilike koje se sada otvaraju.
Mi smo prije samo dva dana, obilježili 31. godišnjicu međunarodnog priznanja Hrvatske. 25. obljetnicu mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. I kada gledamo tu perspektivu i u samo tri desetljeća ostvariti sve ove strateške ciljeve, je zaista impresivan saldo niza vlada, niza saziva Hrvatskog sabora, vodstva i jasnoga smjera koji je bio određen ovdje, u ovom visokom domu još odmah nakon prvih demokratskih izbora 30. svibnja. Te smjernice odredio je prvi predsjednik Tuđman.
Stoga, prisjećajući se i njegove uloge i uloge hrvatskih branitelja kojima zahvaljujem na hrabrosti i požrtvovnosti u Domovinskom ratu u kojem su osigurali hrvatsku slobodu, jer sve ovo što se kasnije događalo – izgradnja institucija, integracija, demokratizacija i dolazak u klub najrazvijenijih ne bi bilo moguće bez njih i njihove nezaobilazne i ključne uloge.
Mi smo u ovoj godini, na to ću se osvrnuti, rijetki imaju prigodu govoriti o tim temama, napravili velike i konkretne korake u unapređenju suradnje i sa Sjedinjenim Američkim Državama. To treba kazati, bilateralna Konvencija o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja dugi je niz godina bila na dnevnom redu, sada je i to riješeno.
Hrvatska je, uz lanjski ulazak u program američkog izuzeća od viza i pred ulaskom, odnosno ulazi u Global Entry program. Na taj način smo mi među rijetkim zemljama koje su na toj razini pouzdanosti i sigurnosnih verifikacija prema SAD-u. A ta činjenica nije bila nebitna i kada smo ispunjavali završne kriterije za Schengenski prostor.
Ojačane međunarodne pozicije Hrvatske kao primjer susjedstvu
Stoga, kako smo i rekli u našem izbornom programu 2020., Hrvatska je sigurna zemlja. To smo demonstrirali i ovom dubljom integracijom u Uniju i čvrstim ukorijenjenim položajem Hrvatske u okviru transatlantske suradnje.
Mi te naše položaje, pozicije, ojačane međunarodne pozicije, koristimo kao dobar primjer za naše susjedstvo, za jugoistok Europe. Služimo kao model, pomažemo, prenosimo iskustva, i projiciramo one vrijednosti iza kojih stojimo i za koje se zalažemo.
To je ono što je vrlo bitna uloga i to se vidjelo osobito na pitanju Bosne i Hercegovine, na jačanju položaja Hrvata kao konstitutivnog naroda.
Zahvaljujem ovdje i svim zastupnicima i zastupnicama koji su na svojoj razini pridonosili jačanju njihovog položaja. Osobito zahvaljujem troje naših zastupnika koji su izabrani u izbornoj jedinici za Hrvate izvan Hrvatske, koji tu temu stalno stavljaju na dnevni red i naših međudržavnih odnosa, i Vlade, i diplomacije, ali i svih resora, konkretno radeći na boljitku Hrvata kao konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini.
Također, želim kazati da je tema ruske agresije na Ukrajinu obilježila ovu godinu. Nema važnije političke teme i njenih posljedica u 2022. Potpora napaćenom ukrajinskom narodu koju je hrvatska Vlada, parlamentarna većina pa i Hrvatski sabor u određenoj mjeri davao ukrajinskom narodu je bila važna, bitna, svrstava nas na pravu stranu povijesti, pravu stranu morala i, u konačnici, potpora žrtvi i osuda tko vrši agresiju i invaziju na prijateljski ukrajinski narod s, nažalost, strašnim posljedicama i brojnim žrtvama, brojnim ubijenim, brojnim prognanima, izbjeglima, enormnim ratnim štetama i, naravno, posljedicama na naše živote, na naš način života. Energetska kriza, prehrambena kriza, sve ovo što je dovelo do inflatornih pritisaka usko je vezano za ovaj proces koji se odvija od 24. veljače 2022. godine.
Realizirana ključna načela modernog suverenizma
Kada govorimo o međunarodnom položaju Hrvatske u ovoj godini produženih i isprepletenih kriza, želim spomenuti da smo ovaj puta zaista u praksi realizirali ta ključna načela modernoga suverenizma.
I to prvo u suradnji s našim partnerima i saveznicima, s kojima dijelimo iste vrijednosti, koristimo sve prednosti članstva u Uniji za ostvarenje naših nacionalnih interesa. Mislim da tu nema nikakvih dilema čije mi to interese zastupamo. I to za podizanje sigurnosti i životnog standarda naših građana i za veću konkurentnost gospodarstva.
Drugo, naše geostrateške prioritete ostvarujemo kroz alate i kroz okvire koje nam pružaju europske politike.
