Ministar financija Marko Primorac rekao je da cilj države u kontroli onih koji su neopravdano podigli cijene nakon uvođenja eura nije ubrati novac i puniti proračun, nego sankcionirati nepoštene poslovne prakse, kako je i zakonom propisano.
Upitan za komentar nastavka "rata" trgovaca i vlade oko cijena, te da je sve više primjera gdje su se kazne pisale zbog zaokruživanja na šest ili četiri centa, odnosno je li to punjenje statistike Državnog inspektorata i inspekcija, Primorac je kazao da to nije tako.
Rekao je kako je vlada od početka procesa uvođenja eura sve pokušavala voditi transparentno.
"Zakon o uvođenju eura i svi drugi akti upravo su takvo okruženje i odražavali, međutim dio poslovnih subjekata je to prefleksibilno shvatio te smo pokušali spriječiti upravo neopravdana poskupljenja", rekao je Primorac koji sudjeluje na konferenciji o poreznom sustavu na zagrebačkom ekonomskom fakultetu.
Dodao je kako državni inspektorat, porezna i carinska uprava rade sve što mogu kako bi takvo ponašanje sankcionirali, ali i spriječili.
"To je instrument koji djeluje korektivno, ali i preventivno, tako da se šalje poruka svima koji su htjeli iskoristiti ovu situaciju, da to ne samo da nismo priželjkivali, nego smo htjeli i zabraniti", rekao je ministar.
Na kraju krajeva, sve je to propisano zakonima o uvođenju eura i zaštiti potrošača, dodao je
I sitno zaokruživanje je nepoštena poslovna praksa
Na pitanje je li kršenje zakona ako se cijena zaokruži na četiri ili šest centi, odgovorio je da su neki očito iskoristili "privremeno smanjenu sposobnost potrošača da objektivno vrednuju cijene u eurima, u odnosu na cijene u kunama".
"To je nešto što Zakon o zaštiti potrošača klasificira kao nepoštenu poslovnu praksu. Da je netko to činio kasnije ili ranije to ne bi možda bila nepoštena poslovna praksa, ali upravo smo se zakonom o uvođenju eura pozivali na načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena, a ovo je bilo neopravdano povećanje kod nekoliko poslovnih subjekata, kod jedne manje skupine", kaže Primorac.
"Cilj države nije ubrati nekakav novac i iskoristiti ga za ne znam što i puniti proračun, nego je cilj sankcionirati nepoštene poslovne prakse", dodao je ministar.
Upitan što ako te sankcije padnu na sudu, rekao je da nije pravni stručnjak, ali da postoje službe koje vlada "itekako koristi i koje su involvirane u donošenje njezinih odluka i strukturiranje bilo kakvih prijedloga".
"Razgovarali smo i s tim stručnjacima, oni ne vide tu ništa sporno, a siguran sam i da službe inspekcije, porezne i carinske uprave rade po zakonu", rekao je.
Govoreći o porezu na ekstraprofit, odnosno informaciji da će Ina na ime toga nameta platiti oko 80 milijuna eura, rekao je da je to i očekivao, kao i ukupnu svotu od oko 600 milijuna kuna i da je to u skladu s predviđanjima.
U idućem razdoblju će se raditi na pravednijoj raspodjeli poreznog tereta
Sudjelujući na 6. Poreznoj konferenciji: Porezna politika u uvjetima energetske krize i inflacije, u organizaciji zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i tvrtke Deloitte Hrvatska, ministar financija je održao predavanje o izazovima porezne politike u Hrvatskoj, pri čemu je podsjetio na pet dosadašnjih krugova porezne reforme, koje su dovele do poreznog rasterećenja većeg od 12 milijardi kuna, bez učinka neoporezivih primitaka.
Poručio je da predstoji razdoblje u kojem će se raditi na pravednijoj raspodjeli poreznog tereta, prije svega "prevaljivanjem" opterećenja s rada na imovinu, no i rekao da to "za sada" ne znači uvođenje poreza na nekretnine.
Iako se znanstvenici vode maksimom da su "dobri porezi, stari porezi", Primorac je poručio da su porezna rasterećenja dobra i poželjna.
Kada je riječ o poreznom opterećenju, najavio je da se s ciljem osvještavanja javnosti razmišlja o kreiranju platforme kojom bi se pružila usporedna slika poreznih sustava različitih država EU-a, a cilj bi joj bila pokazati konkurentnost hrvatskog poreznog sustava. Naime, razlog tome je i jer su se po
uvođenju eura javile brojne teze kojima su se razlike u maloprodajnim cijenama i plaćama u Hrvatskoj i drugim zemljama dovodile u vezu i s poreznim sustavom.
Primorac je ustvrdio da je porezno opterećenje rada u Hrvatskoj prilično nisko, pri čemu je Hrvatska u skupini članica EU-a koja porez na dohodak oporezuje najmanje, a slično je i s porezom na dobit.