Primjerice, LNG terminal. Rasprava o njemu vođena je desetljećima u Hrvatskoj. Mi smo ga realizirali kroz aktivnosti u vremenu prve Vlade. Otvorili ga na početku 2021.
Danas smo donijeli strateške odluke da podignemo njegove kapacitete. Time radeći od Hrvatske relevantno energetsko čvorište.
Drugi primjer, također svjež, ulazak u skupinu mediteranskih članica EU MED9, gdje svoju poziciju zemlje koja nije samo srednjeeuropska, koja nije samo podunavska, koja nije samo na jugoistoku Europe, nego koristi svoje adute Jadranskog mora kao dijela Sredozemlja. Sada na jedan drukčiji način, s puno bližim vezama velikih, utjecajnih zemalja iz EU na Mediteranu, ali i na južnoj, istočnoj obali Mediterana, možemo emancipirati, koristiti i za naše gospodarske interese.
Treće, naše članstvo i u Uniji i NATO-u daje nam jedan poseban, privilegirani okvir. I to, posebno naglašavam da svi shvatimo što to članstvo podrazumijeva. Kad kažemo privilegirani okvir ne znači samo, eto, mi smo sad članovi pa ćemo dobiti neki novac i imati neke sitne koristi.
To članstvo podrazumijeva zajedničke vrijednosti, zajedničku solidarnost, zajedničku filozofiju, zajedničko djelovanje.
Vrlo je važno da se tome prilagodimo. Lakše se tome prilagođavaju oni koji su radili na tome pa su identificirani s tim procesom.
Oni koji na tom nisu radili ništa imaju ogroman problem identifikacije i neadekvatnog ponašanja u okviru Europske unije i NATO-a. I to je, nažalost, tako. Svojstveno možda ne samo Hrvatskoj, nego i drugim zemljama. No, to za one koji su tu bili angažirani znači da moramo što više emancipirati tu kulturu zajedničkog djelovanja i privilegiranog odnosa i sa saveznicima i s partnerima gdje je naš utjecaj u tim organizacijama važan i primjetan.
Jasan primjer tome je bila snažna potpora kandidacijskom statusu Bosne i Hercegovine koji je dodijeljen u prosincu prošle godine.
Također, ono što je itekako važno, je da je naš nacionalni suverenitet ovim članstvom, ne oslabljen, nego je ojačan, oplemenjen. Bogatiji je, snažniji je. Dijelimo danas, itekako, međusobno povezan svijet i globalizirane odnose s onima s kojima smo mi sami željeli biti u društvu.
Dakle, to je dio društva u kojem smo mi željeli biti, za što smo se trudili. Zato smatram da je ta politika modernoga suverenizma ono što nas čini sada snažnijima, a to podrazumijeva, kad ste u tom društvu, ne okrećete leđa svojim partnerima. Ne razočaravate ih u trenucima kad se od vas očekuje konstruktivnost i doprinos, jer suprotnim ponašanjem osuđeni ste na irelevantnost, beznačajnost i gubitak utjecaja. I to je taj odabir. Što mi želimo sa svojim međunarodnim položajem? Želimo li biti utjecajni, relevantni i pouzdani ili irelevantni, beznačajni i bez utjecaja? To je odabir. To je odabir Hrvatske kao države, kao društva, a u konačnici i institucija i Hrvatskoga sabora.
Jedinstven stav EU prema Rusiji i ruskoj agresiji na Ukrajinu
Ono što je na ovim svim sastancima bilo više nego očito da je Europska unija uspjela zadržati jedinstvo oko stava prema Rusiji, oko devet paketa sankcija, oko silne financijske, ekonomske i tehničke, humanitarne pomoći, oko makrofinancijske pomoći vrijedne 18 milijardi eura koja je omogućila Ukrajini da u ovim okolnostima, uz potporu drugih međunarodnih aktera, funkcionira kao država i da zadrži sve ono što joj, nažalost, ruska agresija i, osobito, raketiranje, uništavanje kritične infrastrukture, onemogućuje.
S te strane čestitam Hrvatskom saboru i predsjedniku Jandrokoviću na domaćinstvu prvog sastanka na vrhu parlamentarne dimenzije Krimske platforme. Mi smo na taj način sebe pozicionirali, osobito kao Hrvatski sabor, a to se vidjelo i po odazivu i dolasku brojnih zemalja ovdje, kao na zemlju koja dobro politički promišlja i želi dati svoj doprinos i to je itekako zamijećeno i cijenjeno u svim kontaktima koje imamo na međunarodnoj razini.
Također, imali smo i ovu situaciju s europskom misijom vojne pomoći u potpori Ukrajini.