S druge strane, opća stopa poreza na dodanu vrijednost (PDV) od 25 posto je druga najviša u Uniji, iza Mađarske. "Međutim, ocijenio je ministar, ta potrošna orijentacija poreznog sustava je nešto što je dobro i što ne bi trebalo mijenjati, s obzirom da u Hrvatsku tijekom ljeta dolaze strani turisti koji tu troše, pa tako dio poreznog opterećenja izvozimo.
Zbog toga se otvara mogućnost smanjenja drugih poreza, što je i učinjeno, kazao je Primorac, ocijenivši strukturu hrvatskog poreznog sustava kao "dobru", no i rekavši da postoji prostor za unaprjeđenje.
"Prije svega u kontekstu postupnog 'prevaljivanja' poreznog tereta s rada na imovinu (...) Rekao bih da nam predstoji razdoblje u kojem ćemo raditi na pravednijoj raspodjeli poreznog tereta", izjavio je Primorac.
Na pitanje novinara znači li to uvođenje poreza na nekretnine, Primorac je rekao "za sada ne".
No, u svom predavanju je rekao da na porezu na imovinu "treba dalje raditi", pri čemu je pojasnio da takav porez u Hrvatskoj, iako nemamo porez na nekretnine, postoji, a između ostalog uključuje i porez na kuće na odmor itd.
Poručio je da i dalje treba postupno rasterećivati dohodak, da trošak rada za poslodavce treba biti niži a neto plaće građana veće. "Međutim, moramo imati određene prioritete i identificirati s kojim smo problemima suočeni", kazao je Primorac.
Po pitanju osnovnog osobnog odbitka, Primorac je ocijenio da se tu došlo do jedne prihvatljive razine, nakon koje je upitno ima li smisla i prostora za daljnje snižavanje poreznog opterećenja kroz povećavanje tog odbitka. Razlozi za to su brojni, a između ostalog i jer se porezom na dohodak financiraju jedinice lokalne i regionalne samouprave. Tu bi se javilo i pitanje smislenosti poreza na dohodak, s obzirom da ga već oko 1,8 milijuna obveznika ne plaća, napomenuo je Primorac.
Kreiranje podloge za praćenje učinaka snižavanja stope PDV-a
Podsjetio je i na mjere iz travanjskog paketa, koji je između ostalog uključivao i primjenu niže stope PDV-a od pet posto na cijeli niz uglavnom prehrambenih proizvoda, čime se htjelo omogućiti snižavanje njihovih cijena.
Međutim, činjenica je da snižavanje PDV-a na širok krug proizvoda nije baš rezultiralo smanjenjem cijena, ocijenio je Primorac.
S obzirom na brojna traženja snižavanja PDV-a na proizvode i usluge na koje on nije snižen, Primorac je najavio da će Porezna uprava uputiti poziv poreznim obveznicima s pretežitom djelatnošću trgovine na veliko i malo, kojih je oko 30 tisuća, o podnošenjima "obavijesti bitnih za oporezivanje".
Podaci koje će trebati dostavljati odnosit će se na proizvode na koje je snižena stopa PDV-a, a cilj je da se prate cijene prije snižavanja PDV-a, netom prije snižavanja, dan nakon snižavanja PDV-a te na dan u kojem je došlo do slijedeće promjene cijena, izvijestio je ministar.
Pritom se ti podaci neće koristiti za sankcioniranje ili prozivanje, već će predstavljati analitičku podlogu za naknadnu procjenu učinaka propisa, koja će poslužiti za eventualno daljnje razmatranje utvrđivanja stopa PDV-a, rekao je Primorac, najavivši da će rok za dostavu podataka putem sustava e-Porezna biti od 6. do 22. veljače ove godine.
Mogućnost plaćanja napojnice karticom i reguliranje poreznog tretmana napojnice
Između ostalog, ministar je najavio da će se ove godine regulirati porezni tretman napojnica, što je važna novost za ugostiteljski sektor.
Tako, pri plaćanju računa karticom uvest će se mogućnost da se može platiti i napojnica za uslugu, a i taj dio će se "adekvatno porezno tretirati", rekao je Primorac.
Do određenog iznosa napojnice odredit će se i neoporezivi primitak za osobu koja je prima, rekao je Primorac, uz napomenu da se cijeli sustav još razmatra i razrađuje.
"Vjerojatno ćemo vezati tu napojnicu uz račun i JOPPD obrazac i do nekog iznosa će nekom ta napojnica biti neoporeziva. Sve ono što bude preko tog iznosa koji utvrdimo kao neoporezivi, na to će se plaćati porez", izjavio je Primorac.
Dodao je da napojnica neće biti neoporeziva u potpunosti iz jednostavnog razloga jer se ne želi omogućiti nekome da prikazuje "jako velike napojnice i da mu to sve bude neoporezivo odnosno da isplaćuje nekom plaću kroz napojnicu".
Izvor: Hina / Vlada
Pisane vijesti