Meni je, zaista, žao da smo zbog nedostatka od samo četiri glasa u ovom visokom domu, propustili biti dio procesa onoga što je normalno i što je u odnosu na sve što je Vlada do sada odlučila. A odlučila je dati izdašnu vojnu pomoć Ukrajini, uvijek simbolično. I da smo imali jednu situaciju odsutnosti visokog stupnja političke odgovornosti za nešto što je samo mali dio mozaika onoga što je država Hrvatska i Vlada dala. Ne govorimo o tome previše, ali smo to dali zato što smatramo da pomažemo onoga čiji je opstanak i sloboda ugrožena i zato je veliki stupanj odgovornosti na onima koji tu misiju nisu podržali, iz kojih god to razloga učinili, ali su propustili dati svoj doprinos i obol međunarodnom pozicioniranju Hrvatske i potpore Ukrajini.
Energetika je bila tema s kojom se Europsko vijeće bavilo uz Rusiju i Ukrajinu daleko najviše. I tu, kada sve ove rasprave svedemo na ono što je najvažnije, a najvažnije je da smo uspjeli, osobito kroz političke dogovore u listopadu i prosincu, dogovoriti kako limitirati cijenu plina, kako omogućiti zajedničke nabave i kako ne dopustiti da špekulanti na burzama i na tržištima utječu direktno na rušenje standarda i kvalitete života naših građana ili pak opstanka naših gospodarskih subjekata.
I s te strane, ono što je bilo dogovoreno i u listopadu i u prosincu, po meni je jako dobar politički odgovor na razini Europskog vijeća, a kasnije proveden kroz konkretne odluke na razini ministara energetike čime smo stvorili pretpostavke da i kroz ovu 2023. lakše i bolje prođemo sa što manje ugroze.
Naročito je važno prisjetiti se da smo na vrijeme osigurali zalihe plina za Hrvatsku, da smo regulirali cijenu, da smo pomogli građanima u kontekstu koji na globalnoj razini je bio izrazito zahtjevan i težak.
Nastavak razgovora o klimatskim promjenama
Naravno da postoje i ove šire teme, teme koje su stalno s nama. Teme klimatskih promjena. Bio je veliki sastanak u Sharm el-Sheikhu, COP27, nastavit će se te aktivnosti s COP28 ove godine, domaćini će biti Emirati. Moramo činiti sve da ta dva velika procesa digitalne i divinalne tranzicije i zelene transformacije napravimo na pravi način i da lovimo korak s onim što se događa u kontekstu 4. industrijske revolucije.
Što se tiče otpornosti i strateške autonomije Unije, o tome je bilo govora i na Konferenciji o budućnosti Europe koja je okončana u Strasbourgu u svibnju s jasnim smjerom daljnjih rasprava, a pokrenuta je europska politička zajednica. Prvi puta širi forum, širi format u kojem su bile one zemlje koje nisu u Uniji, a tu su oko Unije. Imali smo indicije da se pridruže jezgri europske integracije.
Schmidtov potez za komforniju poziciju Hrvata u Bosni i Hercegovini
Održano je i nekoliko sastanaka sa zemljama zapadnoga Balkana gdje, formalno gledajući, imamo korake naprijed. Srbija i Crna Gora pregovaraju, konačno su krenuli u pregovore Sjeverna Makedonija i Albanija, Bosna i Hercegovina je dobila kandidatski status, a Kosovo je podnijelo zahtjev za članstvo.
No, ostaje itekako puno posla na stabilnosti unutarnjoj tih zemalja, na reformskim procesima. Tu doprinos Hrvatske može biti, i jest, itekako velik. Posebno bih istaknuo, zahvalio visokom predstavniku Schmidtu što je nakon izbora održanih u Bosni i Hercegovini 2. listopada povukao poteze koji su učinili komfornijom, konačno, poziciju Hrvata u Bosni i Hercegovini, a to se reflektiralo i kod procesa formiranja vlasti gdje očekujemo da predsjedateljica Vijeća ministara postane Borjana Krišto, te smo je već pozvali da posjeti Zagreb.
Teme koje su također pred nama je nastavak borbe protiv nezakonitih migracija. To je posebno važno za Hrvatsku koja će sada brinuti, ne samo o vanjskoj granici Unije, nego o vanjskoj schengenskoj granici. S te strane sva ulaganja, sve sposobnosti hrvatske policije, tehnička opremljenost, su itekako bitni da taj posao odradimo na najbolji mogući način.
Mi ćemo u vremenu koje je pred nama, a o tome ćemo raspravljati, činiti sve da članstvo u Uniji iskoristimo i u političkom, i u sigurnosnom smislu, da ekonomski, financijski jačamo zemlju te da nam sve ono s čime ćemo biti suočeni biti manje teško i zahtjevno nego što bi bilo da nismo ostvarili ove dvije dublje integracije, a to se već po stopama inflacije u onim zemljama srednje i istočne Europe koje imaju veći stupanj inflacije nego mi, itekako vidi.
Hvala vam lijepa."
Pisane vijesti |
Andrej Plenković
